23.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    23.1 ° C
    23.1 °
    23.1 °
    32 %
    0.3kmh
    0 %
    čet
    23 °
    pet
    27 °
    sub
    28 °
    ned
    26 °
    pon
    24 °

    Zastrašujuća analiza: Ljudska civilizacija će nestati za 30 godina!?

    Zastrašujuća analiza: Ljudska civilizacija će nestati za 30 godina!?

    Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, opisuje klimatske promjene kao “kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji” i postavlja vjerovatan scenario gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni, piše portal Vice.

    U analizi se tvrdi da su potencijalni “ekstremno ozbiljni ishodi” prijetnji vezanih za klimu često daleko vjerovatniji nego što se uobičajeno pretpostavlja, ali ih je gotovo nemoguće kvantificirati zato što su “izvan ljudskih iskustava u posljednjih hiljadu godina”. U našoj trenutačnoj putanji, upozorava izvještaj, “planetarni i ljudski sustavi dosežu točku bez povratka do sredine stoljeća, u kojoj perspektiva uglavnom nenastanjive Zemlje dovodi do sloma nacija i međunarodnog poretka”.

    Potrebno “nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat”

    Jedini način da se izbjegnu rizici od ovog scenarija je ono što izvještaj opisuje kao “nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat”, ali ovaj put usredotočeno na ubrzano stvaranje industrijskog sistema s nultom emisijom i ponovno stvaranje sigurne klime.

    Scenario upozorava da će naše trenutno kretanje vjerovatno prouzrokovati najmanje tri stepena Celzijeva globalnog zagrijavanja, što može pokrenuti povratne veze koje će još više pojačati zagrijavanje. To bi potaknulo ubrzani kolaps ključnih ekosistema, “uključujući sistem koraljnih grebena, amazonske prašume i Arktik”.

    Strašne posljedice

    Posljedice bi bile strašne. Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena.

    “Čak i uz zagrijavanje od dva stepena Celzija, više od milijarde ljudi vjerojatno bi se morale preseliti, a u najgorim scenarijima razmjer razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerovatnost da bi ljudska civilizacija došla do svoga kraja”, piše u izvještaju.

    Autori izvještaja su David Spratt, Breakthroughov istraživački direktor, i Ian Dunlop, bivši viši direktor Royal Dutch Shella koji je prije toga predsjedavao Australskom asocijacijom za ugljen. U kratkom predgovoru umirovljeni admiral Chris Barrie, načelnik australskih obrambenih snaga od 1998. do 2002. i bivši zamjenik zapovjednika australijske mornarice, hvali ovaj dokument zato što pruža “ogoljenu i nelakiranu istinu o situaciji u kojoj se nalazi naš planet i ljudi te daje uznemirujuću sliku o realnoj mogućnosti da je ljudski život na Zemlji na putu prema izumiranju, i to na najstrašniji način”. Barrie danas radi na Institutu za klimatske promjene pri Australskom nacionalnom univerzitetu u Canberri.

    Potreban novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika

    Spratt je za Vice rekao kako je ključni razlog zbog kojeg ne postoji razumijevanje rizika to što su “mnoge spoznaje koje su iznesene pred političare zapravo konzervativne. Budući da su rizici sada egzistencijalni, potreban je novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika uz pomoć analize scenarija.”

    U oktobru prošle godine Viceova je platforma Motherboard izvještavala o naučnim dokazima da je sažeti izvještaj Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama za vladine dužnosnike, čiji su nalazi umnogome prepoznati kao “uništavajući”, zapravo bio previše optimističan.
    Iako Breakthroughov scenarij postavlja neke konačne mogućnosti rizika, često nije moguće smisleno kvantificirati njihovu vjerovatnost. Kao rezultat toga, autori naglašavaju da konvencionalni pristupi rizicima imaju tendenciju umanjivati najgore scenarije unatoč njihovoj vjerovatnosti.

    Sprattov i Dunlopov scenarij za 2050. pokazuje kako je lako završiti u ubrzanom klimatskom scenariju koji bi doveo do toga da Zemlja u samo nekoliko desetljeća postane nepogodna za život.

    “Najgori scenario za 2050. nudi nam svijet u društvenom slomu i posvemašnjem haosu. No postoji i određena prilika za hitnu i globalnu mobilizaciju resursa, u kojoj će logistička i planska iskustva nacionalnih sigurnosnih sektora imati važnu ulogu”, zaključio je Spratt.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, opisuje klimatske promjene kao “kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji” i postavlja vjerovatan scenario gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni, piše portal Vice.

    U analizi se tvrdi da su potencijalni “ekstremno ozbiljni ishodi” prijetnji vezanih za klimu često daleko vjerovatniji nego što se uobičajeno pretpostavlja, ali ih je gotovo nemoguće kvantificirati zato što su “izvan ljudskih iskustava u posljednjih hiljadu godina”. U našoj trenutačnoj putanji, upozorava izvještaj, “planetarni i ljudski sustavi dosežu točku bez povratka do sredine stoljeća, u kojoj perspektiva uglavnom nenastanjive Zemlje dovodi do sloma nacija i međunarodnog poretka”.

    Potrebno “nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat”

    Jedini način da se izbjegnu rizici od ovog scenarija je ono što izvještaj opisuje kao “nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat”, ali ovaj put usredotočeno na ubrzano stvaranje industrijskog sistema s nultom emisijom i ponovno stvaranje sigurne klime.

    Scenario upozorava da će naše trenutno kretanje vjerovatno prouzrokovati najmanje tri stepena Celzijeva globalnog zagrijavanja, što može pokrenuti povratne veze koje će još više pojačati zagrijavanje. To bi potaknulo ubrzani kolaps ključnih ekosistema, “uključujući sistem koraljnih grebena, amazonske prašume i Arktik”.

    Strašne posljedice

    Posljedice bi bile strašne. Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena.

    “Čak i uz zagrijavanje od dva stepena Celzija, više od milijarde ljudi vjerojatno bi se morale preseliti, a u najgorim scenarijima razmjer razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerovatnost da bi ljudska civilizacija došla do svoga kraja”, piše u izvještaju.

    Autori izvještaja su David Spratt, Breakthroughov istraživački direktor, i Ian Dunlop, bivši viši direktor Royal Dutch Shella koji je prije toga predsjedavao Australskom asocijacijom za ugljen. U kratkom predgovoru umirovljeni admiral Chris Barrie, načelnik australskih obrambenih snaga od 1998. do 2002. i bivši zamjenik zapovjednika australijske mornarice, hvali ovaj dokument zato što pruža “ogoljenu i nelakiranu istinu o situaciji u kojoj se nalazi naš planet i ljudi te daje uznemirujuću sliku o realnoj mogućnosti da je ljudski život na Zemlji na putu prema izumiranju, i to na najstrašniji način”. Barrie danas radi na Institutu za klimatske promjene pri Australskom nacionalnom univerzitetu u Canberri.

    Potreban novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika

    Spratt je za Vice rekao kako je ključni razlog zbog kojeg ne postoji razumijevanje rizika to što su “mnoge spoznaje koje su iznesene pred političare zapravo konzervativne. Budući da su rizici sada egzistencijalni, potreban je novi pristup procjeni klimatskih i sigurnosnih rizika uz pomoć analize scenarija.”

    U oktobru prošle godine Viceova je platforma Motherboard izvještavala o naučnim dokazima da je sažeti izvještaj Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama za vladine dužnosnike, čiji su nalazi umnogome prepoznati kao “uništavajući”, zapravo bio previše optimističan.
    Iako Breakthroughov scenarij postavlja neke konačne mogućnosti rizika, često nije moguće smisleno kvantificirati njihovu vjerovatnost. Kao rezultat toga, autori naglašavaju da konvencionalni pristupi rizicima imaju tendenciju umanjivati najgore scenarije unatoč njihovoj vjerovatnosti.

    Sprattov i Dunlopov scenarij za 2050. pokazuje kako je lako završiti u ubrzanom klimatskom scenariju koji bi doveo do toga da Zemlja u samo nekoliko desetljeća postane nepogodna za život.

    “Najgori scenario za 2050. nudi nam svijet u društvenom slomu i posvemašnjem haosu. No postoji i određena prilika za hitnu i globalnu mobilizaciju resursa, u kojoj će logistička i planska iskustva nacionalnih sigurnosnih sektora imati važnu ulogu”, zaključio je Spratt.

    Posljednje objavljeno