6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    6 ° C
    6 °
    6 °
    75 %
    2.6kmh
    75 %
    uto
    6 °
    sri
    12 °
    čet
    13 °
    pet
    13 °
    sub
    11 °
    Na današnji dan prije 25 godina potpisan Dejtonski sporazum

    Na današnji dan prije 25 godina potpisan Dejtonski sporazum

    Na današnji dan prije 25 godina potpisan Dejtonski sporazum

    Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u Dejtonu (SAD) je postignut dogovor o mirovnom sporazumu u Bosni i Hercegovini kojim je, nakon što je potpisan 14. decembra iste godine u Parizu, zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

    Mirovni dogovor postignut je u bazi zračnih snaga Rajt-Peterson u Dejtonu, u saveznoj državi Ohajo u SAD, i njime je zaustavljen rat i riješeno pitanje uređenja Bosne i Hercegovine.

    Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

    Bolje nije moglo

    Konferencija je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palači u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

    • Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

    Ove riječi do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, pisali su kasnije analitičari.

    Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine za pregovore o Dejtonskom  mirovnom sporazumu. Ranije je izjavio da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove…

    • Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritorij. Dobro je pa smo u tome i uspjeli – naglasio je Silajdžić.

    Državni ustav

    Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), bivši zamjenik američke državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton), generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali), bivši francuski predsjednik Žak Širak (Jacques Chirac), tadašnji britanski premijer Džon Mejdžor (John Major), generalni sekretar NATO-a Havijer Solana (Javier), njemački kancelar Helmut Kol (Kohl), ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Karl Bilt (Carl Bildt), koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

    Sporazum je službeno potpisan u Jelisejskoj palači u Parizu 14. decembra 1995. godine. Najveći uspjeh Dejtonskog sporazuma je što je njime okončan rat. Francuska je čuvar originala Dejtonskog sporazuma.

    Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Dejtonskog sporazuma. Sastavni dio tog dokumenta je i Ustav na osnovu kojeg funkcionira današnja Bosna i Hercegovina.

    Agresor nagrađen

    Sporazum je bio kočnica ratu, ali kroz sljedećih više od 20 godina pokazalo se da Dejtonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor problema jer su ga tri strane različito tumačile. Donio je ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas.

    Mnogi analitičari vjeruju da je Dejton nepravedan jer je zacementirao ratna osvajanja, ali je ujedno ostavio BiH sa veoma kompliciranom strukturom, zbog čega je upravljanje otežano, a napredak skoro onemogućen.

    • Sjedinjene Države, koje su se dugo protivile priznavanju rezultata rata, početkom 1995. godine su ipak napravile politički zaokret i priznale ratna osvajanja, tj. etnička čišćenja, a time i teritorijalnu podjelu u korist Srba. Njemačka je bila posljednja zemlja koja je pristala na takvu promjenu paradigme. Ovom teritorijalnom podjelom, zacrtanom Dejtonskim sporazumom, agresor je na kraju nagrađen, a napadnuti su kažnjeni – napisao je svojevremeno njemački političar, bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).

    Sastoji se od 11 aneksa

    Dejtonski sporazum sastoji se od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države.

    Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

    Članovi tri delegacije u Dejtonu

    Pregovori su počeli 1. novembra u zrakoplovnoj bazi u Dejtonu, u Ohaju, a zaključeni su 21. novembra.

    Ovo su bili ključni učesnici.

    Delegacija BiH: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Muhamed Šaćirbegović, Krešimir Zubak, Jadranko Prlić, Ivo Komšić, Miro Lazović.

    Delegacija Hrvatske: Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Mate Granić, Gojko Šušak.

    Delegacija SR Jugoslavije i RS: Slobodan Milošević, Miodrag Bulatović, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Aleksa Buha, Milan Milutinović.

    Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u Dejtonu (SAD) je postignut dogovor o mirovnom sporazumu u Bosni i Hercegovini kojim je, nakon što je potpisan 14. decembra iste godine u Parizu, zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

    Mirovni dogovor postignut je u bazi zračnih snaga Rajt-Peterson u Dejtonu, u saveznoj državi Ohajo u SAD, i njime je zaustavljen rat i riješeno pitanje uređenja Bosne i Hercegovine.

    Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

    Bolje nije moglo

    Konferencija je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palači u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

    • Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

    Ove riječi do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, pisali su kasnije analitičari.

    Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine za pregovore o Dejtonskom  mirovnom sporazumu. Ranije je izjavio da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove…

    • Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritorij. Dobro je pa smo u tome i uspjeli – naglasio je Silajdžić.

    Državni ustav

    Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), bivši zamjenik američke državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton), generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali), bivši francuski predsjednik Žak Širak (Jacques Chirac), tadašnji britanski premijer Džon Mejdžor (John Major), generalni sekretar NATO-a Havijer Solana (Javier), njemački kancelar Helmut Kol (Kohl), ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Karl Bilt (Carl Bildt), koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

    Sporazum je službeno potpisan u Jelisejskoj palači u Parizu 14. decembra 1995. godine. Najveći uspjeh Dejtonskog sporazuma je što je njime okončan rat. Francuska je čuvar originala Dejtonskog sporazuma.

    Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Dejtonskog sporazuma. Sastavni dio tog dokumenta je i Ustav na osnovu kojeg funkcionira današnja Bosna i Hercegovina.

    Agresor nagrađen

    Sporazum je bio kočnica ratu, ali kroz sljedećih više od 20 godina pokazalo se da Dejtonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor problema jer su ga tri strane različito tumačile. Donio je ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas.

    Mnogi analitičari vjeruju da je Dejton nepravedan jer je zacementirao ratna osvajanja, ali je ujedno ostavio BiH sa veoma kompliciranom strukturom, zbog čega je upravljanje otežano, a napredak skoro onemogućen.

    • Sjedinjene Države, koje su se dugo protivile priznavanju rezultata rata, početkom 1995. godine su ipak napravile politički zaokret i priznale ratna osvajanja, tj. etnička čišćenja, a time i teritorijalnu podjelu u korist Srba. Njemačka je bila posljednja zemlja koja je pristala na takvu promjenu paradigme. Ovom teritorijalnom podjelom, zacrtanom Dejtonskim sporazumom, agresor je na kraju nagrađen, a napadnuti su kažnjeni – napisao je svojevremeno njemački političar, bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).

    Sastoji se od 11 aneksa

    Dejtonski sporazum sastoji se od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države.

    Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

    Članovi tri delegacije u Dejtonu

    Pregovori su počeli 1. novembra u zrakoplovnoj bazi u Dejtonu, u Ohaju, a zaključeni su 21. novembra.

    Ovo su bili ključni učesnici.

    Delegacija BiH: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Muhamed Šaćirbegović, Krešimir Zubak, Jadranko Prlić, Ivo Komšić, Miro Lazović.

    Delegacija Hrvatske: Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Mate Granić, Gojko Šušak.

    Delegacija SR Jugoslavije i RS: Slobodan Milošević, Miodrag Bulatović, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Aleksa Buha, Milan Milutinović.

    IzvorAvaz.ba

    Posljednje objavljeno

    Izvještaj iz MUP-a ZDK za protekla 24 sata

    Na području Kantona javni red i mir je narušen u dvadeset slučajeva, kojom prilikom nije bilo povrijeđenih lica. U navedenim slučajevima intervenisali su policijski...

    BH Telecom donirao 555 hiljada KM obrazovnim ustanovama u BiH

    Kompanija BH Telecom je ove godine uručila donacije u ukupnom iznosu od 2 miliona KM, od čega je milion KM u prvim danima pandemije...

    U BiH 1.186 novozaraženih koronom, preminula 52 sugrađanina

    U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata registrovano 1.186 slučajeva zaraze koronavirusom, što predstavlja rast u odnosu na jučerašnje podatke kada je...

    Udruženje “Medica” Zenica predstavilo aplikaciju “Prijavi nasilje” (FOTO)

    U povodu obilježavanja kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", Udruženje “Medica” Zenica organizovalo je danas konferenciju za štampu s ciljem predstavljanja prve...