Nakon višesatnog zasjedanja izraelske vlade podržan je prijedlog sporazuma o primirju u Pojasu Gaze koji je nastao diplomatskim posredovanjem SAD-a između Hamasa i Izraela. Prethodno je Hamas objavio da je rat u Gazi trajno završen i da su dobili sigurnosne garancije.

Nakon sjednice sigurnosnog kabineta koja je počela u 20:00 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, uslijedila je i sjednica izraelske vlade na kojoj je potvrđena odluka o prihvatanju nacrta sporazuma o primirju.

Prema pisanju izraelskih medija nacrt sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca kojeg razmatra izraelski sigurnosni kabinet uključuje povratak 20 živih talaca i tijela 28 poginulih.

Uključivanje 28 preminulih talaca podrazumijeva smrt dva taoca zbog čije je sudbine Izrael ranije izrazio “ozbiljnu zabrinutost”, ali ih nije proglasio mrtvima.

S druge strane, očekuje se da će se izraelska vojska u roku od 24 sata povući na dogovorene linije raspoređivanja, što će značiti da će vojska zadržati kontrolu nad nešto više od polovine teritorije Pojasa Gaze, odnosno 53 posto.

Također, nakon povlačenja će izraelska vojska kontrolirati tampon zonu duž cijele granice Gaze, uključujući Filadelfijski koridor, granično područje između Egipta i Gaze, zajedno s Beit Hanounom i Beit Lahijom na krajnjem sjeveru Pojasa, grebenom na istočnoj periferiji grada Gaze i velikim dijelovima Rafaha i Khan Younisa na jugu Gaze.

Ovo je tek prva faza šireg mirovnog plana kojeg je predložio američki predsjednik Donald Trump.

U narednom periodu, očekuje se ulazak humanitarne pomoći u Gazu, te predavanje vlasti grupi Palestinaca koja nije povezana s Hamasom, uz nadzor međunarodnog tima stručnjaka koji će se zvati “Odbor za mir”.

Očekuje se da će pregovori o kasnijim fazama donijeti brojne nesporazume.

Hamas je ranije odbijao da položi oružje, tvrdeći da bi to učinio tek nakon uspostave palestinske države. Ni u svojoj početnoj reakciji na plan prošlog vikenda organizacija nije spomenula razoružanje, što je pojačalo sumnje da njihov stav ostaje nepromijenjen.

Iako je Izrael u potpunosti prihvatio plan, premijer Netanyahu je, stojeći prošle sedmice pored Trumpa, odbacio mogućnost uloge Palestinske uprave u poslijeratnoj Gazi, insistirajući da ona “neće imati nikakvu funkciju u upravljanju teritorijom”.

Hamas, s druge strane, poručuje da očekuje buduću ulogu u Gazi kao dio “ujedinjenog palestinskog pokreta”.

Još jedan važan sporni element odnosi se na obim izraelskog povlačenja. Izrael planira da u prvoj fazi zadrži kontrolu nad oko 53 posto Gaze, dok plan Bijele kuće predviđa da se ta kontrola postepeno smanji na 40, a zatim na 15 posto.

Završna faza podrazumijevala bi “sigurnosni pojas” koji bi ostao “dok Gaza ne bude potpuno zaštićena od ponovnog terorističkog prijetnjom”.

Formulacija tog dijela ostaje nejasna i ne daje tačan vremenski okvir za potpuno izraelsko povlačenje – što će, sasvim sigurno, biti pitanje na kojem će Hamas insistirati.

Nakon višesatnog zasjedanja izraelske vlade podržan je prijedlog sporazuma o primirju u Pojasu Gaze koji je nastao diplomatskim posredovanjem SAD-a između Hamasa i Izraela. Prethodno je Hamas objavio da je rat u Gazi trajno završen i da su dobili sigurnosne garancije.

Nakon sjednice sigurnosnog kabineta koja je počela u 20:00 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, uslijedila je i sjednica izraelske vlade na kojoj je potvrđena odluka o prihvatanju nacrta sporazuma o primirju.

Prema pisanju izraelskih medija nacrt sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca kojeg razmatra izraelski sigurnosni kabinet uključuje povratak 20 živih talaca i tijela 28 poginulih.

Uključivanje 28 preminulih talaca podrazumijeva smrt dva taoca zbog čije je sudbine Izrael ranije izrazio “ozbiljnu zabrinutost”, ali ih nije proglasio mrtvima.

S druge strane, očekuje se da će se izraelska vojska u roku od 24 sata povući na dogovorene linije raspoređivanja, što će značiti da će vojska zadržati kontrolu nad nešto više od polovine teritorije Pojasa Gaze, odnosno 53 posto.

Također, nakon povlačenja će izraelska vojska kontrolirati tampon zonu duž cijele granice Gaze, uključujući Filadelfijski koridor, granično područje između Egipta i Gaze, zajedno s Beit Hanounom i Beit Lahijom na krajnjem sjeveru Pojasa, grebenom na istočnoj periferiji grada Gaze i velikim dijelovima Rafaha i Khan Younisa na jugu Gaze.

Ovo je tek prva faza šireg mirovnog plana kojeg je predložio američki predsjednik Donald Trump.

U narednom periodu, očekuje se ulazak humanitarne pomoći u Gazu, te predavanje vlasti grupi Palestinaca koja nije povezana s Hamasom, uz nadzor međunarodnog tima stručnjaka koji će se zvati “Odbor za mir”.

Očekuje se da će pregovori o kasnijim fazama donijeti brojne nesporazume.

Hamas je ranije odbijao da položi oružje, tvrdeći da bi to učinio tek nakon uspostave palestinske države. Ni u svojoj početnoj reakciji na plan prošlog vikenda organizacija nije spomenula razoružanje, što je pojačalo sumnje da njihov stav ostaje nepromijenjen.

Iako je Izrael u potpunosti prihvatio plan, premijer Netanyahu je, stojeći prošle sedmice pored Trumpa, odbacio mogućnost uloge Palestinske uprave u poslijeratnoj Gazi, insistirajući da ona “neće imati nikakvu funkciju u upravljanju teritorijom”.

Hamas, s druge strane, poručuje da očekuje buduću ulogu u Gazi kao dio “ujedinjenog palestinskog pokreta”.

Još jedan važan sporni element odnosi se na obim izraelskog povlačenja. Izrael planira da u prvoj fazi zadrži kontrolu nad oko 53 posto Gaze, dok plan Bijele kuće predviđa da se ta kontrola postepeno smanji na 40, a zatim na 15 posto.

Završna faza podrazumijevala bi “sigurnosni pojas” koji bi ostao “dok Gaza ne bude potpuno zaštićena od ponovnog terorističkog prijetnjom”.

Formulacija tog dijela ostaje nejasna i ne daje tačan vremenski okvir za potpuno izraelsko povlačenje – što će, sasvim sigurno, biti pitanje na kojem će Hamas insistirati.