10 C
Zenica
More
    BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu
    BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu

    Ukupno podjela

    BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu

    BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu

    BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu

    Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    - Izbori 2020 -BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu

    BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.

    Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.

    Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.

    - Izbori 2020 -BiH se nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronu

    Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.

    Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.

    “BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.

    Komplikovan administrativni sistem

    Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.

    “Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    “U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.

    Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.

    “Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    “Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.

    BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.

    Donacije lijekova

    Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

    Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.

    U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.

    Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.

    “ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.

    Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.

    “Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.

    Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

    “Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.

    Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.

    “Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.

    Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.

    “Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.

    “Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.

    Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

    “Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.

    Remdesivir – najtraženiji lijek

    Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.

    Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.

    “U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.

    Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.

    “Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.

    U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.

    “Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.

    Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

    Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.

    “Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.

    Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.

    Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.

    Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.

    Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.

    Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.

    Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.

    “BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.

    Komplikovan administrativni sistem

    Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.

    “Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    “U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.

    Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.

    “Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    “Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.

    BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.

    Donacije lijekova

    Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

    Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.

    U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.

    Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.

    “ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.

    Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.

    “Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.

    Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

    “Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.

    Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.

    “Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.

    Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.

    “Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.

    “Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.

    Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

    “Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.

    Remdesivir – najtraženiji lijek

    Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.

    Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.

    “U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.

    Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.

    “Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.

    U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.

    “Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.

    Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

    Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.

    “Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.

    Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.

    IzvorVoA
    Zenica
    light rain
    10 ° C
    10 °
    10 °
    100 %
    3.6kmh
    75 %
    sub
    13 °
    ned
    14 °
    pon
    19 °
    uto
    18 °
    sri
    17 °

    Posljednje objavljeno

    A-SDA organizovala skupove u Crkvicama i Mošćanici (FOTO)

    Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA) Zenica održala je izborne skupove u dvije velike mjesne zajednice i to u...

    Lidl uskoro ulazi na tržište u BiH?

    Njemački maloprodajni lanac Lidl razmatra ulazak na tržište u BiH, navodi njemački trgovinski list Lebensmitel Cajtung. Ulazak na tržište...

    Željeznički školski centar Sarajevo se pretvara u privremeni izolatorij

    Vlada Kantona Sarajevo je, nakon jučerašnje i današnje vanredne sjednice sa članovima Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS za praćenje i analizu situacije...

    JU “Dom zdravlja” Zenica raspolaže dovoljnim količinama briseva za testiranje na koronavirus

    Nakon što su pojedini mediji objavili da u Covid ambulanti JU Dom zdravlja Zenica nemaju testova za koronavirus, iz ove ustanove su...