Dugo se tvrdilo da u ljudskom tijelu ima deset puta više bakterija nego ljudskih ćelija. Međutim, novija istraživanja pokazala su da taj odnos nije tačan.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Cell , broj ljudskih ćelija i bakterija u tijelu je približno 1:1, uz procjenu od oko 30 biliona ljudskih ćelija i oko 38 biliona bakterija.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Ovu promjenu u naučnom razumijevanju prenose i mediji poput BBC -ja, koji navode da je raniji odnos 10:1 zastario i da su brojke zapravo mnogo bliže.
Većina bakterija nalazi se u probavnom sistemu, posebno u debelom crijevu. Tu pomažu u razgradnji hrane, proizvodnji vitamina i zaštiti organizma od štetnih mikroorganizama.
Mikrobiom igra ključnu ulogu u imunitetu, metabolizmu i ukupnom zdravlju organizma.
Važno je naglasiti da ove brojke nisu fiksne. Odnos bakterija i ljudskih ćelija može se mijenjati tokom dana – ovisno o prehrani, zdravlju i drugim faktorima.
Zbog toga naučnici danas izbjegavaju pojednostavljene tvrdnje i naglašavaju da je ljudsko tijelo složen ekosistem u kojem mikroorganizmi imaju ključnu ulogu.
Iako nemamo deset puta više bakterija nego vlastitih ćelija, istina je jednako zanimljiva: živimo u gotovo ravnoteži s trilionima mikroorganizama – i bez njih ne bismo mogli funkcionisati .
Dugo se tvrdilo da u ljudskom tijelu ima deset puta više bakterija nego ljudskih ćelija. Međutim, novija istraživanja pokazala su da taj odnos nije tačan.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Cell , broj ljudskih ćelija i bakterija u tijelu je približno 1:1, uz procjenu od oko 30 biliona ljudskih ćelija i oko 38 biliona bakterija.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Ovu promjenu u naučnom razumijevanju prenose i mediji poput BBC -ja, koji navode da je raniji odnos 10:1 zastario i da su brojke zapravo mnogo bliže.
Većina bakterija nalazi se u probavnom sistemu, posebno u debelom crijevu. Tu pomažu u razgradnji hrane, proizvodnji vitamina i zaštiti organizma od štetnih mikroorganizama.
Mikrobiom igra ključnu ulogu u imunitetu, metabolizmu i ukupnom zdravlju organizma.
Važno je naglasiti da ove brojke nisu fiksne. Odnos bakterija i ljudskih ćelija može se mijenjati tokom dana – ovisno o prehrani, zdravlju i drugim faktorima.
Zbog toga naučnici danas izbjegavaju pojednostavljene tvrdnje i naglašavaju da je ljudsko tijelo složen ekosistem u kojem mikroorganizmi imaju ključnu ulogu.
Iako nemamo deset puta više bakterija nego vlastitih ćelija, istina je jednako zanimljiva: živimo u gotovo ravnoteži s trilionima mikroorganizama – i bez njih ne bismo mogli funkcionisati .