Međunarodna osuda izraelskog vojnog napada na Iran sve je snažnija, a broj država koje javno izražavaju zabrinutost ili direktno osuđuju akcije Tel Aviva raste iz sata u sat. U prvom redu kritike našle su se i Sjedinjene Američke Države zbog otvorene političke i obavještajne podrške izraelskoj vojnoj operaciji, za koju mnogi smatraju da prijeti destabilizacijom cijelog Bliskog istoka, pa i šireg globalnog poretka.
Pet ključnih zemalja sa zajedničkim stavom
Prve snažne reakcije stigle su iz zemalja koje imaju direktne sigurnosne i strateške interese u regiji.
Irak je oštro osudio napad, nazvavši ga “agresijom protiv suvereniteta”, te zatražio hitno zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a. Iranske saveznice unutar iračkih milicija najavile su moguću reakciju ukoliko se sukobi dalje prošire ili SAD direktno interveniše.
Kina je pozvala na momentalnu deeskalaciju, upozorivši da svaki dalji korak vodi regiju ka nepredvidivoj spirali nasilja. Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da “SAD snosi poseban dio odgovornosti” kao ključni saveznik Izraela.
Rusija je osudila napad kao “opasan presedan” i upozorila na mogućnost “nuklearne katastrofe” ukoliko dođe do udara na postrojenja koja sadrže radioaktivne materijale. Predsjednik Putin izjavio je da je Rusija spremna posredovati između sukobljenih strana.
Turska je preko predsjednika Erdogana poručila da “napad na suverenu državu, bez međunarodnog mandata, predstavlja ratni zločin”, a turski parlament je usvojio rezoluciju kojom osuđuje izraelske akcije.
Pakistan je izrazio punu moralnu i diplomatsku podršku Iranu, odbacujući glasine o spremnosti na vojnu pomoć, ali ističući da će svako širenje sukoba “ozbiljno ugroziti sigurnost cijele regije”.
Muslimanske zemlje potpisnice zajedničkog saopćenja
Ministri vanjskih poslova iz 21 muslimanske zemlje, među kojima su Saudijska Arabija, Egipat, UAE, Indonezija, Malezija i Alžir, objavili su zajedničko saopćenje u kojem osuđuju izraelsku vojnu ofanzivu i traže hitnu međunarodnu reakciju.
Značajan je podatak da su među potpisnicama i neke zemlje koje su u prethodnim godinama uspostavile diplomatske odnose s Izraelom, što ukazuje na težinu situacije i zabrinutost za regionalnu sigurnost.
Evropa podijeljena, ali dominantno zabrinuta
Evropska unija nije izdala jedinstvenu osudu, ali su pojedinačne članice poput Njemačke, Francuske i Irske izrazile duboku zabrinutost. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell poručio je da “Evropa mora učiniti sve što je u njenoj moći da spriječi širenje sukoba”.
S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska još nisu iznijele jasan stav, dok su Italija i Češka izrazile “razumijevanje” za izraelske sigurnosne interese, što izaziva dodatne podjele unutar EU.
Ono što ovu krizu čini drugačijom jeste izrazita diplomatska izolacija Izraela, uz sve snažniju internacionalnu podršku Iranu kao žrtvi agresije. Također, sve je više poziva na redefinisanje uloge SAD-a u regiji, te rastuće nepovjerenje prema jednostranim vojnim akcijama koje narušavaju međunarodni poredak.
Ono što je započelo kao vojna operacija protiv iranskih nuklearnih kapaciteta, pretvara se u široki međunarodni sukob mišljenja, gdje se države iz različitih dijelova svijeta, bez obzira na religijsku, političku ili ekonomsku pozadinu, ujedinjuju u osudi izraelske agresije.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
