13.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Schmidt na mukama: “Tope” se ruke zastupnika, Amerikanci pritišću

    Schmidt na mukama: “Tope” se ruke zastupnika, Amerikanci pritišću

    Visoki predstavnik je želio “deblokirati” Bosnu i Hercegovinu, ali upravo do trenutne blokade ne bi došlo da nije intervenisao na dan izbora, navodi austrijski Der Standard.

    U analizi se navodi da bi sada Christian Schmidt mogao ponovo promijeniti izborni zakon pod pritiskom SAD-a i u korist “etnonacionalista”.

    Novinarka Adelheid Wolfl navodi da se u Bosni i Hercegovini trenutno špekulira da li će visoki predstavnik Christian Schmidt ubrzo ponovo promijeniti izborni zakon ili ustav, i to uglavnom zbog pritiska američke ambasade kako bi se u entitetu Federaciji BiH uspostavila vlast prema njenim željama. Međutim, ovakav način formiranja vlasti demokratskim putem i bez ikakve intervencije visokog predstavnika bi bila moguća odmah kada bi dio te vlasti bila sama SDA.

    Sa 26 od 98 zastupnika, SDA je stranka sa najviše glasova u Parlamentu Federacije BiH. Međutim, u analizi se navodi da se HDZ, ali i socijaldemokrati, odbijaju sastati s predstavnicima SDA kako bi omogućili formiranje vlasti. Dosadašnji premijer FBiH, političar SDA Fadil Novalić, nedavno je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora zbog korupcije, a ostale stranke smatraju da je SDA sada “jedino zainteresirana da zadrži svog korumpiranog premijera”, navodi ona.

    Međutim, koalicija bez SDA trenutno nije moguća jer je potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo čovjek SDA i njegovo odobrenje je neophodno za formiranje vlade. Wolfl zaključuje da sada Schmidt “očito želi da pokuša svojim bonskim ovlasima nekako pravno promijeniti ovu okolnost kako bi se mogla formirati vlada bez SDA, kako želi i američka ambasada”.

    Dalje navodi da je “pikanterija” u svemu činjenica da je to što je Lendo postao potpredsjednik i što samim tim igra ključnu poziciju upravo rezultat odluke Schmidta.

    – Pošto je Schmidt promjenio izborni zakon, jedan glas je morao da se dodijeli žrijebanjem – objašnjava ona, te opisuje kako je izgledao taj proces.

    – Dakle, da Schmidt nije promijenio Ustav i izborni zakon u izbornoj noći, do sadašnjeg zastoja nikada ne bi došlo. Schmidt se sada suočava sa teškim zadatkom. Jer njegova buduća odluka je već kontroverzna. Hrvatski nacionalistički HDZ, kojem je Schmidt blizak, ne želi promjenu ustava, već da Schmidt donese jednokratnu izuzetnu odluku da izbaci SDA. Druge stranke koje žele da budu dio koalicije, s druge strane, žele ustavnu promjenu – navodi ona.

    U analizi se navodi kako je Schmidt je 2. oktobra prošle godine, na sam dan izbora, promijenio izborni zakon i Ustav FBiH zato što je to “željela američka ambasada” i jer Washington smatra da hrvatskom nacionalističkom HDZ-u treba “dati nešto”, prenosi N1.

    – Naime, Schmidt je “napuhao” jedan od domova parlamenta, odnosno povećao broj zastupnika, tako da se proporcionalnost promijenila i ništa ne funkcionira bez HDZ-a – objašnjava Wolfl, te dodaje da je Schmidt tada svoju odluku obrazložio time da želi “deblokirati” državu, “a zapravo je odgovorio na želje HDZ-a i Vlade susjedne Hrvatske”.

    – HDZ je proteklih godina više puta prijetio i blokirao bilo kakvo formiranje vlade u Federaciji BiH. Istovremeno, uz pomoć Hrvatske, Washington je lobirao s velikim novcem. Cijela hrvatska vanjska politika unutar EU također je bila usmjerena na pomoć HDZ-u u Bosni i Hercegovini da dobije više moći, utjecaja i mogućnosti blokade. Lobiranje je uspjelo. Blokirajuća stranka HDZ je nagrađena – podcrtala je.

    Dalje objašnjava da je međunarodna zajednica u početku pokušavala da dobije ovakav rezultat demokratskim putem, te da su predstavnici EU mjesecima pregovarali o “dogovoru” s drugim strankama u BiH “kako bi ispunili želje HDZ-a”.

    – Za stvarni “dogovor” napravljen je “preddogovor”, dogovor za Mostar, koji ranije nije mogao održati izbore. Bošnjačka nacionalistička SDA je imala koristi od ovog mostarskog dogovora u smislu političke moći. Međutim, SDA je nakon toga jasno stala na stranu probosanskih stranaka koje žele pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u građansku državu i boriti se protiv etničko-teritorijalne podjele kakvu želi HDZ – navodi Wolfl, te dodaje da zbog toga na ovaj način nije došlo od promjene izbornog zakona koju je tražio HDZ.

    – Ali onda je na scenu stupio Schmidt. A prema diplomatama, američki State Department želio je “disciplinirati” SDA. U budućnosti ne bi smjela biti dio vlasti ni na državnom ni na federalnom nivou jer nije sudjelovala u dogovoru HDZ-a – piše ona.

    Prema mišljenju ove novinarke spor između građanskih državno-orijentiranih snaga i etnonacionalista je eskalirao posljednjih mjeseci “jer je međunarodna zajednica, prije svega SAD, ali i EU, podržala etnonacionaliste”.

    Dalje citira američkog politikologa Janusza Bugajskog koji je govorio o “američkom planu” koji navodno stoji iza intervencija na Balkanu.

    – Ovo bi trebalo da obezbijedi dominaciju tri regionalne sile (Srbija, Albanija, Hrvatska), koje svojom hegemonističkom politikom dominiraju nad ostalim državama na tom području – piše ona, te navodi da, prema Bugajskom, taj plan uključuje Schmidtove izborne promjene u BiH u korist hrvatskih nacionalista, stvaranje Zajednice srpskih opština na Kosovu u korist srpskih nacionalista i vlast u Crnoj Gori gdje je sve veći uticaj srpskih nacionalista o državnim institucijama.

    Dalje Wolfl zaključuje da to zapravo znači da “hegemonističke susjedne države” narušavaju državne interese Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova, te da se nešto slično se već dogodilo Sjevernoj Makedoniji kroz bugarsku hegemonističku politiku. Wolfl navodi da se Njemačka vlada, koja službeno zagovara vanjsku politiku zasnovanu na vrijednostima, do sada nije protivila ovoj politici SAD-a, iako je i ova politika u suprotnosti s ciljevima demokratizacije i građanske orijentacije koji su navedeni u rezoluciji o BiH koju je njemački parlament usvojio.

    Dalje objašnjava da su SAD već neko vrijeme preuzele pitanje Balkana, te da EU i njene članice imaju mali utjecaj u odnosu na njih.

    – Ovo je također zabrinjavajuće jer bosansku državu i dalje napadaju srpski nacionalisti pod kontrolom Kremlja. Lider nacionalističke stranke SNSD Milorad Dodik u više navrata prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i najavio da će prekinuti sve kontakte sa SAD – upozorava ona.

    Wolf smatra da je Ustav Bosne i Hercegovine, koji se zasniva na pravima etničkih grupa, a koji su napisali američki pravnici nakon rata, “važan je za nacionaliste poput Dodika jer osigurava njihovu vlast”, te da je on stoga, kao i HDZ, protiv države uređene po modernim evropskim principima.

    – Budući da međunarodna zajednica – prije svega SAD – podržava etnonacionaliste, ali ne i građansko orijentirane snage u Bosni i Hercegovini, za očekivati ​​je da će u budućnosti one stranke koje su orijentirane na građane izgubiti utjecaj, a SDA bi mogla ponovo napustiti svoju građansko-državnu orijentaciju i djelovati samo na etnonacionalistički način, a mnogi Bosanci će emigrirati jer ne vide budućnost u etno-državi – dodaje.

    – Mnogo je Bosanaca koji žele državu koja poštuje njihova građanska prava. Trenutno su diskriminisani svi građani koji pripadaju manjinama ili “mješovitim” porodicama ili koji ne žele da se etnički definišu. Međutim, ni EU ni SAD ni visoki predstavnik ne podržavaju ove diskriminirane ljude – poput Roma i Židova – već podržavaju HDZ – potcrtala je na kraju analize za Der Standard.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Visoki predstavnik je želio “deblokirati” Bosnu i Hercegovinu, ali upravo do trenutne blokade ne bi došlo da nije intervenisao na dan izbora, navodi austrijski Der Standard.

    U analizi se navodi da bi sada Christian Schmidt mogao ponovo promijeniti izborni zakon pod pritiskom SAD-a i u korist “etnonacionalista”.

    - Reklama -

    Novinarka Adelheid Wolfl navodi da se u Bosni i Hercegovini trenutno špekulira da li će visoki predstavnik Christian Schmidt ubrzo ponovo promijeniti izborni zakon ili ustav, i to uglavnom zbog pritiska američke ambasade kako bi se u entitetu Federaciji BiH uspostavila vlast prema njenim željama. Međutim, ovakav način formiranja vlasti demokratskim putem i bez ikakve intervencije visokog predstavnika bi bila moguća odmah kada bi dio te vlasti bila sama SDA.

    - Reklama -

    Sa 26 od 98 zastupnika, SDA je stranka sa najviše glasova u Parlamentu Federacije BiH. Međutim, u analizi se navodi da se HDZ, ali i socijaldemokrati, odbijaju sastati s predstavnicima SDA kako bi omogućili formiranje vlasti. Dosadašnji premijer FBiH, političar SDA Fadil Novalić, nedavno je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora zbog korupcije, a ostale stranke smatraju da je SDA sada “jedino zainteresirana da zadrži svog korumpiranog premijera”, navodi ona.

    - Reklama -

    Međutim, koalicija bez SDA trenutno nije moguća jer je potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo čovjek SDA i njegovo odobrenje je neophodno za formiranje vlade. Wolfl zaključuje da sada Schmidt “očito želi da pokuša svojim bonskim ovlasima nekako pravno promijeniti ovu okolnost kako bi se mogla formirati vlada bez SDA, kako želi i američka ambasada”.

    Dalje navodi da je “pikanterija” u svemu činjenica da je to što je Lendo postao potpredsjednik i što samim tim igra ključnu poziciju upravo rezultat odluke Schmidta.

    – Pošto je Schmidt promjenio izborni zakon, jedan glas je morao da se dodijeli žrijebanjem – objašnjava ona, te opisuje kako je izgledao taj proces.

    – Dakle, da Schmidt nije promijenio Ustav i izborni zakon u izbornoj noći, do sadašnjeg zastoja nikada ne bi došlo. Schmidt se sada suočava sa teškim zadatkom. Jer njegova buduća odluka je već kontroverzna. Hrvatski nacionalistički HDZ, kojem je Schmidt blizak, ne želi promjenu ustava, već da Schmidt donese jednokratnu izuzetnu odluku da izbaci SDA. Druge stranke koje žele da budu dio koalicije, s druge strane, žele ustavnu promjenu – navodi ona.

    U analizi se navodi kako je Schmidt je 2. oktobra prošle godine, na sam dan izbora, promijenio izborni zakon i Ustav FBiH zato što je to “željela američka ambasada” i jer Washington smatra da hrvatskom nacionalističkom HDZ-u treba “dati nešto”, prenosi N1.

    – Naime, Schmidt je “napuhao” jedan od domova parlamenta, odnosno povećao broj zastupnika, tako da se proporcionalnost promijenila i ništa ne funkcionira bez HDZ-a – objašnjava Wolfl, te dodaje da je Schmidt tada svoju odluku obrazložio time da želi “deblokirati” državu, “a zapravo je odgovorio na želje HDZ-a i Vlade susjedne Hrvatske”.

    – HDZ je proteklih godina više puta prijetio i blokirao bilo kakvo formiranje vlade u Federaciji BiH. Istovremeno, uz pomoć Hrvatske, Washington je lobirao s velikim novcem. Cijela hrvatska vanjska politika unutar EU također je bila usmjerena na pomoć HDZ-u u Bosni i Hercegovini da dobije više moći, utjecaja i mogućnosti blokade. Lobiranje je uspjelo. Blokirajuća stranka HDZ je nagrađena – podcrtala je.

    Dalje objašnjava da je međunarodna zajednica u početku pokušavala da dobije ovakav rezultat demokratskim putem, te da su predstavnici EU mjesecima pregovarali o “dogovoru” s drugim strankama u BiH “kako bi ispunili želje HDZ-a”.

    – Za stvarni “dogovor” napravljen je “preddogovor”, dogovor za Mostar, koji ranije nije mogao održati izbore. Bošnjačka nacionalistička SDA je imala koristi od ovog mostarskog dogovora u smislu političke moći. Međutim, SDA je nakon toga jasno stala na stranu probosanskih stranaka koje žele pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u građansku državu i boriti se protiv etničko-teritorijalne podjele kakvu želi HDZ – navodi Wolfl, te dodaje da zbog toga na ovaj način nije došlo od promjene izbornog zakona koju je tražio HDZ.

    – Ali onda je na scenu stupio Schmidt. A prema diplomatama, američki State Department želio je “disciplinirati” SDA. U budućnosti ne bi smjela biti dio vlasti ni na državnom ni na federalnom nivou jer nije sudjelovala u dogovoru HDZ-a – piše ona.

    Prema mišljenju ove novinarke spor između građanskih državno-orijentiranih snaga i etnonacionalista je eskalirao posljednjih mjeseci “jer je međunarodna zajednica, prije svega SAD, ali i EU, podržala etnonacionaliste”.

    Dalje citira američkog politikologa Janusza Bugajskog koji je govorio o “američkom planu” koji navodno stoji iza intervencija na Balkanu.

    – Ovo bi trebalo da obezbijedi dominaciju tri regionalne sile (Srbija, Albanija, Hrvatska), koje svojom hegemonističkom politikom dominiraju nad ostalim državama na tom području – piše ona, te navodi da, prema Bugajskom, taj plan uključuje Schmidtove izborne promjene u BiH u korist hrvatskih nacionalista, stvaranje Zajednice srpskih opština na Kosovu u korist srpskih nacionalista i vlast u Crnoj Gori gdje je sve veći uticaj srpskih nacionalista o državnim institucijama.

    Dalje Wolfl zaključuje da to zapravo znači da “hegemonističke susjedne države” narušavaju državne interese Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova, te da se nešto slično se već dogodilo Sjevernoj Makedoniji kroz bugarsku hegemonističku politiku. Wolfl navodi da se Njemačka vlada, koja službeno zagovara vanjsku politiku zasnovanu na vrijednostima, do sada nije protivila ovoj politici SAD-a, iako je i ova politika u suprotnosti s ciljevima demokratizacije i građanske orijentacije koji su navedeni u rezoluciji o BiH koju je njemački parlament usvojio.

    Dalje objašnjava da su SAD već neko vrijeme preuzele pitanje Balkana, te da EU i njene članice imaju mali utjecaj u odnosu na njih.

    – Ovo je također zabrinjavajuće jer bosansku državu i dalje napadaju srpski nacionalisti pod kontrolom Kremlja. Lider nacionalističke stranke SNSD Milorad Dodik u više navrata prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i najavio da će prekinuti sve kontakte sa SAD – upozorava ona.

    Wolf smatra da je Ustav Bosne i Hercegovine, koji se zasniva na pravima etničkih grupa, a koji su napisali američki pravnici nakon rata, “važan je za nacionaliste poput Dodika jer osigurava njihovu vlast”, te da je on stoga, kao i HDZ, protiv države uređene po modernim evropskim principima.

    – Budući da međunarodna zajednica – prije svega SAD – podržava etnonacionaliste, ali ne i građansko orijentirane snage u Bosni i Hercegovini, za očekivati ​​je da će u budućnosti one stranke koje su orijentirane na građane izgubiti utjecaj, a SDA bi mogla ponovo napustiti svoju građansko-državnu orijentaciju i djelovati samo na etnonacionalistički način, a mnogi Bosanci će emigrirati jer ne vide budućnost u etno-državi – dodaje.

    – Mnogo je Bosanaca koji žele državu koja poštuje njihova građanska prava. Trenutno su diskriminisani svi građani koji pripadaju manjinama ili “mješovitim” porodicama ili koji ne žele da se etnički definišu. Međutim, ni EU ni SAD ni visoki predstavnik ne podržavaju ove diskriminirane ljude – poput Roma i Židova – već podržavaju HDZ – potcrtala je na kraju analize za Der Standard.

    IzvorN1
    Zenica
    clear sky
    13.3 ° C
    13.3 °
    13.3 °
    91 %
    1.2kmh
    5 %
    pet
    13 °
    sub
    23 °
    ned
    20 °
    pon
    24 °
    uto
    20 °