Koliko neradna nedjelja u Federaciji BiH ima nelogičnosti i nedostataka pokazuje i posljednji dopis neformalne grupe obespravljenih trgovaca u Zavidovićima, onih koji poštuju ovu odluku, upućenog Kantonalnoj inspekciji, a zbog kolega koji i dalje rade nedjeljom, pa i izdaju fiskalne račune.
Odluka o neradnoj nedjelji ispočetka je imala više gledišta. Dok su jedni smatrali da je pozitivna stvar kako bi se radnici u trgovinama odmorili bar jedan dan u sedmici, iako zakonski na to imaju dva dana, drugi su ipak smatrali da im se jedini dan u sedmici kada mogu obavljati kupovinu ukida pa mnogi trgovinu sada obavljaju u Republici Srpskoj.
Posljednji primjer iz Zavidovića pokazuje koliko je donesena odluka o neradnoj nedjelji u velikoj mjeri nelogična. Naime, grupa trgovaca je u svom dopisu istakla da poštuju odluku o neradnoj nedjelji, ali da postoje i oni koji to ne rade pa nedjeljom svjesno otvaraju prodavnice, prodaju robu, izdaju račune, i za sve to dobiju kaznu u iznosu od 500 KM.
Velik profit, pa ni kazne nisu problem
Njihov promet nedjeljom, prema riječima obespravljenih trgovaca, iznosi i do 30.000 KM dnevno pa kazna od 500 KM odnosno 250 KM ukoliko se plati u roku od sedam dana je ustvari mizerna. Mizerna bi bila i mnogo veća shodno prometu.
Iz Kantonalne inspekcije ZDK je rečeno da je za kršenje radnog vremena prodajnih objekata, predviđena je kazna od 500 do 1.500 KM za fizička lica, a pravna lica koja se ne pridržavaju radnog vremena nedjeljom kazna je od 2.000 do 15.000 KM.
U Zavidovićima ovu odluku svjesno krše fizička lica, kojima je u proteklim mjesecima izdato više prekršajnih naloga, a rigoroznije mjere bi trebali izdati nadležni sudovi. Kako i ne bi svjesno kršili kada je plaćanje kazne ekonomičnije nego ne raditi nedjeljom.
Iz Federalnog ministarstva trgovine za Klix.ba su kazali da ne postoje “rupe u zakonu” kada je u pitanju neradna nedjelja, da su zakonska rješenja jasno definisana, ali da su zabilježeni pojedinačni slučajevi u kojima fizička lica obavljaju trgovinsku djelatnost bez odgovarajuće registracije i dozvole (da su registrovani kao dragstor) te na taj način zaobilaze propise.
“Takvo postupanje nije zakonito i ne predstavlja manjkavost zakona, već njegovo svjesno kršenje. Inspekcijski organi postupaju u skladu sa važećim propisima i kontinuirano vrše kontrole na terenu”, rečeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.
Inače, kazne za kršenje propisa se kreću od 500 do 30.000 KM ovisno i prekršaju i da li se radi o fizičkom ili pravnom licu.
Zakonom o unutrašnjoj trgovini, precizno je definisano šta se smatra nezakonitim poslovanjem te su jasno propisane novčane kazne za prekršitelje, pa su tako za fizička lica koja obavljaju trgovinsku djelatnost bez dozvole predviđene kazne od 1.000 do 1.500 KM, dok se za trgovce – pravna lica one kreću od 3.000 do 30.000 KM, u zavisnosti od težine prekršaja i okolnosti slučaja.
Dodatno se reguliše radno vrijeme prodajnih objekata propisuje kazne od 500 do 1.500 KM za fizička lica, odnosno od 2.000 do 15.000 KM za pravna lica koja se ne pridržavaju radnog vremena, posebno nedjeljom, pri čemu se uz novčane kazne može izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja trgovačke djelatnosti u trajanju do šest mjeseci (donosi Sud).
“Federalno ministarstvo trgovine jasno poručuje da će insistirati na dosljednoj primjeni zakona, jednakom tretmanu svih učesnika na tržištu i zaštiti prava radnika, te da će svaki pokušaj zaobilaženja propisa biti sankcionisan u skladu sa zakonom”, dodali su.
Na kraju su kazali da su izmjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini predložene na način da se malim trgovcima omogući da mogu raditi nedjeljom, ali samo članovi porodice i vlasnici te da su te izmjene upućene Vladi FBiH na razmatranje.
Zakonom utvrđena i izuzeća od neradne nedjelje za: cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta.
“Dragstori ne mogu imati prodajnu površinu veću od 50 kvadratnih metara, kupovina se obavlja na klasičan način i ne može se odvijati putem šaltera. Otvaranje dragstora podrazumijeva dodatno zapošljavanje radnika kako bi se poštovale odredbe Zakona o radu prema kojima radnici rade 40 sati sedmično”, zaključili su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Obespravljeni trgovci u Zavidovićima su kazali da očekuju pomoć u rješavanju ovog problema te se nadaju da će se svi zajedno boriti za poslovanje u skladu sa zkonom i doprinijeti da se stvori bolji poslovni ambijent u FBiH i spriječi se raseljavanje stanovništva.
