15.4 C
Zenica
Ponedjeljak, 6 Jula, 2020

Ukupno podjela

Prof. Dr. Gavran: Kada posjetiti ljekara i tražiti pomoć zbog migrena i glavobolje?

Prof. Dr. Gavran: Kada posjetiti ljekara i tražiti pomoć zbog migrena i glavobolje?

Prof. Dr. Gavran: Kada posjetiti ljekara i tražiti pomoć zbog migrena i glavobolje?

Glavobolja je univerzalno iskustvo i jedna je od najčešćih zdravstvenih tegoba modernog doba. Osjeti je 75% ljudi tokom života, a oko 5% zatraži medicinsku pomoć. Iako se sve glavobolje povezuju sa bolom ili nelagodom u glavi ili licu, postoji više od 100 vrsta, sa različitim simptomima i intenzitetom. Mi liječnici glavobolje dijelimo na one koje nastaju samostalno kao glavni medicinski problem i njih nazivamo primarnim glavoboljama te one druge uzrokovane osnovnim medicinskim stanjima i nazivamo ih sekundarnim glavoboljama. Najčešće vrste glavobolje zbog kojih ljudi traže medicinsku pomoć su primarne glavobolje i to: tenzione, klaster glavobolje i migrena.

Tenziona glavobolja

Ovu vrstu glavobolja možete osjetiti kao pritisak ili napetost oko glave. Spada u najčešće vrste glavobolje. Smatra se da stres i napetost mišića igraju važnu ulogu za njen nastanak, ali i genetika i okoliš. Simptomi obično uključuju umjereni bol na obje strane glave ili oko nje i/ili bol u stražnjem dijelu glave i vratu. Ova glavobolja se razvija polako i obično nije povezana s mučninom ili povraćanjem. Mogu biti kronične, javljaju se često ili čak svaki dan. Liječe se sredstvima za ublažavanje bolova ako se pojavljuju samo povremeno, ali ako su kronični problem zahtijevaju lijekove na recept. Vaš liječnik može vam predložiti tricikličke antidepresive ili mišićni relaksant, uz dobru higijenu spavanja, redovite vježbe ili tehnike opuštanja, poput masaže ili joge.

Klaster glavobolje

Ove glavobolje karakteriziraju iznenadni jaki bolovi, uglavnom iza jednog oka. One su najteža vrsta glavobolje, ali rjeđe su od tenzionih glavobolja i migrena. Glavobolje u klasteru imaju tendenciju da se ponavljaju, ponekad svakodnevno ili više puta dnevno. Traju 1-3 sata i bol se ponavlja na isti način svaki put. Ova glavobolja može biti uzrokovana upotrebom alkohola ili duhana, jakim svjetlom, vrućinom ili hranom koja sadrži nitrate, poput mesa. Iako ne postoji poznati lijek, liječnik vam može preporučiti tretmane za ublažavanje bola. Mogućnosti liječenja mogu uključivati ​​promjene u načinu života, kao što je prestanak pušenja, liječenje kisikom, verapamil, lijek koji opušta krvne žile, ili prednizon, steroidni lijek za smanjenje upale i oteklina.

Migrena

Prema studijama migrena, često počinje u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi predominantno kod ženskog spola, koje čine 75% oboljelih. Jedan ili dva dana prije migrene možete primijetit suptilne promjene koje upozoravaju na nadolazeću migrenu, uključujući: zatvor, promjenu raspoloženja (od depresije do euforije), žudnju za hranom, ukočenost vrata, povećanu žeđ i mokrenje te često zijevanje. Neki ljudi imaju „auru“odnosno prolazne osjetne promjene koje se obično javljaju prije nego što bol započne, a koje traju 5-60 minuta. Primjeri migrene sa aurom uključuju: vizualne pojave (poput različitih oblika, svijetlih mrlja ili bljeskova svjetlosti), gubitak vida, osjećaje uboda igle u ruci ili nozi, slabost ili ukočenost lica ili jedne strane tijela, poteškoće s govorom, osjet buke ili zvuk muzike, nekontrolirano trzanje ili druge pokrete. Primjer nastanka migrene sa aurom imamo u knjizi “Alisa u zemlji čuda” koja upućuje na bizarna iskustva naslovnog lika, koja je, kako se nagađa, doživjela i autorica istoimene knjige Lewis Carroll koja je i sama imala migrenu. S druge strane češće je migrena bez aure – oko 70-75% migrenskih bolesnika ne osjeća auru. Migrena obično traje od četiri do 72 sata ako se ne liječi. Koliko često se javljaju migrene razlikuje se od osobe do osobe. Tokom migrene možda ćete imati: bolove obično s jedne strane glave, ali često s obje strane, bol koji pulsira, osjetljivost na svjetlost, zvuk, a ponekad i miris i dodir, mučninu i povraćanje. Nakon napada migrene, možda ćete se osjećati iscrpljeno i zbunjeno. Iznenadni pokret glave mogao bi vam opet nakratko donijeti bol.

Liječenje ovisi o učestalosti i ozbiljnosti bolesti. Vaš liječnik može vam propisati takozvane lijekove koji se uzimaju radi trenutne pomoći i/ili preventivni lijek za pomoć u izbjegavanju budućih migrena. Možda će vas savjetovati da promijenite način života kako biste uklonili okidače migrene. Na primjer, neki ljudi prepoznaju svoje okidače kao što je konzumacija sireva, čokolade, nekih vina ili piva te prerađenog mesa. Potičemo pacijente da: poboljšaju san, rade na svom raspoloženju, poboljšaju hidrataciju, jedu redovne obroke, kontroliraju unos kofeina, vježbaju i sa tim malim promjenama mogu pridonijeti znatnoj kontroli migrene.

Kada se javiti ljekaru?

Većina glavobolja nije posljedica ozbiljne bolesti, ali neke mogu biti po život opasna stanja poput moždanog udara, meningitisa ili encefalitisa, i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Potražite hitnu medicinsku pomoć ako imate:
– najtežu glavobolju u vašem životu
– glavobolju koja traje više od 72 sata, i ako je stanje bez bola manje od 4 sata
– iznenadnu i jaku glavobolju
– glavobolju popraćenu sa zbunjenošću
– imate nesvjesticu
– visoku temeperaturu (39 ᵒC do 40 ᵒC)
– umor, slabost ili paralizu na jednoj strani vašeg tijela
– ukočeni vrat
– probleme s vidom
– probleme sa govorom
– problematično hodanje
– mučninu ili povraćanje (ako nisu jasno povezani s gripom ili mamurlukom)

Ako su vam glavobolje učestalije i jače nego inače ili ometaju vaše uobičajene aktivnosti, naše preporuke su da se javite svom liječniku porodične/obiteljske medicine. Zakažite posjetu liječniku -porodične/obiteljske medicine ako osjetite glavobolju koja:

– se pojavljuje češće nego inače
– je teža nego inače
– pogoršava se ili se ne poboljšava odgovarajućom primjenom lijekova u slobodnoj prodaji bez recepta
– ako uzimate analgetike i do 10 tableta dnevno
– koja vam otežava rad, spavanje ili vas ograničava u uobičajenim aktivnostima
– uzrokuje da ste zabrinuti te želite pronaći mogućnosti liječenja i bolju kontrolu

Iako ne možemo utjecati na bolesti koje se nasljeđuju, možemo se pozabaviti pokretačima glavobolje. Stres, konzumacija kofeina, obrasci spavanja i nutricioni faktori mogu prouzrokovati glavobolje. Najvažniji korak u liječenju je da otkrijemo pokretače vaše glavobolje te vam savjetujemo da počnete pisati dnevnik. Dnevnik glavobolje treba da sadrži: datum nastanka, trajanje (minute, sati, dani), karakter bola (pulsirajući- kucajući, tup, poput pritiska, stezanja, oštar), mjesto bola (npr. polovica glave, u području oka, vrat, prednji, stražnji dio glave), pridruženi simptomi (mučnina, povraćanje, smeta svjetlo, buka, mirisi, začepljen nos, suzi oko), okidače glavobolje (menstruacija, crveno vino, alkohol, čokolada, sirevi, morski plodovi, začini, neprospavana noć, stres) te uzete lijekove (upisati ime lijeka i količinu). Ovakva evidencija glavobolje će vam pomoći da saznate šta izaziva vaše glavobolje i pomoći će vašem liječniku da napravi poseban plan liječenja za vaše stanje.

Glavobolja je univerzalno iskustvo i jedna je od najčešćih zdravstvenih tegoba modernog doba. Osjeti je 75% ljudi tokom života, a oko 5% zatraži medicinsku pomoć. Iako se sve glavobolje povezuju sa bolom ili nelagodom u glavi ili licu, postoji više od 100 vrsta, sa različitim simptomima i intenzitetom. Mi liječnici glavobolje dijelimo na one koje nastaju samostalno kao glavni medicinski problem i njih nazivamo primarnim glavoboljama te one druge uzrokovane osnovnim medicinskim stanjima i nazivamo ih sekundarnim glavoboljama. Najčešće vrste glavobolje zbog kojih ljudi traže medicinsku pomoć su primarne glavobolje i to: tenzione, klaster glavobolje i migrena.

Tenziona glavobolja

Ovu vrstu glavobolja možete osjetiti kao pritisak ili napetost oko glave. Spada u najčešće vrste glavobolje. Smatra se da stres i napetost mišića igraju važnu ulogu za njen nastanak, ali i genetika i okoliš. Simptomi obično uključuju umjereni bol na obje strane glave ili oko nje i/ili bol u stražnjem dijelu glave i vratu. Ova glavobolja se razvija polako i obično nije povezana s mučninom ili povraćanjem. Mogu biti kronične, javljaju se često ili čak svaki dan. Liječe se sredstvima za ublažavanje bolova ako se pojavljuju samo povremeno, ali ako su kronični problem zahtijevaju lijekove na recept. Vaš liječnik može vam predložiti tricikličke antidepresive ili mišićni relaksant, uz dobru higijenu spavanja, redovite vježbe ili tehnike opuštanja, poput masaže ili joge.

Klaster glavobolje

Ove glavobolje karakteriziraju iznenadni jaki bolovi, uglavnom iza jednog oka. One su najteža vrsta glavobolje, ali rjeđe su od tenzionih glavobolja i migrena. Glavobolje u klasteru imaju tendenciju da se ponavljaju, ponekad svakodnevno ili više puta dnevno. Traju 1-3 sata i bol se ponavlja na isti način svaki put. Ova glavobolja može biti uzrokovana upotrebom alkohola ili duhana, jakim svjetlom, vrućinom ili hranom koja sadrži nitrate, poput mesa. Iako ne postoji poznati lijek, liječnik vam može preporučiti tretmane za ublažavanje bola. Mogućnosti liječenja mogu uključivati ​​promjene u načinu života, kao što je prestanak pušenja, liječenje kisikom, verapamil, lijek koji opušta krvne žile, ili prednizon, steroidni lijek za smanjenje upale i oteklina.

Migrena

Prema studijama migrena, često počinje u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi predominantno kod ženskog spola, koje čine 75% oboljelih. Jedan ili dva dana prije migrene možete primijetit suptilne promjene koje upozoravaju na nadolazeću migrenu, uključujući: zatvor, promjenu raspoloženja (od depresije do euforije), žudnju za hranom, ukočenost vrata, povećanu žeđ i mokrenje te često zijevanje. Neki ljudi imaju „auru“odnosno prolazne osjetne promjene koje se obično javljaju prije nego što bol započne, a koje traju 5-60 minuta. Primjeri migrene sa aurom uključuju: vizualne pojave (poput različitih oblika, svijetlih mrlja ili bljeskova svjetlosti), gubitak vida, osjećaje uboda igle u ruci ili nozi, slabost ili ukočenost lica ili jedne strane tijela, poteškoće s govorom, osjet buke ili zvuk muzike, nekontrolirano trzanje ili druge pokrete. Primjer nastanka migrene sa aurom imamo u knjizi “Alisa u zemlji čuda” koja upućuje na bizarna iskustva naslovnog lika, koja je, kako se nagađa, doživjela i autorica istoimene knjige Lewis Carroll koja je i sama imala migrenu. S druge strane češće je migrena bez aure – oko 70-75% migrenskih bolesnika ne osjeća auru. Migrena obično traje od četiri do 72 sata ako se ne liječi. Koliko često se javljaju migrene razlikuje se od osobe do osobe. Tokom migrene možda ćete imati: bolove obično s jedne strane glave, ali često s obje strane, bol koji pulsira, osjetljivost na svjetlost, zvuk, a ponekad i miris i dodir, mučninu i povraćanje. Nakon napada migrene, možda ćete se osjećati iscrpljeno i zbunjeno. Iznenadni pokret glave mogao bi vam opet nakratko donijeti bol.

Liječenje ovisi o učestalosti i ozbiljnosti bolesti. Vaš liječnik može vam propisati takozvane lijekove koji se uzimaju radi trenutne pomoći i/ili preventivni lijek za pomoć u izbjegavanju budućih migrena. Možda će vas savjetovati da promijenite način života kako biste uklonili okidače migrene. Na primjer, neki ljudi prepoznaju svoje okidače kao što je konzumacija sireva, čokolade, nekih vina ili piva te prerađenog mesa. Potičemo pacijente da: poboljšaju san, rade na svom raspoloženju, poboljšaju hidrataciju, jedu redovne obroke, kontroliraju unos kofeina, vježbaju i sa tim malim promjenama mogu pridonijeti znatnoj kontroli migrene.

Kada se javiti ljekaru?

Većina glavobolja nije posljedica ozbiljne bolesti, ali neke mogu biti po život opasna stanja poput moždanog udara, meningitisa ili encefalitisa, i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Potražite hitnu medicinsku pomoć ako imate:
– najtežu glavobolju u vašem životu
– glavobolju koja traje više od 72 sata, i ako je stanje bez bola manje od 4 sata
– iznenadnu i jaku glavobolju
– glavobolju popraćenu sa zbunjenošću
– imate nesvjesticu
– visoku temeperaturu (39 ᵒC do 40 ᵒC)
– umor, slabost ili paralizu na jednoj strani vašeg tijela
– ukočeni vrat
– probleme s vidom
– probleme sa govorom
– problematično hodanje
– mučninu ili povraćanje (ako nisu jasno povezani s gripom ili mamurlukom)

Ako su vam glavobolje učestalije i jače nego inače ili ometaju vaše uobičajene aktivnosti, naše preporuke su da se javite svom liječniku porodične/obiteljske medicine. Zakažite posjetu liječniku -porodične/obiteljske medicine ako osjetite glavobolju koja:

– se pojavljuje češće nego inače
– je teža nego inače
– pogoršava se ili se ne poboljšava odgovarajućom primjenom lijekova u slobodnoj prodaji bez recepta
– ako uzimate analgetike i do 10 tableta dnevno
– koja vam otežava rad, spavanje ili vas ograničava u uobičajenim aktivnostima
– uzrokuje da ste zabrinuti te želite pronaći mogućnosti liječenja i bolju kontrolu

Iako ne možemo utjecati na bolesti koje se nasljeđuju, možemo se pozabaviti pokretačima glavobolje. Stres, konzumacija kofeina, obrasci spavanja i nutricioni faktori mogu prouzrokovati glavobolje. Najvažniji korak u liječenju je da otkrijemo pokretače vaše glavobolje te vam savjetujemo da počnete pisati dnevnik. Dnevnik glavobolje treba da sadrži: datum nastanka, trajanje (minute, sati, dani), karakter bola (pulsirajući- kucajući, tup, poput pritiska, stezanja, oštar), mjesto bola (npr. polovica glave, u području oka, vrat, prednji, stražnji dio glave), pridruženi simptomi (mučnina, povraćanje, smeta svjetlo, buka, mirisi, začepljen nos, suzi oko), okidače glavobolje (menstruacija, crveno vino, alkohol, čokolada, sirevi, morski plodovi, začini, neprospavana noć, stres) te uzete lijekove (upisati ime lijeka i količinu). Ovakva evidencija glavobolje će vam pomoći da saznate šta izaziva vaše glavobolje i pomoći će vašem liječniku da napravi poseban plan liječenja za vaše stanje.

Prof. Dr. Gavran: Kada posjetiti ljekara i tražiti pomoć zbog migrena i glavobolje?
Zenica
clear sky
15.4 ° C
15.4 °
15.4 °
80 %
0.4kmh
0 %
pon
26 °
uto
18 °
sri
25 °
čet
30 °
pet
29 °
Prof. Dr. Gavran: Kada posjetiti ljekara i tražiti pomoć zbog migrena i glavobolje?

Posljednje objavljeno