28.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    28.4 ° C
    28.4 °
    28.4 °
    44 %
    0.8kmh
    89 %
    pon
    29 °
    uto
    31 °
    sri
    33 °
    čet
    37 °
    pet
    30 °

    Raste opasnost od 3. svjetskog rata

    Raste opasnost od 3. svjetskog rata

    Ruski napad na Ukrajinu izaziva širom svijeta strahove od globalnog sukoba. Koliko je svijet daleko od svjetskog rata? Za ocjenu smo upitali stručnjake i istoričare.


    Nedavno se činila opasnom eskalacija koja se dogodila 20 kilometara od poljske granice kada su ruske rakete pale u blizini Lavova, ubivši 35 ljudi. Da su bombe pale zapadnije, iza poljske granice, NATO bi bio pod pritiskom. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan odmah je upozorio da će Sjedinjene Države “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a.” NATO granica je crvena linija za Zapadnin vojni savez, ali on jasno daje do znanja da njegova vojska neće izravno intervenirati u Ukrajini. To bi bio preveliku rizik od sukoba s Rusijom.

    Strah od nuklearnog oružja

    Stručnjaci još uvijek ne žele govoriti o trećem svjetskom ratu, ali prijetnja postoji već duže vrijeme. “Ideja da tamo pošaljemo našu ratnu mašineriju, naše trupe, avione, pilote i tenkove – ne zavaravajmo se – to je treći svjetski rat”, rekao je nedavno američki predsjednik Biden.

    Dakle do “svjetskog rata” sa ili bez upotrebe nuklearnog oružja, tj. upotrebom konvencionalnog oružja, može doći. Alijansa bi drugačije reagirala na korištenje taktičkog oružja niske ili srednje eksplozivne snage koje bi se koristilo u teritorijalno ograničenim ratnim područjima izvan NATO-a, nego u slučaju korištenja strateške nuklearne bombe. No ako bi se sile poput SAD-a i Rusije odlučile za korištenje atomskog oružja, to bi bio najgori scenarij – rat uništenja koji bi današnji svijet pretvorio u prah i pepeo.

    Putinov rulet

    Da li li bi Putin otišao tako daleko? Dok neki stručnjaci to smatraju blefom, drugi vjeruju da bi bivši agent KGB-a to mogao uraditi. “Putin ne smije zaboraviti da je NATO također nuklearni savez”, rekao je bivši poljski ministar vanjskih poslova i odbrane Radek Sikorski. “On zna da se ne može preživjeti nuklearni rat. Dan u kojem bi Putin posegnuo za nuklearnim oružjem bio bi posljednji u njegovom život”, kaže Sikorski.

    Njemačko-američki istoričar Conrad Jarausch radije uspoređuje Putinovu strategiju s 1939. godinom. On pokušava “inicirati regionalni sukob, a zatim upozorava Zapad da će, ako dovoljno masivno reagira, izbiti treći svjetski rat”.

    Prof. Stefan Garsztecki sa TU Chemnitz kaže da automatizam ne postoji. “Ne mora biti daljnjih razina eskalacije poput 1939., pod uvjetom da se poduzmu masivne protumjere”, kaže Garsztecki, misleći na “zamrznute sukobe” u Gruziji i Republici Moldaviji. On vjeruje da bi NATO trebao jasnije definirati crvene linije. “Ako postoji opasnost da se Kijev i Odesa pretvore u europski Alep, tada će se morati intenzivnije razgovarati o zoni zabrane letova”, kaže on.

    Uloga Kine je ključna

    Rat bi također mogao izmaknuti kontroli. “Često se u istoriji događalo da regionalni sukob poput ovog izazove globalni sukob. Prvi svjetski rat bio je najbolji primjer za to“, kaže Sven Lange, zapovjednik Bundeswehr centra za vojnu istoriju u Potsdamu.
    “Putin ne smije zaboraviti da je NATO također nuklearni savez”, rekao je bivši poljski ministar vanjskih poslova i odbrane Radek Sikorski.

    Za svjetski rat, međutim, “doprinos Rusije nije presudan”, kaže Lange, već je presudno kako se pozicioniraju “dvije velike gobalne sile – SAD i Kina”. Prema njegovoj ocjeni, Peking trenutno za to ne bi mogao imati interesa. “Vjerujem da će podrška Rusiji doći iz Kine, ali ne toliko masivno da bi se time neposredno došlo u sukob sa Sjedinjenim Državama”, kaže Lange.

    U istočnoj Europi se na stvari ne gleda tako opušteno. Tamo raste nervoza, jer je rat sve bliži. Iako glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uvjerava: “Jedan za sve, svi za jednog”, udari hipersoničnih projektila nedaleko od granice NATO-a tamo izazivaju strah. Posjet američkog predsjednika Bidena Poljskoj ove sedmice također je namijenjen smirivanju istočnog krila NATO.

    U istočnoj Europi su kritični. Ono što Ukrajina trenutno radi nadilazi samoodbranu, kaže Sikorski. Činjenica da se Ukrajinci tako žestoko bore pomaže Zapadu, kaže on. Na taj način, kako dalje navodi, NATO dobija više vremena za vlastito odvraćanje. „Ukrajinci nam pokazuju kako se može boriti za Europu i njezine vrijednosti”, kaže poljski političar Sikorski.

    Ograničiti sukob

    U istočnoj Europi se vjeruje da bi NATO trebao Ukrajini isporučiti avione MIG, zatvoriti njen zračni prostor, a da Njemačka mora prestati uvoziti ​​energiju iz Rusije kako bi Putin ostao bez novca za rat. Što se ide istočnije, to se više uviđa da dolazi eskalacija. “Svi smo mi već u ovom ratu”, izjavila je ukrajinska književnica Katja Petrowskaja nedavno za Drugi program njemačke televizije – “Kada naučite istoriju, znate da više nema načina da zaustavite ovaj rat ako ne djelujemo radikalno”, rekla je ona.

    U Njemačkoj se na ovakve prijedloge odgovara hladnom analizom. Najvažnije je “ograničiti sukob u smislu prostora i vremena kako bi se spriječilo njegovo širenje” – smatra Herfried Münkler sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu. Gospođa Petrovskaya se zalaže za suprotno. „To može biti razumljivo s obzirom na strahote u Ukrajini, ali se svodi na razgovor o velikom ratu”, kaže Münkler za DW.

    Putin kao Hitler?

    Ipak, istoričari danas vide “mnogo analogija s Drugim svjetskim ratom”, posebno kada je riječ o Putinovom djelovanju. Okupljanja naroda koja bi trebala legitimirati priključenje ili invaziju Crvene armije na Poljsku 17. septembra 1939. su “ista mustra koju Putin ponavlja na Krimu i u istočnoj Ukrajini”, kaže prof. Stefan Garsztecki s Tehnološkog sveučilišta Chemnitz. “Hitler je od 1939. godine vodio politiku revizije Pariškog mirovnog poretka, a Putin na sličan način pokušava revidirati posljedice raspada SSSR-a”, kaže Herfried Münkler.

    Sikorski Putina čak direktno poredi sa Hitlerom i kaže: “Putin je poput Hitlera prije Holokausta, ali nakon invazije na Poljsku 1939.” Njemački istoričar Münkler upozorava na opasnost od izravnih usporedbi, “jer to stvara jasnoću tamo gdje je (još?)” nema. Hitler je u pozadini imao rasnu ideologiju kakvu trenutno ne prepoznajemo kod Putina, zaključuje Herfried Münkler.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Ruski napad na Ukrajinu izaziva širom svijeta strahove od globalnog sukoba. Koliko je svijet daleko od svjetskog rata? Za ocjenu smo upitali stručnjake i istoričare.


    Nedavno se činila opasnom eskalacija koja se dogodila 20 kilometara od poljske granice kada su ruske rakete pale u blizini Lavova, ubivši 35 ljudi. Da su bombe pale zapadnije, iza poljske granice, NATO bi bio pod pritiskom. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan odmah je upozorio da će Sjedinjene Države “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a.” NATO granica je crvena linija za Zapadnin vojni savez, ali on jasno daje do znanja da njegova vojska neće izravno intervenirati u Ukrajini. To bi bio preveliku rizik od sukoba s Rusijom.

    Strah od nuklearnog oružja

    Stručnjaci još uvijek ne žele govoriti o trećem svjetskom ratu, ali prijetnja postoji već duže vrijeme. “Ideja da tamo pošaljemo našu ratnu mašineriju, naše trupe, avione, pilote i tenkove – ne zavaravajmo se – to je treći svjetski rat”, rekao je nedavno američki predsjednik Biden.

    Dakle do “svjetskog rata” sa ili bez upotrebe nuklearnog oružja, tj. upotrebom konvencionalnog oružja, može doći. Alijansa bi drugačije reagirala na korištenje taktičkog oružja niske ili srednje eksplozivne snage koje bi se koristilo u teritorijalno ograničenim ratnim područjima izvan NATO-a, nego u slučaju korištenja strateške nuklearne bombe. No ako bi se sile poput SAD-a i Rusije odlučile za korištenje atomskog oružja, to bi bio najgori scenarij – rat uništenja koji bi današnji svijet pretvorio u prah i pepeo.

    Putinov rulet

    Da li li bi Putin otišao tako daleko? Dok neki stručnjaci to smatraju blefom, drugi vjeruju da bi bivši agent KGB-a to mogao uraditi. “Putin ne smije zaboraviti da je NATO također nuklearni savez”, rekao je bivši poljski ministar vanjskih poslova i odbrane Radek Sikorski. “On zna da se ne može preživjeti nuklearni rat. Dan u kojem bi Putin posegnuo za nuklearnim oružjem bio bi posljednji u njegovom život”, kaže Sikorski.

    Njemačko-američki istoričar Conrad Jarausch radije uspoređuje Putinovu strategiju s 1939. godinom. On pokušava “inicirati regionalni sukob, a zatim upozorava Zapad da će, ako dovoljno masivno reagira, izbiti treći svjetski rat”.

    Prof. Stefan Garsztecki sa TU Chemnitz kaže da automatizam ne postoji. “Ne mora biti daljnjih razina eskalacije poput 1939., pod uvjetom da se poduzmu masivne protumjere”, kaže Garsztecki, misleći na “zamrznute sukobe” u Gruziji i Republici Moldaviji. On vjeruje da bi NATO trebao jasnije definirati crvene linije. “Ako postoji opasnost da se Kijev i Odesa pretvore u europski Alep, tada će se morati intenzivnije razgovarati o zoni zabrane letova”, kaže on.

    Uloga Kine je ključna

    Rat bi također mogao izmaknuti kontroli. “Često se u istoriji događalo da regionalni sukob poput ovog izazove globalni sukob. Prvi svjetski rat bio je najbolji primjer za to“, kaže Sven Lange, zapovjednik Bundeswehr centra za vojnu istoriju u Potsdamu.
    “Putin ne smije zaboraviti da je NATO također nuklearni savez”, rekao je bivši poljski ministar vanjskih poslova i odbrane Radek Sikorski.

    Za svjetski rat, međutim, “doprinos Rusije nije presudan”, kaže Lange, već je presudno kako se pozicioniraju “dvije velike gobalne sile – SAD i Kina”. Prema njegovoj ocjeni, Peking trenutno za to ne bi mogao imati interesa. “Vjerujem da će podrška Rusiji doći iz Kine, ali ne toliko masivno da bi se time neposredno došlo u sukob sa Sjedinjenim Državama”, kaže Lange.

    U istočnoj Europi se na stvari ne gleda tako opušteno. Tamo raste nervoza, jer je rat sve bliži. Iako glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uvjerava: “Jedan za sve, svi za jednog”, udari hipersoničnih projektila nedaleko od granice NATO-a tamo izazivaju strah. Posjet američkog predsjednika Bidena Poljskoj ove sedmice također je namijenjen smirivanju istočnog krila NATO.

    U istočnoj Europi su kritični. Ono što Ukrajina trenutno radi nadilazi samoodbranu, kaže Sikorski. Činjenica da se Ukrajinci tako žestoko bore pomaže Zapadu, kaže on. Na taj način, kako dalje navodi, NATO dobija više vremena za vlastito odvraćanje. „Ukrajinci nam pokazuju kako se može boriti za Europu i njezine vrijednosti”, kaže poljski političar Sikorski.

    Ograničiti sukob

    U istočnoj Europi se vjeruje da bi NATO trebao Ukrajini isporučiti avione MIG, zatvoriti njen zračni prostor, a da Njemačka mora prestati uvoziti ​​energiju iz Rusije kako bi Putin ostao bez novca za rat. Što se ide istočnije, to se više uviđa da dolazi eskalacija. “Svi smo mi već u ovom ratu”, izjavila je ukrajinska književnica Katja Petrowskaja nedavno za Drugi program njemačke televizije – “Kada naučite istoriju, znate da više nema načina da zaustavite ovaj rat ako ne djelujemo radikalno”, rekla je ona.

    U Njemačkoj se na ovakve prijedloge odgovara hladnom analizom. Najvažnije je “ograničiti sukob u smislu prostora i vremena kako bi se spriječilo njegovo širenje” – smatra Herfried Münkler sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu. Gospođa Petrovskaya se zalaže za suprotno. „To može biti razumljivo s obzirom na strahote u Ukrajini, ali se svodi na razgovor o velikom ratu”, kaže Münkler za DW.

    Putin kao Hitler?

    Ipak, istoričari danas vide “mnogo analogija s Drugim svjetskim ratom”, posebno kada je riječ o Putinovom djelovanju. Okupljanja naroda koja bi trebala legitimirati priključenje ili invaziju Crvene armije na Poljsku 17. septembra 1939. su “ista mustra koju Putin ponavlja na Krimu i u istočnoj Ukrajini”, kaže prof. Stefan Garsztecki s Tehnološkog sveučilišta Chemnitz. “Hitler je od 1939. godine vodio politiku revizije Pariškog mirovnog poretka, a Putin na sličan način pokušava revidirati posljedice raspada SSSR-a”, kaže Herfried Münkler.

    Sikorski Putina čak direktno poredi sa Hitlerom i kaže: “Putin je poput Hitlera prije Holokausta, ali nakon invazije na Poljsku 1939.” Njemački istoričar Münkler upozorava na opasnost od izravnih usporedbi, “jer to stvara jasnoću tamo gdje je (još?)” nema. Hitler je u pozadini imao rasnu ideologiju kakvu trenutno ne prepoznajemo kod Putina, zaključuje Herfried Münkler.

    Izvordw.com

    Posljednje objavljeno