Nakon što je Kantonalni sud u Zenici odbio zahtjev Vlade Federacije BiH za uvođenje vanredne uprave u Novu željezvaru Zenica i time je gurnuo prema stečaju, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić poručio je da je ova odluka poražavajuća jer u vodu baca sve planove za spas proizvodnje i očuvanje 1.500 radnih mjesta. Nikšić je optužio vlasnike da nikada nisu ni imali namjeru pokrenuti pogone, ali je naglasio da Vlada i dalje stoji pri ponudi da otkupi preduzeće pod fer uslovima.
Komentarišući drugostepenu presudu, federalni premijer je istakao da Vladi još preostaje opcija podnošenja zahtjeva za reviziju Vrhovnom sudu FBiH, mada je svjestan da je to dugotrajan proces.
On je dodao da su dosadašnji potezi koji su prethodili sudskim odlukama, nažalost, opravdali njegove sumnje u ovakav rasplet.
“Kao premijer moram poštovati odluke pravosuđa, bez obzira na to što se s njima ne slažem i što ih moje riječi ne mogu promijeniti. Izuzetno mi je žao zbog ovakvog ishoda jer u vodu padaju svi dosadašnji dogovori koje smo postigli sa sindikatima kako bismo spasili proizvodnju i očuvali oko 1.500 radnih mjesta. Bili smo osigurali preliminarne dogovore za isporuku koksa i željezne rude te stvorili sve uslove za nastavak rada” , rekao je Nikšić za BHRT.
Uprkos sudskom stavu koji je, kako kaže, dao dodatni vjetar u leđa vlasnicima, prvi čovjek Vlade FBiH naglašava da entitetske vlasti ne odustaju od namjere da preuzmu zeničkog giganta.
“I dalje smo spremni otkupiti Željezaru za iznos po kojem su je sadašnji vlasnici kupili, uz uvažavanje eventualnih ulaganja koja su u međuvremenu imali. Jasno je da oni nikada nisu ni planirali pokrenuti proizvodnju, što potvrđuje i činjenica da su stečaj zatražili svega 47 dana nakon preuzimanja, a to su i sami priznali na sastancima” , izjavio je Nikšić.
Nikšić je na kraju upozorio i da se obustava rada Koksare i Željezare izuzetno negativno odražava na poslovanje Željeznica FBiH.
Naglasio je da sama stabilnost željezničkog sektora nije ugrožena jer je budžetska podrška povećana sa 24 na 34 miliona KM, dok se ujedno radi na preusmjeravanju drugih vrsta roba na željeznički transport.
