Dok evropske zemlje provode sistemske mjere za smanjenje zagađenja zraka, u Bosni i Hercegovini rješenja su rijetka i kratkoročna. Sarajevo, jedan od najzagađenijih gradova svijeta, i dalje se guši u dimu iz kućnih ložišta, ispušnim plinovima i industrijskim emisijama.

Uskoro će se ponovo Sarajlije buditi uz smog, upozorenja i vijesti o istom. Bližimo se zimi, tokom koje glavni grad BiH uglavnom bude na vrhu ljestvice kada je riječ o zagađenosti vazduha. Prekoračene vrijednosti čestica PM10 bilježe se više od 35 dana godišnje. Upravo je to najveći zdravstveni problem u BiH.

“Dugoročno jeste, s obzirom da se posljedice javljaju tek poslije 10-15-20 godina izlaganja koncentracijama. To nije ono kad je u pitanju mikrobiološki rizik, kad se simptomi odmah pojave i mi reagujemo. Ovo je u pitanju hemijsko onečišćenje gdje djeluje kumulativno na naš organizam i postepeno se taloži dok ne dovode do ozbiljnih posljedica”, kazao je za N1 Zlatan Hamza, direktor JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Osim problematičnog kotlinskog položaja, uzroci lošeg kvaliteta vazduha su automobili, 20-30% ukupnog zagađenja, te kućna ložišta na čvrsto gorivo. Takvih je, naprimjer, u Ilijašu oko 90 posto. Ipak, osim vanjskih, postoje i unutrašnji faktori.

“Problem su etisoni, tepisi. Zašto u bolnicama imamo ravne površine koje se mogu čistiti, ili u vrtićima gdje se mogu i dva puta dnevno očistiti kako ne bi imali prašine. Zagađenje je prisutno tokom cijele godine, vanjsko i unutrašnje. Procjene UNICEF-a Evropske ekonomske zajednice jeste da gubimo mnogo godina života, ne samo u BiH, nego i susjedne zemlje”, pojasnio je Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

S ciljem smanjenja zagađenosti vazduha, kantonalne vlasti provode određene mjere. Unaprijeđenje javnog gradskog prevoza, rekonstrukcija saobraćajne infrastrukture, te strategija o ograničenju korištenja uglja. Od ukupnog 43 hiljade objekata, pomenutom strategijom predviđene su mjere za njih 20 hiljada. No, to još uvijek nije dovoljno, navode eko aktivisti.

“KS se razlikuje od ostalih kantona po tome što jako puno novca ulaže u izradu brojnih papira, strategija, planova. Međutim, svi ti planovi i skupe strategije ostanu samo na papiru, implementacije nema. Dok ne budemo vidjeli u budžetima konkretan novac za rješavanje ovog problema, ništa se poboljšati neće”, naveo je Anes Podić iz Eko-akcije.

Saga o zagađenom vazduhu nastavit će se i ove zime. To ne možemo izbjeći, uprkos prognoziranim stabilnijim vremenskim prilikama.

“Uvijek moramo biti spremni na produžene epizode zagađenog zraka tokom zimskih mjeseci posebno u sarajevskoj, zeničkoj i tuzlanskoj, ali i u drugim kotlinskim predjelima Bosne. To se dešava svake zime bez obzira na vremenske prilike, ali kad god dominira stabilna atmosfera onda postoje uslovi i za pojavu temperaturnih inverzija. I ove godine se moramo pripremiti na takve scenarije i na takve epizode zagađenog zraka pod uticajem stabilne atmosfere”, smatra Bakir Krajinović, meteorolog FHMZ-a.

Stručnjaci savjetuju da bi tokom rizičnih dana, a u kontekstu zaštite najmlađih, bilo dobro razmotriti uvođenje online nastave. Naročito imajući u vidu podatke Svjetske zdravstvene organizacije da zbog udisanja toksičnih čestica, u svijetu godišnje umre oko sedam miliona ljudi.

Dok evropske zemlje provode sistemske mjere za smanjenje zagađenja zraka, u Bosni i Hercegovini rješenja su rijetka i kratkoročna. Sarajevo, jedan od najzagađenijih gradova svijeta, i dalje se guši u dimu iz kućnih ložišta, ispušnim plinovima i industrijskim emisijama.

Uskoro će se ponovo Sarajlije buditi uz smog, upozorenja i vijesti o istom. Bližimo se zimi, tokom koje glavni grad BiH uglavnom bude na vrhu ljestvice kada je riječ o zagađenosti vazduha. Prekoračene vrijednosti čestica PM10 bilježe se više od 35 dana godišnje. Upravo je to najveći zdravstveni problem u BiH.

“Dugoročno jeste, s obzirom da se posljedice javljaju tek poslije 10-15-20 godina izlaganja koncentracijama. To nije ono kad je u pitanju mikrobiološki rizik, kad se simptomi odmah pojave i mi reagujemo. Ovo je u pitanju hemijsko onečišćenje gdje djeluje kumulativno na naš organizam i postepeno se taloži dok ne dovode do ozbiljnih posljedica”, kazao je za N1 Zlatan Hamza, direktor JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Osim problematičnog kotlinskog položaja, uzroci lošeg kvaliteta vazduha su automobili, 20-30% ukupnog zagađenja, te kućna ložišta na čvrsto gorivo. Takvih je, naprimjer, u Ilijašu oko 90 posto. Ipak, osim vanjskih, postoje i unutrašnji faktori.

“Problem su etisoni, tepisi. Zašto u bolnicama imamo ravne površine koje se mogu čistiti, ili u vrtićima gdje se mogu i dva puta dnevno očistiti kako ne bi imali prašine. Zagađenje je prisutno tokom cijele godine, vanjsko i unutrašnje. Procjene UNICEF-a Evropske ekonomske zajednice jeste da gubimo mnogo godina života, ne samo u BiH, nego i susjedne zemlje”, pojasnio je Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

S ciljem smanjenja zagađenosti vazduha, kantonalne vlasti provode određene mjere. Unaprijeđenje javnog gradskog prevoza, rekonstrukcija saobraćajne infrastrukture, te strategija o ograničenju korištenja uglja. Od ukupnog 43 hiljade objekata, pomenutom strategijom predviđene su mjere za njih 20 hiljada. No, to još uvijek nije dovoljno, navode eko aktivisti.

“KS se razlikuje od ostalih kantona po tome što jako puno novca ulaže u izradu brojnih papira, strategija, planova. Međutim, svi ti planovi i skupe strategije ostanu samo na papiru, implementacije nema. Dok ne budemo vidjeli u budžetima konkretan novac za rješavanje ovog problema, ništa se poboljšati neće”, naveo je Anes Podić iz Eko-akcije.

Saga o zagađenom vazduhu nastavit će se i ove zime. To ne možemo izbjeći, uprkos prognoziranim stabilnijim vremenskim prilikama.

“Uvijek moramo biti spremni na produžene epizode zagađenog zraka tokom zimskih mjeseci posebno u sarajevskoj, zeničkoj i tuzlanskoj, ali i u drugim kotlinskim predjelima Bosne. To se dešava svake zime bez obzira na vremenske prilike, ali kad god dominira stabilna atmosfera onda postoje uslovi i za pojavu temperaturnih inverzija. I ove godine se moramo pripremiti na takve scenarije i na takve epizode zagađenog zraka pod uticajem stabilne atmosfere”, smatra Bakir Krajinović, meteorolog FHMZ-a.

Stručnjaci savjetuju da bi tokom rizičnih dana, a u kontekstu zaštite najmlađih, bilo dobro razmotriti uvođenje online nastave. Naročito imajući u vidu podatke Svjetske zdravstvene organizacije da zbog udisanja toksičnih čestica, u svijetu godišnje umre oko sedam miliona ljudi.