0 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    mist
    0 ° C
    0 °
    0 °
    81 %
    1kmh
    90 %
    ned
    4 °
    pon
    5 °
    uto
    5 °
    sri
    4 °
    čet
    7 °
    Vlast u BiH oporezuje proizvodnju štetnih materija, ali taj novac ne koristi za liječenje

    Vlast u BiH oporezuje proizvodnju štetnih materija, ali taj novac ne koristi za liječenje

    Vlast u BiH oporezuje proizvodnju štetnih materija, ali taj novac ne koristi za liječenje

    Određivanje dodatnog poreza firmama u zavisnosti od toga koliko loše njihova proizvodnja utječe na okolinu je u BiH koncept koji se samo djelimično primjenjuje. Novac od tog poreza ne utrošimo na propisani način, a zelene inicijative koja bi napravila promjenu jednostavno nema.

    Koncept dodatnog oporezivanja negativnih eksternalija, odnosno štetnih posljedica se zove Piguov porez, a riječ je o starom teorijskom konceptu koji je još davno stvorio okvir za moderno rješavanje ovog problema.

    Nikada nije bilo važnije nego danas da saniramo posljedice i otklanjamo uzroke negativnog utjecaja na okolinu, a samim tim i na čovjeka, jer sve ono što nam se događa posljedica je ljudskih aktivnosti. Upravo Piguov porez je model koji nam može pomoći.

    Ovakav model je globalno prihvaćen i u praksi se primjenjuje u različitim oblicima u mnogim zemljama svijeta koje imaju visoko razvijenu ekološku svijest. On je od izuzetne važnosti kada govorimo o negativnim utjecajima na čovjeka i klimatskim promjenama, što predstavlja sve veći problem za moderno i nemilosrdno kapitalističko društvo.

    U Bosni i Hercegovini također postoji oporezivanje zasnovano na ovom modelu, primjer su akcize na cigarete. Međutim, ideja se ne provodi namjenski, do kraja, onako kako je zamišljeno i potrebno, nego samo polovično.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić obrazlaže gdje to naše vlasti griješe.

    • Ako dodatno oporezujete cigarete, onda se teret maksimalno prebacuje na konzumenta, jer on proizvodi dva tipa negativnih eksternalija – trošak svog liječenja i trošak liječenja drugih. Da se Piguov porez primjenjuje kako treba, finansijska sredstva od oporezovanih cigareta bi išla na liječenje aktivnih i pasivnih pušača, što u BiH nije slučaj – kazao je Čavalić.

    On govori da je problem sličan i kada je riječ o svim ostalim oblicima oporezivanja, poput akciza i drugih nameta na gorivo, jer taj novac ne koristimo kako bismo solvirali posljedice koje donose npr. ispušni plinovi iz automobila.

    Piguov porez ima i niz nedostataka, kaže Čavalić, a nesreća je takva da su svi ti nedostaci, sasvim očekivano, prisutni baš u BiH.

    • Izdvajaju se tu paušalne procjene troška (i naknade) eksternalije, selektivnost pri primjeni datog poreza, djelovanje lobija, političke manipulacije, ranije spomenuti izostanak namjenskog utroška itd. – naveo je on.

    Domaća ekološka svijest još uvijek nije dovoljno razvijena – niti je građanima u BiH jasno da su za normalno življenje potrebne zelene promjene i zakoni, niti političari imaju koristi od takvih zakona.

    • Postoji princip ‘zagađivač plaća’ u ovdašnjim zakonima. Problem je što to nije dodatno razrađeno. Eko takse se pojavljuju svuda, u jednom ili drugom obliku, opet obično bez jasne namjene. Popularne su i naknade za korištenje određenih resursa, poput voda i šuma, što je vezano za priču o mini hidroelektranama. Tu su i naknade za fond za okoliš sa širokim obuhvatom – nabraja Čavalić, međutim ništa od toga nije dovoljno ukoliko nema ozbiljnog i kontinuiranog političkog djelovanja s ciljem zaštite svih nas.

    Određivanje dodatnog poreza firmama u zavisnosti od toga koliko loše njihova proizvodnja utječe na okolinu je u BiH koncept koji se samo djelimično primjenjuje. Novac od tog poreza ne utrošimo na propisani način, a zelene inicijative koja bi napravila promjenu jednostavno nema.

    Koncept dodatnog oporezivanja negativnih eksternalija, odnosno štetnih posljedica se zove Piguov porez, a riječ je o starom teorijskom konceptu koji je još davno stvorio okvir za moderno rješavanje ovog problema.

    Nikada nije bilo važnije nego danas da saniramo posljedice i otklanjamo uzroke negativnog utjecaja na okolinu, a samim tim i na čovjeka, jer sve ono što nam se događa posljedica je ljudskih aktivnosti. Upravo Piguov porez je model koji nam može pomoći.

    Ovakav model je globalno prihvaćen i u praksi se primjenjuje u različitim oblicima u mnogim zemljama svijeta koje imaju visoko razvijenu ekološku svijest. On je od izuzetne važnosti kada govorimo o negativnim utjecajima na čovjeka i klimatskim promjenama, što predstavlja sve veći problem za moderno i nemilosrdno kapitalističko društvo.

    U Bosni i Hercegovini također postoji oporezivanje zasnovano na ovom modelu, primjer su akcize na cigarete. Međutim, ideja se ne provodi namjenski, do kraja, onako kako je zamišljeno i potrebno, nego samo polovično.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić obrazlaže gdje to naše vlasti griješe.

    • Ako dodatno oporezujete cigarete, onda se teret maksimalno prebacuje na konzumenta, jer on proizvodi dva tipa negativnih eksternalija – trošak svog liječenja i trošak liječenja drugih. Da se Piguov porez primjenjuje kako treba, finansijska sredstva od oporezovanih cigareta bi išla na liječenje aktivnih i pasivnih pušača, što u BiH nije slučaj – kazao je Čavalić.

    On govori da je problem sličan i kada je riječ o svim ostalim oblicima oporezivanja, poput akciza i drugih nameta na gorivo, jer taj novac ne koristimo kako bismo solvirali posljedice koje donose npr. ispušni plinovi iz automobila.

    Piguov porez ima i niz nedostataka, kaže Čavalić, a nesreća je takva da su svi ti nedostaci, sasvim očekivano, prisutni baš u BiH.

    • Izdvajaju se tu paušalne procjene troška (i naknade) eksternalije, selektivnost pri primjeni datog poreza, djelovanje lobija, političke manipulacije, ranije spomenuti izostanak namjenskog utroška itd. – naveo je on.

    Domaća ekološka svijest još uvijek nije dovoljno razvijena – niti je građanima u BiH jasno da su za normalno življenje potrebne zelene promjene i zakoni, niti političari imaju koristi od takvih zakona.

    • Postoji princip ‘zagađivač plaća’ u ovdašnjim zakonima. Problem je što to nije dodatno razrađeno. Eko takse se pojavljuju svuda, u jednom ili drugom obliku, opet obično bez jasne namjene. Popularne su i naknade za korištenje određenih resursa, poput voda i šuma, što je vezano za priču o mini hidroelektranama. Tu su i naknade za fond za okoliš sa širokim obuhvatom – nabraja Čavalić, međutim ništa od toga nije dovoljno ukoliko nema ozbiljnog i kontinuiranog političkog djelovanja s ciljem zaštite svih nas.
    IzvorKlix.ba

    Posljednje objavljeno

    Draško Stanivuković neće dozvoliti održavanje gay parade

    Izabrani gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković kazao je večeras da za vrijeme njegovog mandata neće biti održana Parada ponosa, odnosno gej parada. Govoreći u Centralnom...

    Direktor bh. firme zaposlene odveo na odmor u Istanbul

    Bugojanska kompanija Fres odvela je radnike na petodnevni odmor u Istanbul. Ovim gestom željeli su im zahvaliti na vrijednom radu i doprinosu. – Mislim da...

    U Srbiji 61 osoba umrla, 7.041 novozaraženih

    U posljednja 24 sata u Srbiji je od posljedica zaraze koronavirusom umrla 61 osoba, četiri osobe više nego jučer, pa je ukupan broj umrlih...

    Ubijen radnik koji se slikao pored otvorenog Maradoninog kovčega? (VIDEO)

    Jedan od trojice radnika na groblju na kome je sahranjen Maradona pronađen je mrtav u kontejneru u Buenos Airesu. Svijet su obišle nevjerovatne slike radnika u...