Posljednja emisija serijala “Glas mladih” bila je posvećena kulturi i značaju uključivanja mladih u kulturne aktivnosti. Kroz razgovor sa direktorom zeničkog pozorišta, glumcem i mladim ljudima koji su aktivni u umjetnosti i volontiranju otvorena su brojna pitanja o odnosu mladih prema kulturi, ali i mogućnostima koje umjetnost pruža za lični razvoj.
Direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Miroljub Mijatović istakao je kako ovo pozorište od svog osnivanja producira predstave za djecu i mlade, ali da se kod mnogih mladih interes za pozorište smanjuje dolaskom u srednju školu.
“Opet kada mladi odu na fakultet određeni broj mladih se vraća pozorištu. Moram napomenuti da ovo pozorište ima svoj dramski studio gdje postoji srednjoškolska dramska grupa i oni lobiraju kod svojih prijatelja, drugarica i drugova i dolaze u pozorište”, kazao je Mijatović.
Govoreći o zainteresovanosti mladih za kulturu nekada i danas, istakao je da pozorište danas ima mnogo širu ponudu sadržaja i predstavlja mjesto iz kojeg dolazi nova mlada pozorišna publika. Dodao je i kako je važno da škole i nastavnici koriste pozorište kao prostor dodatne edukacije i razvoja mladih.
“Mislim da kada je u pitanju školska populacija da obrazovni sistem i sami nastavnici nam se mogu obratiti za razne aktivnosti, gledanje predstave, razgovora poslije gledanja predstave”, rekao je Mijatović.
Na kraju razgovora uputio je i poruku mladima.
“Pozorište je specifično zato što vam nudi živog umjetnika i živu emociju koju možete osjetiti kada doprije do vas”, poručio je Mijatović.
Da među mladima postoji interes za kulturu potvrđuje i Tarik Babić, učenik Prve gimnazije u Zenici, amaterski glumac i režiser. Kaže kako je od malih nogu bio uključen u različite aktivnosti i volontiranje.
“Bio sam u izviđačima i u svemu. Valjda sam uvijek htio imati prividan uticaj na okolinu svoju. Htio sam da utičem na ljude s kojima živim. To mi je nekako bila prirodna motivacija”, kaže Babić.
Govoreći o značaju volontiranja za mlade, istakao je da je upravo volontiranje najviše uticalo na njegov lični razvoj.
“Rekao bih da je volontiranje najviše uticalo na razvoj moje ličnosti. Škola može pomoći do određenog nivoa, ali individualni razvoj samog sebe je najbitniji”, istakao je Babić.
Kao najveći problem uključivanja mladih u kulturne aktivnosti vidi nedostatak podsticaja i podrške.
“Mislim da je najveći problem uticaj starijih, ljudi koji govore da taj svijet nije za njih niti je pozitivan i mislim da to dosta utiče na njih”, rekao je Babić.
Iskustvo mladih
Svoje iskustvo podijelila je i Eda Omeragić, učenica Prve gimnazije Zenica, koja se glumom aktivno bavi već nekoliko godina kroz rad u Art sobi kod glumice Lana Delić.
“Glumom se bavim nekih pet godina. Aktivno četiri godine. Najljepše iskustvo koje mi se desilo u životu i definitivno najbolja stvar koju sam uradila za sebe da uđem u taj svijet umjetnosti i teatra”, kazala je Omeragić.
Dodaje kako joj je gluma pomogla da bolje upozna sebe i razvije samopouzdanje.
“Meni je definitivno mnogo pomoglo da vidim tuđe perspektive i da istražim sebe kao osobu i svoje emocije. Divno iskustvo i mislim mladima da može pomoći ako je neko stidan. Otvori nam vidike i shvatimo ko smo i šta smo i koji potencijal imamo”, ističe Omeragić.
Na kraju je uputila i poruku mladima.
“Svako iskustvo je iskustvo i mislim da je to jedan korak koji treba da svako pokuša. Neće se svakom svidjeti, ali je definitivno iskustvo o sebi i svijetu u kojem se nalazi”, poručila je Omeragić.
Glumac Nusmir Muharemović i osnivač Studio Teatar smatra da veliki broj mladih želi biti dio kulturnih sadržaja, ali da problem često predstavljaju odrasli i nedostatak podrške iz okoline.
“Mislim da je malo veći problem u starijim, odraslim, profesorima i roditeljima. Uvijek kažemo da su problem mladi, ali mladi su kao spužve i oni gledaju na starije”, rekao je Muharemović.
Naglasio je kako je veoma važno da se mladi uključe u kulturne aktivnosti.
“Mislim da je jako bitno. Roditelji imaju predrasude i trebamo se kao narod riješiti toga”, kazao je Muharemović.
Govoreći o društvenim mrežama, istakao je kako su one danas “nužno zlo”.
“To je prostor gdje mladi mogu doći do informacija, istine, ali i neistine. I tu je problem. Kada bi te platforme bile samo informativne to bi bilo mnogo bolje”, rekao je Muharemović.
Na kraju razgovora mladima je uputio i važnu poruku.
“Mislim da djeca trebaju biti djeca, mladi trebaju biti mladi. Mlade ne trebamo previše opterećavati. Dok su djeca trebaju da se igraju. Školski sistem vrlo često ubija radost u njima. Mislim da nam treba dosta više prakse, dosta manje teorije. Mladi, tražite uzore u ljudima koji su napravili nešto od svog života i koji su dobar primjer mladima”, poručio je Muharemović.
Kroz emisiju je poslata i poruka da kultura nije samo scena, predstava ili umjetnost, nego prostor u kojem mladi mogu pronaći sebe, razvijati kreativnost, samopouzdanje i nove poglede na svijet. Upravo zbog toga važno je mladima pružiti priliku da budu dio kulturnih aktivnosti i procesa stvaranja.
Serijal “Glas mladih” kroz protekle emisije otvorio je brojne teme koje se tiču mladih – od ekologije i mentalnog zdravlja, pa sve do digitalnog svijeta, aktivizma i kulture. Mladi iz Zenice kroz ovaj projekat pokazali su da imaju ideje, stavove i želju da aktivno učestvuju u promjenama unutar svoje zajednice.
Ova emisija je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru mreže YouthHub WB&T. Za njen sadržaj isključivo je odgovorno udruženje Monitor i ono nužno ne odražava stavove Evropske unije.
