Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, da li se radilo o drvetu, peletu ili briketu, a razlog toga krije se u poskupljenju sirovine kojeg u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.
Cijena peleta po jednoj toni prošle godine iznosila je oko 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM.
Slična cijena je i ogrijevnog drveta koje je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.
S ovom računicom jedan penzioner teško da može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja, s obzirom da su mu potrebne minimalno tri penzije samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.
Tim povodom Klix je obavio razgovor s Josipom Šakićem, privrednikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona usmjeren na izvoz ka EU, koji je kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.
– Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada nakon lockdowna je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi da bi nadoknadili minus iz prethodnog perioda primorani su podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrijevnog drva i briketa – kazao je Šakić.
Jedan od proizvođača peleta je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet, te da je i cijena te sirovine danas veća nego prošlih godina.
Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.
– Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupiti čak 60 posto.
Na kraju je kazao da je s poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta, pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.
Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta finansijsko prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.