Izazovna vremena zahtijevaju pažljivo upravljanje resursima. Potreba za znanjem o raznim vidovima štednje je veća nego ikada i garant je boljih životnih i investicionih odluka. Kroz istoriju štednja je bila jedan od temelja rasta i razvoja svake države, a mi smo provjerili da li građani naše zemlje mogu uštedjeti?

– Štedio sam u onom sistemu, štedim i u ovome, ali dosta manje. Sad trebamo svi koji imamo malo para da ostavimo, koliko bilo, jer možda nećemo imati ogreva pa će to dobro doći, znači, štednja je mnogo važna – kaže nam štediša Šemso Žiga.

Većina građana vjeruje da je štednja važna, no mali broj ljudi spreman je da odvoji novac na mjesečnom nivou pogotovo u periodu kada inflacija smanjuje kupovnu moć.

Prema podacima Centralne banke BiH ukupni depoziti građana kod komercijalnih banaka iznosili su 14,22 milijarde maraka. Krajem septembra bilježi se pad od 1.9 odsto.

U pogledu valutne strukture, nedavno je došlo i do bitne promjene – ukupni depoziti u domaćoj valuti prevazišli su depozite u stranim valutama.

– To pokazuje da naši ljudi vjeruju u domaću valutu i to vjeruju s pravom, jer mi više od 20 godina imamo valutni odbor, i ljudi su stekli povjerenje, apsolutno je isto štediti u domaćoj valuti ili u euru – ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.

– Kod štednje u dolarima ili nekoj drugoj valuti postoji mogucnost fluktuacije i to ne može niko garantovati, vrijednost odredjenih valuta se mijenja. Ono što možemo garantovati je da je vrijednost marke vezana za euro i da je to konstantno – smatra ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Novac koji se čuva gubi na vrijednosti jer su cijene svakim danom sve veće. Problem predstavlja i činjenica da u BiH izostaje mogućnost akcionarskog ulaganja, ističu ekonomisti.

– Zemlje koje imaju velika akcionarska društva, to su u stvari zapadne zemlje, će velikim dijelom biti spasene zbog toga što ce ljudi moći da svoju štednju izvuku iz banaka i da ulažu u akcionarske uloge – kaže ekonomista Aleksa Milivojević.

Inflacija u BiH blizu je 18 odsto. Rast plata i penzija ne prati rast cijena proizvoda, pa je za mnoge građane naše zemlje preživljavanje svakodnevica, a štednja misaona imenica.

Izazovna vremena zahtijevaju pažljivo upravljanje resursima. Potreba za znanjem o raznim vidovima štednje je veća nego ikada i garant je boljih životnih i investicionih odluka. Kroz istoriju štednja je bila jedan od temelja rasta i razvoja svake države, a mi smo provjerili da li građani naše zemlje mogu uštedjeti?

– Štedio sam u onom sistemu, štedim i u ovome, ali dosta manje. Sad trebamo svi koji imamo malo para da ostavimo, koliko bilo, jer možda nećemo imati ogreva pa će to dobro doći, znači, štednja je mnogo važna – kaže nam štediša Šemso Žiga.

Većina građana vjeruje da je štednja važna, no mali broj ljudi spreman je da odvoji novac na mjesečnom nivou pogotovo u periodu kada inflacija smanjuje kupovnu moć.

Prema podacima Centralne banke BiH ukupni depoziti građana kod komercijalnih banaka iznosili su 14,22 milijarde maraka. Krajem septembra bilježi se pad od 1.9 odsto.

U pogledu valutne strukture, nedavno je došlo i do bitne promjene – ukupni depoziti u domaćoj valuti prevazišli su depozite u stranim valutama.

– To pokazuje da naši ljudi vjeruju u domaću valutu i to vjeruju s pravom, jer mi više od 20 godina imamo valutni odbor, i ljudi su stekli povjerenje, apsolutno je isto štediti u domaćoj valuti ili u euru – ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.

– Kod štednje u dolarima ili nekoj drugoj valuti postoji mogucnost fluktuacije i to ne može niko garantovati, vrijednost odredjenih valuta se mijenja. Ono što možemo garantovati je da je vrijednost marke vezana za euro i da je to konstantno – smatra ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Novac koji se čuva gubi na vrijednosti jer su cijene svakim danom sve veće. Problem predstavlja i činjenica da u BiH izostaje mogućnost akcionarskog ulaganja, ističu ekonomisti.

– Zemlje koje imaju velika akcionarska društva, to su u stvari zapadne zemlje, će velikim dijelom biti spasene zbog toga što ce ljudi moći da svoju štednju izvuku iz banaka i da ulažu u akcionarske uloge – kaže ekonomista Aleksa Milivojević.

Inflacija u BiH blizu je 18 odsto. Rast plata i penzija ne prati rast cijena proizvoda, pa je za mnoge građane naše zemlje preživljavanje svakodnevica, a štednja misaona imenica.