14.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Kako će umjetna inteligencija promijeniti novinarstvo?

    Kako će umjetna inteligencija promijeniti novinarstvo?

    Associated Press početkom jula je sklopio ugovor s OpenAI-jem, proizvođačem ChatGPT-a, za licenciranje “dijela AP-ove tekstualne arhive”, a zauzvrat će dobiti pristup “OpenAI-jevoj tehnologiji i stručnosti”.

    Nekoliko dana kasnije, OpenAI je najavio donaciju od pet miliona dolara, popraćenu s pet miliona dolara kredita za korištenje softvera, American Journalism Projectu, organizaciji koja podržava neprofitne redakcije.

    U međuvremenu, Google je navodno predstavio velikim novinskim kućama, uključujući New York Times, Washington Post i Wall Street Journal, novi softver “lični asistent” za novinare, kodnog naziva Genesis, koji prikuplja informacije i generira sadržaj vijesti.

    Brojne novinske organizacije, uključujući G/O media, koja posjeduje Gizmodo, Jezebel i The Onion, eksperimentiraju sa sadržajem u stilu bloga generiranim od nule.

    Digitalna medijska kompanija s fokusom na globalne vijesti, Semafor javio je da bi se sljedeći značajan sastanak između novinskih organizacija i kompanija umjetne inteligencije mogao dogoditi na sudu, kako bi se izvršio pritisak na usvajanje zakona iz ove oblasti.

    Medijske organizacije ne traže podršku ili istraživačku saradnja jer prema njihovom mišljenju kompanije umjetne inteligencije sistemski kradu sadržaj kako bi obučili softverske modele da ga kopiraju. Oni traže kompenzaciju koja bi se mogla “brojati u milijardama”.

    Izražavanje panike u medijskoj industriji rezultat je sveobuhvatnog osjećaja izloženosti novim oblicima automatizacije u kombinaciji s osjećajem duboke zbunjenosti o tome koji su sve izazovi i za koga.

    Postoji nekoliko teorija o tome šta bi se moglo dogoditi u ovom odnosu, a jedna od njih je da će umjetna inteligencija zamijeniti novinarstvo jer su tu online novinske organizacije koje su spremne početi generirati više sadržaja sada na najjednostavniji mogući način.

    CNET, stranica s tehnološkim vijestima, rano je usvojila ovu strategiju, ali se povukla nakon što je otkriveno da je njen slabo čitani sadržaj pun nečuvenih grešaka. G/O daje priliku sličnoj strategiji uz antagonizam sindikalno organiziranih zaposlenika.

    Ako bot ne može uvjerljivo proizvesti sadržaj koji ljudi žele čitati, ili barem sadržaj prema kojem izdavači mogu na neki način prikupiti preglede za oglase, tada plan ne uspijeva. Ako G/O može zamijeniti gomilu sadržaja tematskim postovima generiranim umjetnom inteligencijom i zadržati čitateljstvo plan opet ne bi uspio, jer ako G/O to može, onda svako može i hoće.

    Trošak pregledanog posta na blogu približit će se nuli i, poput drugih oblika sadržaja koji su već uveliko automatizirani (tromjesečni sažeci zarade, vremenske prognoze, osnovni sportski rezultati), prestat će sami proizvoditi vrijedan sadržaj.

    Drugim riječima, teoretski potpuno automatizirani blog ne može opstati. Malo je vjerovatno da će bilo koja postojeća novinska organizacija na kraju istražiti takvu mogućnost do njezinog punog izražaja iako postoji privlačnost menadžmenta.

    Naime, suočili bi se s problemom potpuno automatiziranog proizvoda vijesti, napravljen neobičnim mašinama za sintezu, na temelju već dostupnih informacija, i bez ikakvog opozicionog djelovanja.

    Druga teorija je da će umjetna inteligencija unaprijediti novinarstvo. Jedan primjer je urednika Insidera Nicholasa Carlsona koji je dao dopuštenje za korištenje alata poput ChatGPT-a, ocjenjujući da generativna umjetna inteligencija može urednike, novinare i producente učiniti boljim, uz upozorenje da takvi alati mogu pružiti netačne informacije.

    Optimistična teorija o ovakvim alatima je da će oni jednostavno učiniti određene novinarske operacije produktivnijima, djelomično automatizirajući procese tipkanja i transkripcije oslobađajući resurse za, recimo, stvarno izvještavanje. Ali, vijest je nova i vrijedna zbog onoga šta otkriva, a ne zbog određenog stila njezinog objavljivanja ili distribucije.

    Ovakvo mišljenje smješta alate poput ChatGPT-a u spektar s ranijim oblicima automatizacije u i oko poslovanja vijesti, od programa za obradu teksta i provjere pravopisa do internetskog izdavaštva i društvenih medija te zauzima idealistički pogled na novinarstvo i njegovu funkciju u svijetu.

    Treća teorija je da će umjetna inteligencija progutati novinarstvo. Redakcija koja želi automatizaciju pružit će plodno tlo za radne sporove, budući da se poslovi suptilno mijenjaju uvođenjem novih mašina i promjenom očekivanja od uprave.

    U novinarstvu, međutim, čini se da bi se rana borba oko uticaja i umjetne inteligencije mogla razviti između novinskih organizacija i tehnoloških kompanija u obliku tužbi i dogovora o dijeljenju sadržaja.

    Ovo bi novinske organizacije pretvorilo u smanjene servise bez potrebe da zapravo pišu čitave priče za distribuciju. Novinske organizacije koje postaju pomoćnici u obuci i pružatelji podataka za AI, predviđa potpunu dominaciju tehnoloških kompanija i brisanje medija kao zasebne industrije.

    Poput mnogih rasprava o umjetnoj inteligenciji, ovi pristupi nude spekulativna rješenja za spekulativne probleme. Iako nisu baš lijepi za razmišljanje, oni su ipak manje tmurni od situacije koja je bila pred redakcijama početkom 2023. godine.

    Neke aspekte proizvodnje vijesti vjerovatno će biti lakše automatizirati nego što skeptici priznaju. Bloomberg već godinama koristi alate umjetne inteligencije kako bi pojednostavio finansijske izvještaje, a telegrafske službe više od desetljeća koriste generatore priča za pisanje sportskih sažetaka i sažimanje izvještaja o zaradi.

    Međutim, neizbježni pokušaji da se ostalo automatizira vjerovatno će se suočiti s temeljnom zbrkom novinarstva kao koncepta i prakse, piše Intelligencer – New York Magazine.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Associated Press početkom jula je sklopio ugovor s OpenAI-jem, proizvođačem ChatGPT-a, za licenciranje “dijela AP-ove tekstualne arhive”, a zauzvrat će dobiti pristup “OpenAI-jevoj tehnologiji i stručnosti”.

    Nekoliko dana kasnije, OpenAI je najavio donaciju od pet miliona dolara, popraćenu s pet miliona dolara kredita za korištenje softvera, American Journalism Projectu, organizaciji koja podržava neprofitne redakcije.

    - Reklama -

    U međuvremenu, Google je navodno predstavio velikim novinskim kućama, uključujući New York Times, Washington Post i Wall Street Journal, novi softver “lični asistent” za novinare, kodnog naziva Genesis, koji prikuplja informacije i generira sadržaj vijesti.

    - Reklama -

    Brojne novinske organizacije, uključujući G/O media, koja posjeduje Gizmodo, Jezebel i The Onion, eksperimentiraju sa sadržajem u stilu bloga generiranim od nule.

    - Reklama -

    Digitalna medijska kompanija s fokusom na globalne vijesti, Semafor javio je da bi se sljedeći značajan sastanak između novinskih organizacija i kompanija umjetne inteligencije mogao dogoditi na sudu, kako bi se izvršio pritisak na usvajanje zakona iz ove oblasti.

    Medijske organizacije ne traže podršku ili istraživačku saradnja jer prema njihovom mišljenju kompanije umjetne inteligencije sistemski kradu sadržaj kako bi obučili softverske modele da ga kopiraju. Oni traže kompenzaciju koja bi se mogla “brojati u milijardama”.

    Izražavanje panike u medijskoj industriji rezultat je sveobuhvatnog osjećaja izloženosti novim oblicima automatizacije u kombinaciji s osjećajem duboke zbunjenosti o tome koji su sve izazovi i za koga.

    Postoji nekoliko teorija o tome šta bi se moglo dogoditi u ovom odnosu, a jedna od njih je da će umjetna inteligencija zamijeniti novinarstvo jer su tu online novinske organizacije koje su spremne početi generirati više sadržaja sada na najjednostavniji mogući način.

    CNET, stranica s tehnološkim vijestima, rano je usvojila ovu strategiju, ali se povukla nakon što je otkriveno da je njen slabo čitani sadržaj pun nečuvenih grešaka. G/O daje priliku sličnoj strategiji uz antagonizam sindikalno organiziranih zaposlenika.

    Ako bot ne može uvjerljivo proizvesti sadržaj koji ljudi žele čitati, ili barem sadržaj prema kojem izdavači mogu na neki način prikupiti preglede za oglase, tada plan ne uspijeva. Ako G/O može zamijeniti gomilu sadržaja tematskim postovima generiranim umjetnom inteligencijom i zadržati čitateljstvo plan opet ne bi uspio, jer ako G/O to može, onda svako može i hoće.

    Trošak pregledanog posta na blogu približit će se nuli i, poput drugih oblika sadržaja koji su već uveliko automatizirani (tromjesečni sažeci zarade, vremenske prognoze, osnovni sportski rezultati), prestat će sami proizvoditi vrijedan sadržaj.

    Drugim riječima, teoretski potpuno automatizirani blog ne može opstati. Malo je vjerovatno da će bilo koja postojeća novinska organizacija na kraju istražiti takvu mogućnost do njezinog punog izražaja iako postoji privlačnost menadžmenta.

    Naime, suočili bi se s problemom potpuno automatiziranog proizvoda vijesti, napravljen neobičnim mašinama za sintezu, na temelju već dostupnih informacija, i bez ikakvog opozicionog djelovanja.

    Druga teorija je da će umjetna inteligencija unaprijediti novinarstvo. Jedan primjer je urednika Insidera Nicholasa Carlsona koji je dao dopuštenje za korištenje alata poput ChatGPT-a, ocjenjujući da generativna umjetna inteligencija može urednike, novinare i producente učiniti boljim, uz upozorenje da takvi alati mogu pružiti netačne informacije.

    Optimistična teorija o ovakvim alatima je da će oni jednostavno učiniti određene novinarske operacije produktivnijima, djelomično automatizirajući procese tipkanja i transkripcije oslobađajući resurse za, recimo, stvarno izvještavanje. Ali, vijest je nova i vrijedna zbog onoga šta otkriva, a ne zbog određenog stila njezinog objavljivanja ili distribucije.

    Ovakvo mišljenje smješta alate poput ChatGPT-a u spektar s ranijim oblicima automatizacije u i oko poslovanja vijesti, od programa za obradu teksta i provjere pravopisa do internetskog izdavaštva i društvenih medija te zauzima idealistički pogled na novinarstvo i njegovu funkciju u svijetu.

    Treća teorija je da će umjetna inteligencija progutati novinarstvo. Redakcija koja želi automatizaciju pružit će plodno tlo za radne sporove, budući da se poslovi suptilno mijenjaju uvođenjem novih mašina i promjenom očekivanja od uprave.

    U novinarstvu, međutim, čini se da bi se rana borba oko uticaja i umjetne inteligencije mogla razviti između novinskih organizacija i tehnoloških kompanija u obliku tužbi i dogovora o dijeljenju sadržaja.

    Ovo bi novinske organizacije pretvorilo u smanjene servise bez potrebe da zapravo pišu čitave priče za distribuciju. Novinske organizacije koje postaju pomoćnici u obuci i pružatelji podataka za AI, predviđa potpunu dominaciju tehnoloških kompanija i brisanje medija kao zasebne industrije.

    Poput mnogih rasprava o umjetnoj inteligenciji, ovi pristupi nude spekulativna rješenja za spekulativne probleme. Iako nisu baš lijepi za razmišljanje, oni su ipak manje tmurni od situacije koja je bila pred redakcijama početkom 2023. godine.

    Neke aspekte proizvodnje vijesti vjerovatno će biti lakše automatizirati nego što skeptici priznaju. Bloomberg već godinama koristi alate umjetne inteligencije kako bi pojednostavio finansijske izvještaje, a telegrafske službe više od desetljeća koriste generatore priča za pisanje sportskih sažetaka i sažimanje izvještaja o zaradi.

    Međutim, neizbježni pokušaji da se ostalo automatizira vjerovatno će se suočiti s temeljnom zbrkom novinarstva kao koncepta i prakse, piše Intelligencer – New York Magazine.

    IzvorFena
    Zenica
    scattered clouds
    14.8 ° C
    14.8 °
    14.8 °
    53 %
    2.4kmh
    30 %
    uto
    15 °
    sri
    15 °
    čet
    8 °
    pet
    11 °
    sub
    13 °