8.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Obilježena 31. godišnjica prvog raspuštanja logora Manjača

    Obilježena 31. godišnjica prvog raspuštanja logora Manjača

    Preživjeli logoraši i porodice ubijenih obilježili su 31. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača kod Banjaluke, kroz koji je prošlo preko 5.000 logoraša pretežno bošnjačke i hrvatske, a jednim dijelom i srpske nacionalnosti.

    Predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović izjavio je da za populaciju logoraša danas poseban problem predstavlja nepostojanje zakona o zaštiti žrtava ratne torture u FBiH, iako su određeni pomaci napravljeni tokom ove godine.

    Omerović je istakao da je u posljednjih nekoliko godina izostala institucionalna podrška i izrazio nadu da će ona uskoro postati konkretnija.

    Članovi Saveza logoraša su, nakon obilježavanja godišnjice u Manjači, posjetili i masovne grobnice u Ključu, jamu Bunarevi, u kojoj su avgusta 2000. godine, po prijavi stanovnice tog kraja Borke Ožegović, koja je nakon toga ubijena, pronađeni i kompletirani ostaci 23 ubijena logoraša sa područja sela Humići kod Ključa.

    Kasnijom istragom člana Instituta za traženje nestalih osoba BiH Jasmina Odobašića potvrđeno da taj broj žrtava nije i konačan te da je potrebno ponovo uraditi kvalitetniju ekshumaciju žrtava Bunareva, u čemu ga je spriječila smrt u martu ove 2023. godine.

    Za dokazane ratne zločine u logoru Manjača, osuđeni su samo neki od glavnih zločinaca na 130 godina zatvora, dok je zločin nad jamom Bunarevi, kao i ubistvo svjedokinje Borke Ožegović, do danas ostao nerazjašnjen.

    Omerović je rekao da će zbog ovih, ali i svih drugih razloga, te zbog borbe za izgradnju kvalitetnog društva i jakih državnih institucija, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini zajedno sa svojim članicama pamtiti i podsjećati na žrtvu logoraša širom države, te kontinuirano davati doprinos borbi za tu istinu i pravdu i konačno za adekvatan tretman.

    Torture u logoru Manjača, ograđenog bodljikavom žicom i minskim poljima, u čijem užem okruženju su pronađene i masovne grobnice, prošlo je više od 5.000 logoraša pretežno bošnjačke i hrvatske, a jednim dijelom i srpske nacionalnosti.

    Formiran na vojnom poligonu iznad Banjaluke radi pritvaranja zarobljenih osoba sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj već 1991. godine, naknadno je korišten za zatvaranje logoraša Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banjaluke.

    Tadašnji ministar vanjskih poslova Republike Francuske, Bernard Kouchner u augustu 1992. godine posjećuje ovaj logor i upoznaje svijet o torturama u logoru Manjača, a jedan je od najzaslužnijih za to prvo raspuštanje i zatvaranje ovog logora.

    Kratko nakon tog prvog raspuštanja, logor je ponovo otvoren, ali tada za logoraše sa područja širom Bosne i Hercegovine.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Preživjeli logoraši i porodice ubijenih obilježili su 31. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača kod Banjaluke, kroz koji je prošlo preko 5.000 logoraša pretežno bošnjačke i hrvatske, a jednim dijelom i srpske nacionalnosti.

    Predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović izjavio je da za populaciju logoraša danas poseban problem predstavlja nepostojanje zakona o zaštiti žrtava ratne torture u FBiH, iako su određeni pomaci napravljeni tokom ove godine.

    - Reklama -

    Omerović je istakao da je u posljednjih nekoliko godina izostala institucionalna podrška i izrazio nadu da će ona uskoro postati konkretnija.

    - Reklama -

    Članovi Saveza logoraša su, nakon obilježavanja godišnjice u Manjači, posjetili i masovne grobnice u Ključu, jamu Bunarevi, u kojoj su avgusta 2000. godine, po prijavi stanovnice tog kraja Borke Ožegović, koja je nakon toga ubijena, pronađeni i kompletirani ostaci 23 ubijena logoraša sa područja sela Humići kod Ključa.

    - Reklama -

    Kasnijom istragom člana Instituta za traženje nestalih osoba BiH Jasmina Odobašića potvrđeno da taj broj žrtava nije i konačan te da je potrebno ponovo uraditi kvalitetniju ekshumaciju žrtava Bunareva, u čemu ga je spriječila smrt u martu ove 2023. godine.

    Za dokazane ratne zločine u logoru Manjača, osuđeni su samo neki od glavnih zločinaca na 130 godina zatvora, dok je zločin nad jamom Bunarevi, kao i ubistvo svjedokinje Borke Ožegović, do danas ostao nerazjašnjen.

    Omerović je rekao da će zbog ovih, ali i svih drugih razloga, te zbog borbe za izgradnju kvalitetnog društva i jakih državnih institucija, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini zajedno sa svojim članicama pamtiti i podsjećati na žrtvu logoraša širom države, te kontinuirano davati doprinos borbi za tu istinu i pravdu i konačno za adekvatan tretman.

    Torture u logoru Manjača, ograđenog bodljikavom žicom i minskim poljima, u čijem užem okruženju su pronađene i masovne grobnice, prošlo je više od 5.000 logoraša pretežno bošnjačke i hrvatske, a jednim dijelom i srpske nacionalnosti.

    Formiran na vojnom poligonu iznad Banjaluke radi pritvaranja zarobljenih osoba sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj već 1991. godine, naknadno je korišten za zatvaranje logoraša Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banjaluke.

    Tadašnji ministar vanjskih poslova Republike Francuske, Bernard Kouchner u augustu 1992. godine posjećuje ovaj logor i upoznaje svijet o torturama u logoru Manjača, a jedan je od najzaslužnijih za to prvo raspuštanje i zatvaranje ovog logora.

    Kratko nakon tog prvog raspuštanja, logor je ponovo otvoren, ali tada za logoraše sa područja širom Bosne i Hercegovine.

    IzvorFENA
    Zenica
    overcast clouds
    8.7 ° C
    8.7 °
    8.7 °
    76 %
    1.8kmh
    99 %
    uto
    15 °
    sri
    15 °
    čet
    9 °
    pet
    11 °
    sub
    11 °