22.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    22.9 ° C
    23.2 °
    22.9 °
    59 %
    2.1kmh
    51 %
    pet
    35 °
    sub
    28 °
    ned
    31 °
    pon
    35 °
    uto
    26 °
    Godišnjica potpisivanja Dejtona: Dan kad je BiH dobila mir, ali i okove normalnog razvoja

    Godišnjica potpisivanja Dejtona: Dan kad je BiH dobila mir, ali i okove normalnog razvoja

    Godišnjica potpisivanja Dejtona: Dan kad je BiH dobila mir, ali i okove normalnog razvoja

    Na današnji dan, 14. decembra 1995. godine, u Parizu svečano je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Bosna i Hercegovina dobila je toliko željeni mir, ali i, kako su neki kasnije rekli, luđačku košulju za dalji ekonomski i društveni razoj.

    Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, a glavni učesnici su bili predsjednik BiH Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

    Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora. Dijelovi Dejtonskog sporazuma, odnosno njegovi aneksi postavljeni su kao osnova za uređenje BiH, uključujući i Ustav, što je i danas na snazi.

    Osnovni problem Dejtona različitosto njegova tumačenja, posve oprečna kod suprostavlenih bh. strana. Dok je za bošnjačku on bio kraj rata, druge dvije u njemu su vidjele način ostvarivanja ciljeva zbog kojih je i došlo do rata.

    • Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – izjavio je prije 25 godina prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović.

    Dejtonski sporazum 25 godina kasnije i od strane međunarodnih zvaničnika navodi se kao manjkav, ponajviše jer pojedine vladajuće stranke iz njega izvlače sredstva za stalne blokade.

    Dugogodišnji bh. novinar i diplomata Hajrudin Somun uoči ove godišnjice identificirajao je tri najveće greške tog sporazuma, a to su po njemu davanje imena Republika Srpska bh. entitetu, propust za povratak izbjeglica kao i činjenica da je njegov dio Ustav BiH.

    On kaže kako je fatalna greška činjenica da je prihvaćeno da se u okvir sporazuma ugradi Ustav BiH koji nikada nije potpisan ili parafiran u bh. parlamentu, a u BiH on je i 25 godina poslije još uvijek na snazi.

    Na današnji dan, 14. decembra 1995. godine, u Parizu svečano je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Bosna i Hercegovina dobila je toliko željeni mir, ali i, kako su neki kasnije rekli, luđačku košulju za dalji ekonomski i društveni razoj.

    Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, a glavni učesnici su bili predsjednik BiH Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

    Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora. Dijelovi Dejtonskog sporazuma, odnosno njegovi aneksi postavljeni su kao osnova za uređenje BiH, uključujući i Ustav, što je i danas na snazi.

    Osnovni problem Dejtona različitosto njegova tumačenja, posve oprečna kod suprostavlenih bh. strana. Dok je za bošnjačku on bio kraj rata, druge dvije u njemu su vidjele način ostvarivanja ciljeva zbog kojih je i došlo do rata.

    • Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – izjavio je prije 25 godina prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović.

    Dejtonski sporazum 25 godina kasnije i od strane međunarodnih zvaničnika navodi se kao manjkav, ponajviše jer pojedine vladajuće stranke iz njega izvlače sredstva za stalne blokade.

    Dugogodišnji bh. novinar i diplomata Hajrudin Somun uoči ove godišnjice identificirajao je tri najveće greške tog sporazuma, a to su po njemu davanje imena Republika Srpska bh. entitetu, propust za povratak izbjeglica kao i činjenica da je njegov dio Ustav BiH.

    On kaže kako je fatalna greška činjenica da je prihvaćeno da se u okvir sporazuma ugradi Ustav BiH koji nikada nije potpisan ili parafiran u bh. parlamentu, a u BiH on je i 25 godina poslije još uvijek na snazi.

    IzvorKlix.ba
    Godišnjica potpisivanja Dejtona: Dan kad je BiH dobila mir, ali i okove normalnog razvoja
    Godišnjica potpisivanja Dejtona: Dan kad je BiH dobila mir, ali i okove normalnog razvoja

    Posljednje objavljeno