Danas se svečano zatvara Međunarodni sud u Haagu

Objavljeno prije 12 mjeseci

Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ), poznat kao Haški tribunal, biće danas zvanično zatvoren na svečanosti u Haagu.

Svečanom zatvaranju Haškog tribunala, koja će biti održana u Sali vitezova (Ridderzaal) u okviru holandskog parlamenta, prisustvovaće kralj Holandije Viljem Aleksander (Willem-Alexander) i generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres).

Na zatvaranje su pozvane i sve bivše sudije i tužioci Tribunala, predstavnici drugih međunarodnih sudova i organizacija, diplomatski izaslanici država, kao i članovi udruženja žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Optužena 161, osuđeno 90 osoba

Od osnivanja, u maju 1993, Tribunal je za ratne zločine optužio je ukupno 161 osobu i sve su bile privedene sudu.

Osuđeno je 90 optuženih, oslobođeno ih je 19, a postupci protiv 37 osoba su bili prekinuti ili su optužnice povučene. Dvojici optuženih ponovo se sudi pred sudskim Mehanizmom, pravnim nasljednikom Tribunala.

Osuđeni pred Tribunalom služe kazne u 14 evropskih zemalja – Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Estoniji, Danskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Austriji, Španiji i Portugaliji.

Pred Tribunalom je u protekle 24 godine iskaz dalo 4.650 svjedoka tokom ukupno 10.800 dana suđenja.

Zapisnici sa suđenja imaju 2,5 miliona stranica. Tribunal je predmete protiv 13 optuženih ustupio državama bivše Jugoslavije – 10 BiH, dva Hrvatskoj i jedan Srbiji.

Tribunal je optužene sudio za četiri vrste zločina: genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Među onima protiv kojih je MKSJ podigao optužnice nalaze se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici generalštabova, ministri unutrašnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski rukovodioci visokog i srednjeg ranga na raznim stranama u jugoslovenskim sukobima. Optužnice MKSJ bavile su se zločinima počinjenim u razdoblju od 1991. do 2001. nad pripadnicima raznih etničkih grupa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji.

Učinci rada MKSJ

Postoje različita mišlljenja o učincima rada Haškog tribunala, u zavisnosti od toga kojem nacionalnom korpusu se pripada.

Međutim, činjenica je da je Haški tribunal doprinio neospornom utvrđivanju istorijskih činjenica, boreći se protiv poricanja istine i pomažući zajednicama da se suoče sa svojom nedavnom prošlošću. Zločini počinjeni širom ovog regiona ne mogu se više poricati. Na primjer, dokazano je van razumne sumnje da masovno ubistvo u Srebrenici predstavlja genocid.

Također, analitičari su podijeljeni oko uloge ovog suda u procesu pomirenja, ali preovladava mišljenje kako je zadatak Suda bio da utvrdi krivičnu odgovornost konkretnih ljudi, dok je pomirenje posao političkih vođa u regionu.

Hronologija rada Haškog tribunala

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija ustanovilo MKSJ

Dok su sukobi još uvijek bješnjeli širom bivše Jugoslavije, a snage bosanskih Srba-Vojske Republike Srpske, širom Bosne i Hercegovine vršile etničko čišćenje nesrba, formirali koncentracione logore, vršili masovne egzekucije, silovanja Bošnjakinja i Hrvatica, dok je Sarajevo bilo u opsadi i svaki dan sa položaja VRS gađano iz teške artiljerije, dok su u Hercegovini trajali sukobi između Armije BiH i HVO-a, te formirani zatočenički logori, Vijeće sigurnosti UN-a moralo je djelovati i pod pritiskom međunarodnog javnog mnjenja, jednoglasno je usvojio Rezoluciju 827, kojom je formalno uspostavljen Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Haški tribunal osnovan je 25. maja 1993. godine. Očekivanja od ovog suda bila su velika.

MKSJ je bio prvi sud za ratne zločine koji su osnovale Ujedinjene nacije, kao i prvi međunarodni sud za ratne zločine nakon sudova u Nürnbergu i Tokiju.

Osnovni cilj MKSJ bio je je da izvede pred sud lica najodgovornija za užasna djela poput ubistva, mučenja, silovanja, porobljavanja, uništavanja imovine i druge zločine obuhvaćene Statutom Međunarodnog suda. Izvođenjem počinilaca pred sud, MKSJ je nastojao da odvrati od budućih zločina i osigura pravdu za hiljade žrtava i njihovih porodica, i time doprinese trajnom miru u bivšoj Jugoslaviji.

Prva optužnica

Haški tribunal podigao je prvu optužnicu 7. novembra 1994. godine zbog zločina nad nesrbima protiv Dragana Nikolića zvanog Jenki, komandanta logora Sušica u Vlasenici.

Tadašnjeg predsjednika RS Radovana Karadžića i komandanta Vojske RS-a Ratka Mladića Tribunal je 16. novembra 1995. godine optužio za genocid u Srebenici, u kojem je ubijeno 8 372 Bošnjaka koji se desio u julu 1995. godine.

Prvo suđenje bosanskom Srbinu Dušku Tadiću, optuženom za zločine u logoru Omarska kod Prijedora, gdje su hiljade Muslimana i Hrvata bile zatočene počelo je 7. aja 1996. godine.

U julu iste godine istražitelji haškog tužilaštva počinju obimne ekshumacije masovnih grobnica kraj Srebrenice.

Erdemović: Strijeljao sam bosanske muslimane

Prvi je krivicu za učešće u masovnim strijeljanjima srebreničkih muslimana u julu 1995 pred Haškim tribunalom priznao bivši pripadnik VRS-a Dražen Erdemović 29. novembra 1996. To je prvo priznanje krivice pred Tribunalom.

Kako je odmicalo vrijeme, u februaru 1997. Italija, kao prva zemlja, ugovorom preuzima obavezu da prihvata na izdržavanje kazne osobe koje Haški tribunal osudi. Do 2013. takav ugovor potpisalo je još 16 evropskih zemalja.

U novembru 1998. godine izvedeno je prvo prvo hapšenje optuženog koje su, po nalogu Tribunala, izvele međunarodne snage u Hrvatskoj. Uhapšen je Slavko Dokmanović, bivši gradonačelnik Vukovara, optužen za zločine nad Hrvatima u tom gradu.

Prva presuda u predmetu s više optuženih

Tribunal 16. novembra 1998.godine izriče prvu presudu u procesu sa više optuženih. Zbog zločina nad pretežno Srbima u logoru Čelebići kod Konjica, Hazim Delić je osuđen na 18 godina zatvora, Esad Landžo na 15 godina, a Zdravko Mucić na 9 godina zatvora. Zejnil Delalić je oslobođen.

Optužnica za zločine na Kosovu

Tribunal podiže optužnicu protiv predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića zbog zločina na Kosovu. To je prva optužnica koju je jedan međunarodni sud podigao protiv šefa neke države.

U junu naredne godine Tribunal počinje obimnu istragu o zločinima na Kosovu.

U martu 2000 godine počinje prvo suđenje isključivo za seksualno nasilje nad ženama. Pripadnici VRS-a i paravojnih formacija Radomir Kovač, Dragoljub Kunarac i Zoran Vuković optuženi su, po prvi put u međunarodnom pravu, za “seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovječnosti”.

Prva presuda za genocid u Srebrenici

Prva presuda kojom je Tribunal utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocide izrečena je 2. avgusta 2001. General VRS-a Radislav Krstić osuđen je na 46 godina zatvora zbog srebreničkog genocida. Apelaciono vijeće Tribunala je, međutim, 19. aprila 2004. generala Krstića pravosnažno osudilo na 35 godina zatvora zbog “pomaganja i podržavanja genocida”.

Optužen Slobodan Milošević

U junu 2001. bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević, optužen za ratne zločine na Kosovu, smješten je u pritvor Tribunala, pošto su ga uhapsile i u Haag izručile vlasti Srbije.

Tribunal je 8. novembra 2001. – optužio Slobodana Miloševića za ratne zločine na Kosovu i Hrvatskoj, a potom i za genocid u BiH. Suđenje Slobodanu Miloševiću počinje u fenruaru 2002. godine.

Preasuda mu nikad nije izrečena , jer je u martu u 2006. godine opreminuo u svojoj ćeliji u pritvoru Tribunala, pri kraju suđenja. Istraga je pokazala da je umro od srčanog udara.

Plavšić priznala krivicu

Bivša predsjednica RS-a Biljana Plavšić 2. oktobra 2002. priznala je pred Tribunalom krivicu za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, 1992-95.

U decembru naredne godine bivši admiral JNA Miodrag Jokić priznao je krivicu za granatiranje Dubrovnika u decembru 1991. , a u januaru 2004. bivši premijer samoproklamovane Republike Srpske Krajine Milan Babić priznao je krivicu za progon Hrvata.

Od marta 2005. godine Tribunal ustupa prve predmete sudu za ratne zločine u BiH. Sudovima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj ustupljeno je, zatim, ukupno osam predmeta protiv 13 osoba.

Također u martu 2005. Tribunal podiže optužnicu protiv bivšeg ministra unutrašnjih poslova Makedonije Ljubeta Boškovskog i policajca Johana Tarčulovskog zbog zločina nad Albancima.

Prva presuda za zločine na Kosovu

Tribunal je 30. novembra 2005. izrekao prvu presudu za zločine na Kosovu. Bivši regionalni zapovjednik OVK-a Fatmir Ljimaj i njemu podređeni Isak Musliju oslobođeni su krivice za zločine nad Albancima i Srbima u logoru Lapušnik 1998. Haradin Baljaj je osuđen na 13 godina zatvora.

Milan Babić je 6. marta 2006. – počinio je samoubistvo vješanjem u svojoj ćeliji u pritvoru Tribunala u Scheveningenu.

Doživotni zatvor za Stanislava Galića

Tribunal 30. novembra 2006. izriče prvu pravosnažnu presudu doživotnog zatvora. Osuđen je bivši general VRS-a Stanislav Galić zbog granatiranja i snajperisanja Sarajeva 1992-95.

Uhapšen Karadžić

U julu 2008. bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić izručen je Tribunalu, pošto su ga u Beogradu uhapsile vlasti Srbije.

Doživotna za Lukića

U julu 2009. – Tribunal je osudio bosanskog Srbina Milana Lukića na doživotni zatvor zbog ubistva više od 130 muslimanskih civila u Višegradu, 1992. Njegov rođak Sredoje Lukić osuđen je na 30 godina zatvora.

Uhapšen Ratko Mladić

Vlasti Srbije uhapsile su 26. maja 2011. bivšeg komandanta VRS-a Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici i ratne zločine širom BiH. Suđenje generalu Mladiću počelo je 16. maja 2012.

U Srbiji je u julu 2011. uhapšen posljednji bjegunac od Tribunala – bivši predsjednik RSK-a Goran Hadžić optužen za zločine nad Hrvatima 1991.

Oslobođeni Gotovina, Hradinaj, Perišić

Žalbeno vijeće Tribunala u novembru 2012. pravosnažno je oslobodilo generala Hrvatske vojske Ante Gotovinu krivice za progon Srba iz Kninske krajine tokom operacije Oluja. Prvostepenom presudom, izrečenom 15. aprila 2011, Gotovina je bio osuđen na 24 godine zatvora.

Bivši zapovednik OVK-a Ramuš Haradinaj, 29. novembar 2012. – poslije ponovljenog suđenja, po drugi put oslobođen krivice za zločine nad Albancima i Srbima u Metohiji, 1998. Tribunal je Haradinaja oslobodio krivice i nakon prvog procesa 21. jula 2010, ali je poslije žalbe tužilaca sud naložio da se suđenje ponovi.

Apelaciono vijeće Tribunala pravosnažno je 28. februar 2013. – oslobodilo bivšeg načelnika Generalštaba VJ-a Momčila Perišića krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH. Prvostepenom presudom, izrečenom 6. septembra 2011, general Perišić je bio osuđen na 27 godina zatvora.

Presude zbog progona Albanaca sa Kosova

Apelaciono vijeće Tribunala 23. januar 2014. pravosnažno je osudilo četvoricu političkih, policijskih i vojnih zvaničnika SR Jugoslavije i Srbije zbog progona Albanaca sa Kosova, 1999. Bivšem potpredsjedniku vlade SRJ Nikoli Šainoviću izrečena je kazna od 18 godina zatvora, komandant Treće armije VJ Nebojša Pavković osuđen je na 22 godine zatvora, policijski general Sreten Lukić na zatvorsku kaznu od 20 godina, a komandant Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević na 14 godina zatvora. Tom presudom smanjene su prvostepene kazne, izrečene 26. februara 2009. Šainoviću i Lukiću, koji su bili osuđeni na po 22 godine zatvora, kao i Lazareviću kome je izrečena kazna od 15 godina zatvora. Prvostepenom presudom, bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović je oslobođen krivice. Bivši načelnik Generalštaba VJ Dragoljub Ojdanić nije se žalio na prvostepenu kaznu od 15 godina zatvora.

Doživotne kazne zbog genocida u Srebrenici

Tribunal je 30. januara 2015. pravosnažno na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici osudio oficire VRS-a Ljubišu Bearu i Vujadina Popovića.

Za genocid u Srebrenici 8. aprila 2015.pravosnažno je osuđen i general VRS-a Zdravko Tolimir.

Poništene oslobađajuće presude Stanišiću i Simatoviću

Žalbeno veće Tribunala poništilo je u decembru 2015. prvostepenu oslobađajuću presudu bivšem šefu Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću-Frenkiju, optuženim za zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. Vijeće je naložilo da suđenje Stanišiću i Simatoviću bude ponovljeno pred sudskim Mehanizmom, pravnim nasljednikom Tribunala.

Karadžiću kazna od 40 godina za genocid u Srebrenici, za Sarajevo…

Prvostepeno vijeće Tribunala 24. marta 2016. nepravosnažno je osudilo bivšeg predsednika RS-a Radovana Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon nesrba širom BiH, granatiranje Sarajeva i uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, 1992-95. Karadžić je oslobođen optužbe za genocid u još šest bosanskih opština.

Tribunal je 31. marta 2016. nepravosnažno oslobodio krivice lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, optuženog za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. U pritvoru Tribunala, Šešelj je bio od 24. februara 2003. kada se dobrovoljno predao, do novembra 2014. kada je zbog bolesti pušten na privremenu slobodu u Srbiji.

Doživotna kazna za Mladića

General Ratko Mladić prvostepenom presudom 22. novembra 2017. osuđen je na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona nesrba širom BiH, granatiranja i snajperisanja Sarajeva i uzimanja vojnika UNPROFOR-a za taoce, 1992-95. Tribunal je Mladića oslobodio krivice po optužbi za genocid u još šest bosanskih opština.

Osuđena “hrvatska šestorka”

General snaga bosanskih Hrvata Slobodan Praljak počinio je samoubistvo 29. novembra 2017. godine u sudnici Tribunala tako što je ispio otrov, neposredno pošto mu je apelaciono vijeće potvrdilo kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina nad Muslimanima, 1993-94. Kazna od 25 godina potvrđena je lideru bosanskih Hrvata Jadranku Prliću, a na višegodišnji zatvor osuđena su još četvorica saoptuženih.

Kada se Tribunal danas zatvori, žalbene postupke u procesima Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Vojislavu Šešelju, kao i ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću okončaće sudski Mehanizam, Tribunalov pravni nasljednik.