Lokalna fondacija Zenica i Udruženje BH novinari, uz podršku Safejournalists, organiziralo je radionicu na temu “Kad zajednica reaguje: Mehanizmi zaštite novinara u praksi”.

Cilj ove radionice, kako su istakli, je da se osnaže novinari i predstavnici lokalnih zajednica da prepoznaju i primijene mehanizme zaštite u slučajevima prijetnji, pritisaka i napada na novinare.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić istakla je kako novinari dosta često prijavljuju različite vrste prijetnji te drugih slučajeva ugrožavanja prava na slobodu izražavanja.

“Međutim, ono što jeste problem je efikasnost institucija, odnosno koliko institucije – policija, tužilaštva i sudovi – efikasno rade na zaštiti prava na slobodu izražavanja i sigurnosti novinara. Naša statistika kazuje da tek 25,4 posto slučajeva prijavljenih Liniji za pomoć novinarima bude i riješeno u korist novinara. To je dakle tek jedna četvrtina. Mi pokušavamo kroz sistem BH novinara i Linije za pomoć novinarima, ali i druge međunarodne mehanizme i mreže – kao što je Safejournalists, taj procenat podignuti i uticati na to da institucije prihvate veću odgovornost u sankcioniranju nasilja nad novinarima, a samim time omoguće da novinari svoj posao rade sigurno i profesionalno”, kazala je Rudić.

Trenutno, dodala je, kroz pravosudni sistem te preko Linije za pomoć novinarima, rješava se 30 slučajeva u Bosni i Hercegovini, a jedna se predstavka rješava pred Evropskim sudom za ljudska prava.

“Imamo tri apelacije Ustavnom sudu BiH, što znači da ipak postoje sudski postupci pokrenuti s ciljem zaštite prava na slobodu izražavanja. Kakav će biti ishod svih tih slučajeva, u ovom trenutku ne znamo, ali ono što je bitno istaknuti jeste da BH novinari, kroz posebnu metodologiju, rade i indeks sigurnosti novinara u BiH”, kazala je Rudić.

Uskoro će indeks za 2024. godinu biti predstavljen, a po tom indeksu, navela je, devet medijskih eksperata ocijenilo je prosječnom ocjenom 2,61 sigurnost novinara u BiH, po čemu smo najlošije plasirana država u regiji zapadnog Balkana.

Fokus današnje radionice bio je na praktičnim iskustvima, solidarnosti i zajedničkom odgovoru zajednice pa je, kako je istakla predsjednica Kluba novinara Zenica Velida Kulenović, taj klub značajan kao mjesto u kojem novinari iz tog grada mogu potražiti pomoć.

“Potom da signaliziramo sve ono što se odnosi na kršenje slobode izražavanja, a što eventualno može biti i prijetnja sigurnosti novinarima. Mi znamo da su implementirane kontakt-tačke u policijskim agencijama i tužilaštvima na nivou BiH pa tako u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a postoje kontakt-tačke kojima se novinari mogu obratiti, ukoliko im je sigurnost ugrožena”, napomenula je Kulenović, koja je dodala kako mreža podrške postoji i ona je jako značajna za svakodnevni rad novinara tog grada i kantona.

Slobodni novinar Almir Panjeta, koji je govorio o važnosti pridržavanja pravila etičkog novinarskog kodeksa u svakodnevnom radu novinara, istakao je kako su mediji isti, odnosno kako je vijest uvijek vijest bez obzira preko kojeg se medija plasira.

“U biti, novinarima ne treba neka posebna regulacija. Potrebno je samo da se bave svojim poslom na etički i pravilan način. Onda ćemo, sigurno, biti puno bolji novinari i puno bolji ljudi…Vijest mora biti vijest. Imaju pravila po kojima se piše i imaju, ono što uvijek govorim, ljudsko prije svega. Tako da ništa nije ispred toga. Imamo ono što je najjednostavnije – interes javnosti. Procijenimo interes javnosti, a posebno ako se izvještava o ranjivim skupinama – o djeci i djeci s poteškoćama. Znači, ništa ne može i ne smije biti ispred interesa javnosti i posebno interesa svakog djeteta”, kazao je Panjeta, koji je dodao kako su ovakve radionice važne da se novinari prisjete svoje misije.

Upravo se najčešće, kako je ocijenio, zanemaruje interes javnosti, koji mora biti ispred i iznad svega, a nikako svakodnevna prepucavanja, pogotovo na političkoj sceni, koja nemaju važnost za građane.

Lokalna fondacija Zenica i Udruženje BH novinari, uz podršku Safejournalists, organiziralo je radionicu na temu “Kad zajednica reaguje: Mehanizmi zaštite novinara u praksi”.

Cilj ove radionice, kako su istakli, je da se osnaže novinari i predstavnici lokalnih zajednica da prepoznaju i primijene mehanizme zaštite u slučajevima prijetnji, pritisaka i napada na novinare.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić istakla je kako novinari dosta često prijavljuju različite vrste prijetnji te drugih slučajeva ugrožavanja prava na slobodu izražavanja.

“Međutim, ono što jeste problem je efikasnost institucija, odnosno koliko institucije – policija, tužilaštva i sudovi – efikasno rade na zaštiti prava na slobodu izražavanja i sigurnosti novinara. Naša statistika kazuje da tek 25,4 posto slučajeva prijavljenih Liniji za pomoć novinarima bude i riješeno u korist novinara. To je dakle tek jedna četvrtina. Mi pokušavamo kroz sistem BH novinara i Linije za pomoć novinarima, ali i druge međunarodne mehanizme i mreže – kao što je Safejournalists, taj procenat podignuti i uticati na to da institucije prihvate veću odgovornost u sankcioniranju nasilja nad novinarima, a samim time omoguće da novinari svoj posao rade sigurno i profesionalno”, kazala je Rudić.

Trenutno, dodala je, kroz pravosudni sistem te preko Linije za pomoć novinarima, rješava se 30 slučajeva u Bosni i Hercegovini, a jedna se predstavka rješava pred Evropskim sudom za ljudska prava.

“Imamo tri apelacije Ustavnom sudu BiH, što znači da ipak postoje sudski postupci pokrenuti s ciljem zaštite prava na slobodu izražavanja. Kakav će biti ishod svih tih slučajeva, u ovom trenutku ne znamo, ali ono što je bitno istaknuti jeste da BH novinari, kroz posebnu metodologiju, rade i indeks sigurnosti novinara u BiH”, kazala je Rudić.

Uskoro će indeks za 2024. godinu biti predstavljen, a po tom indeksu, navela je, devet medijskih eksperata ocijenilo je prosječnom ocjenom 2,61 sigurnost novinara u BiH, po čemu smo najlošije plasirana država u regiji zapadnog Balkana.

Fokus današnje radionice bio je na praktičnim iskustvima, solidarnosti i zajedničkom odgovoru zajednice pa je, kako je istakla predsjednica Kluba novinara Zenica Velida Kulenović, taj klub značajan kao mjesto u kojem novinari iz tog grada mogu potražiti pomoć.

“Potom da signaliziramo sve ono što se odnosi na kršenje slobode izražavanja, a što eventualno može biti i prijetnja sigurnosti novinarima. Mi znamo da su implementirane kontakt-tačke u policijskim agencijama i tužilaštvima na nivou BiH pa tako u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a postoje kontakt-tačke kojima se novinari mogu obratiti, ukoliko im je sigurnost ugrožena”, napomenula je Kulenović, koja je dodala kako mreža podrške postoji i ona je jako značajna za svakodnevni rad novinara tog grada i kantona.

Slobodni novinar Almir Panjeta, koji je govorio o važnosti pridržavanja pravila etičkog novinarskog kodeksa u svakodnevnom radu novinara, istakao je kako su mediji isti, odnosno kako je vijest uvijek vijest bez obzira preko kojeg se medija plasira.

“U biti, novinarima ne treba neka posebna regulacija. Potrebno je samo da se bave svojim poslom na etički i pravilan način. Onda ćemo, sigurno, biti puno bolji novinari i puno bolji ljudi…Vijest mora biti vijest. Imaju pravila po kojima se piše i imaju, ono što uvijek govorim, ljudsko prije svega. Tako da ništa nije ispred toga. Imamo ono što je najjednostavnije – interes javnosti. Procijenimo interes javnosti, a posebno ako se izvještava o ranjivim skupinama – o djeci i djeci s poteškoćama. Znači, ništa ne može i ne smije biti ispred interesa javnosti i posebno interesa svakog djeteta”, kazao je Panjeta, koji je dodao kako su ovakve radionice važne da se novinari prisjete svoje misije.

Upravo se najčešće, kako je ocijenio, zanemaruje interes javnosti, koji mora biti ispred i iznad svega, a nikako svakodnevna prepucavanja, pogotovo na političkoj sceni, koja nemaju važnost za građane.