10.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    10.1 ° C
    11.2 °
    10.1 °
    98 %
    2.7kmh
    100 %
    čet
    9 °
    pet
    7 °
    sub
    5 °
    ned
    6 °
    pon
    3 °

    MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 miliona eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovnu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi naša zemlja trebala otplatiti do 2028. godine.

    Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.

    – Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih talasa pandemije, osigurati više ciljanu podršku preduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman da nastavi podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz finansijsku podršku – kazala je Iancu.

    Što se tiče finansijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna finansijska sredstva kroz instrumente brzog finansiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.

    – Sada, kao mjeru politika u izuzetnim okolnostima, pripremamo doznačavanje generalne alokacije SDR-a koja ima za cilj da ojača rezerve i likvidnost zemalja članica. Kako zemlje izlaze iz te urgentne krize, tako se i finansijska podrška MMF-a vraća ponovo na programe kreditiranja, gdje je doznačavanje sredstava vezano za provođenje ključnih reformi u cilju postizanja snažnog i održivog oporavka – istakla je Iancu.

    Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.

    – MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Evropskoj uniji – kazao je Jewell.

    Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 miliona eura, doznačeno je samo oko 150 miliona eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.

    – Novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme sa ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovisati snažan i održiv oporavak – kazala je Iancu.

    MMF je do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.

    – Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo budžete i kvalitet vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima – poručio je Jewell.

    Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 miliona eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovnu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi naša zemlja trebala otplatiti do 2028. godine.

    Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.

    – Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih talasa pandemije, osigurati više ciljanu podršku preduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman da nastavi podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz finansijsku podršku – kazala je Iancu.

    Što se tiče finansijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna finansijska sredstva kroz instrumente brzog finansiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.

    – Sada, kao mjeru politika u izuzetnim okolnostima, pripremamo doznačavanje generalne alokacije SDR-a koja ima za cilj da ojača rezerve i likvidnost zemalja članica. Kako zemlje izlaze iz te urgentne krize, tako se i finansijska podrška MMF-a vraća ponovo na programe kreditiranja, gdje je doznačavanje sredstava vezano za provođenje ključnih reformi u cilju postizanja snažnog i održivog oporavka – istakla je Iancu.

    Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.

    – MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Evropskoj uniji – kazao je Jewell.

    Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 miliona eura, doznačeno je samo oko 150 miliona eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.

    – Novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme sa ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovisati snažan i održiv oporavak – kazala je Iancu.

    MMF je do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.

    – Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo budžete i kvalitet vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima – poručio je Jewell.

    IzvorKlix.ba

    Posljednje objavljeno