19.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Da li grad industrije i rudnika ide ka novoj ideji razvoja?

    Da li grad industrije i rudnika ide ka novoj ideji razvoja?

    Kraj jedne ere, a početak druge, najizgledniji je scenarij koji očekuje industrijsku Zenicu. Nakon gašenja pogona Koksare kompanije ArcelorMittal Zenica, grad rudnika obustavio je proizvodnju i u posljednjoj jami Raspotočje.

    Tranzicija je bila i za očekivati, pa i radnicima zeničkog Rudnika mrkog uglja s obzirom na to da su se jame za iskop uglja gasile jedna po jedna. Dešavanja na tržištu metalne industrije i teška situacija zeničkog ArcelorMittala dovela je i do gašenja pogona Koksare. Dok jedni smatraju da će se ovim potezom održati poslovanje, drugi su mišljenja da je ovo samo jedan u nizu pogona koji će se ugasiti.

    Nestabilno i rizično tržište željeza

    Iz ArcelorMittala to nisu nikada kazali i istakli su da im je prioritet poslovanje u BiH s obzirom da su jedan od najbitnijim pokretača ekonomije u Zeničko-dobojskom kantonu. Međutim, ono što je očigledno, Zenica proživljava svoju tranziciju koja je neizbježna.

    Profesor na Univerzitetu u Zenici i ekološki aktivista Samir Lemeš kaže da je tranzicija iz ekonomije koja se oslanja na ugalj u modernu ekonomiju zasnovanu na obnovljivim izvorima energije je bolna, ali neizbježna.

    “Da je vlast pripremila plan zbrinjavanja rudara koji će ostati bez posla, gašenje zeničkog rudnika bi možda bila i pozitivna vijest, ali tog plana, koliko je meni poznato, nema. Vrlo je mali procenat zaposlenih u rudniku direktno vezan za proizvodnju, i time treba da se pozabave oni koji su decenijama loše upravljali Elektroprivredom. Gomilanje dugova za poreze i doprinose, preskupo plaćanje kooperanata i propale investicije sad su došli na naplatu”, kazao je Lemeš.

    O javnom dobru trebaju brinuti kompetentni ljudi

    Istina, elaborati su napravljeni te će se u narednim danima razmotriti sve činjenice i opravdanost daljeg kopanja u zeničkom rudniku. Lemeš još dodaje da Zenica nema prostorne kapacitete za razvoj industrije te da se ova situacija treba iskoristiti kao priliku za oslobađanje dijela industrijske zone koju je koristio rudnik za privlačenje novih investitora.

    “Sve to zahtijeva mudre odluke, saradnju više nivoa vlasti (grad/kanton/FBiH) i pažljivo planiranje. Dostupna su čak i finansijska sredstva iz EU fondova za pravednu tranziciju, ali za to nam trebaju kadrovi koji su to u stanju provesti u djelo. Mi takvih kadrova imamo, ali im vlast ne pruža priliku da odlučuju – odluke i dalje donose nekompetentni političari koji samo gledaju lični interes. Krajnje je vrijeme da za loše upravljanjem javnim dobrom neko odgovara i da se upravljanje povjeri kompetentnim ljudima”, dodaje Lemeš.

    Britvar: Svaka tranzicija je bolna

    Zenički arhitekta koji je pratio razvoj Zenice od vremena željezare i rudnika do danas, Boris Britvar, smatra da je Zenica u industrijskom smislu najznačajniji centar u BiH i da se zbog toga prije svih odluka mora razmisliti o ulozi grada, koji uopće na razmatra ovu temu.

    “Zenica na žalost uopće ne razmatra ovu temu, a uloga grada je veoma velika, a bio bih slobodan reći i presudna obzirom da se radi o socijalno osjetljivom dijelu stanovništva i energetski potencijalno razvojnoj komponenti uz primjenu savremenih tehnologija. Transformacije su uvijek bolne ukoliko nisu strateški projicirane, a rezultat takvog odnosa vidimo danas u našem gradu s obzirom na to da naši sugrađani plaćaju visoku cijenu neodgovornog i nestručnog pristupa (ne)odgovornih osoba. Energetska tranzicija bi mogla da bude razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu, a ne prijetnja, ali na tom trebaju raditi stručnjaci”, pojašnjava Britvar.

    Dok 200 radnika ArcelorMittala Zenica čekaju premještanje i plan nakon gašenja Koksare, i oko 600 radnika RMU Zenica čeka svoju sudbinu.

    Rudari: Ako treba da se gasi, neka se gasi, ali sve po zakonu

    Alija Selman, jedan od predstavnika radnika RMU Zenica, je u razgovoru za Klix.ba kazao da je prekinut rad za neke uposlenike i da takva odluka može važiti maksimalno godinu dana, a do 20. aprila očekuju odluku Vlade FBiH o budućnosti rudnika u Zenici.

    “Mi imamo Staru jamu koja je u fazi zatvaranja, tu imamo inspekciju koja izvlači opremu, a Raspotočje (op.a. jama) teži tome. Struka je napravila elaborat, a Vlada FBiH će razmotrit mogućnost isplativosti ili će se zatvarati. Naš zadatak je zbrinuti radnike kroz otpremnine, penzionisanje, uplate doprinosa. Ako se mora zatvarati – mora, ali niko ne treba završiti na ulici”, kazao je Selman koji 37 godina radi u RMU Zenica.

    Dodao je da se sjeća odličnih dana Zenice zahvaljujući rudniku, željezari, Izgradnji, ali da sve nestaje.

    “Osjećamo se iskorišteno. Nakon 37 godina, doslovno, idemo na biro, a vjerujem da smo mogli još raditi i zaraditi. Ima uglja, Zenica je na uglju, tako kažu”, pojašnjava Selman.

    Put kojim teži Zenica još uvijek nije nikome poznat, ali izgledno je da će simboli Zenice s vremenom se promijeniti i da će postati historija kao i brojne druge firme koje su gradile Evropu, radile za evropsko tržište. Međutim, svi se nadaju da će se stvoriti pretpostavke za neke nove priče.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Kraj jedne ere, a početak druge, najizgledniji je scenarij koji očekuje industrijsku Zenicu. Nakon gašenja pogona Koksare kompanije ArcelorMittal Zenica, grad rudnika obustavio je proizvodnju i u posljednjoj jami Raspotočje.

    Tranzicija je bila i za očekivati, pa i radnicima zeničkog Rudnika mrkog uglja s obzirom na to da su se jame za iskop uglja gasile jedna po jedna. Dešavanja na tržištu metalne industrije i teška situacija zeničkog ArcelorMittala dovela je i do gašenja pogona Koksare. Dok jedni smatraju da će se ovim potezom održati poslovanje, drugi su mišljenja da je ovo samo jedan u nizu pogona koji će se ugasiti.

    - Reklama -

    Nestabilno i rizično tržište željeza

    Iz ArcelorMittala to nisu nikada kazali i istakli su da im je prioritet poslovanje u BiH s obzirom da su jedan od najbitnijim pokretača ekonomije u Zeničko-dobojskom kantonu. Međutim, ono što je očigledno, Zenica proživljava svoju tranziciju koja je neizbježna.

    - Reklama -

    Profesor na Univerzitetu u Zenici i ekološki aktivista Samir Lemeš kaže da je tranzicija iz ekonomije koja se oslanja na ugalj u modernu ekonomiju zasnovanu na obnovljivim izvorima energije je bolna, ali neizbježna.

    - Reklama -

    “Da je vlast pripremila plan zbrinjavanja rudara koji će ostati bez posla, gašenje zeničkog rudnika bi možda bila i pozitivna vijest, ali tog plana, koliko je meni poznato, nema. Vrlo je mali procenat zaposlenih u rudniku direktno vezan za proizvodnju, i time treba da se pozabave oni koji su decenijama loše upravljali Elektroprivredom. Gomilanje dugova za poreze i doprinose, preskupo plaćanje kooperanata i propale investicije sad su došli na naplatu”, kazao je Lemeš.

    O javnom dobru trebaju brinuti kompetentni ljudi

    Istina, elaborati su napravljeni te će se u narednim danima razmotriti sve činjenice i opravdanost daljeg kopanja u zeničkom rudniku. Lemeš još dodaje da Zenica nema prostorne kapacitete za razvoj industrije te da se ova situacija treba iskoristiti kao priliku za oslobađanje dijela industrijske zone koju je koristio rudnik za privlačenje novih investitora.

    “Sve to zahtijeva mudre odluke, saradnju više nivoa vlasti (grad/kanton/FBiH) i pažljivo planiranje. Dostupna su čak i finansijska sredstva iz EU fondova za pravednu tranziciju, ali za to nam trebaju kadrovi koji su to u stanju provesti u djelo. Mi takvih kadrova imamo, ali im vlast ne pruža priliku da odlučuju – odluke i dalje donose nekompetentni političari koji samo gledaju lični interes. Krajnje je vrijeme da za loše upravljanjem javnim dobrom neko odgovara i da se upravljanje povjeri kompetentnim ljudima”, dodaje Lemeš.

    Britvar: Svaka tranzicija je bolna

    Zenički arhitekta koji je pratio razvoj Zenice od vremena željezare i rudnika do danas, Boris Britvar, smatra da je Zenica u industrijskom smislu najznačajniji centar u BiH i da se zbog toga prije svih odluka mora razmisliti o ulozi grada, koji uopće na razmatra ovu temu.

    “Zenica na žalost uopće ne razmatra ovu temu, a uloga grada je veoma velika, a bio bih slobodan reći i presudna obzirom da se radi o socijalno osjetljivom dijelu stanovništva i energetski potencijalno razvojnoj komponenti uz primjenu savremenih tehnologija. Transformacije su uvijek bolne ukoliko nisu strateški projicirane, a rezultat takvog odnosa vidimo danas u našem gradu s obzirom na to da naši sugrađani plaćaju visoku cijenu neodgovornog i nestručnog pristupa (ne)odgovornih osoba. Energetska tranzicija bi mogla da bude razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu, a ne prijetnja, ali na tom trebaju raditi stručnjaci”, pojašnjava Britvar.

    Dok 200 radnika ArcelorMittala Zenica čekaju premještanje i plan nakon gašenja Koksare, i oko 600 radnika RMU Zenica čeka svoju sudbinu.

    Rudari: Ako treba da se gasi, neka se gasi, ali sve po zakonu

    Alija Selman, jedan od predstavnika radnika RMU Zenica, je u razgovoru za Klix.ba kazao da je prekinut rad za neke uposlenike i da takva odluka može važiti maksimalno godinu dana, a do 20. aprila očekuju odluku Vlade FBiH o budućnosti rudnika u Zenici.

    “Mi imamo Staru jamu koja je u fazi zatvaranja, tu imamo inspekciju koja izvlači opremu, a Raspotočje (op.a. jama) teži tome. Struka je napravila elaborat, a Vlada FBiH će razmotrit mogućnost isplativosti ili će se zatvarati. Naš zadatak je zbrinuti radnike kroz otpremnine, penzionisanje, uplate doprinosa. Ako se mora zatvarati – mora, ali niko ne treba završiti na ulici”, kazao je Selman koji 37 godina radi u RMU Zenica.

    Dodao je da se sjeća odličnih dana Zenice zahvaljujući rudniku, željezari, Izgradnji, ali da sve nestaje.

    “Osjećamo se iskorišteno. Nakon 37 godina, doslovno, idemo na biro, a vjerujem da smo mogli još raditi i zaraditi. Ima uglja, Zenica je na uglju, tako kažu”, pojašnjava Selman.

    Put kojim teži Zenica još uvijek nije nikome poznat, ali izgledno je da će simboli Zenice s vremenom se promijeniti i da će postati historija kao i brojne druge firme koje su gradile Evropu, radile za evropsko tržište. Međutim, svi se nadaju da će se stvoriti pretpostavke za neke nove priče.

    Zenica
    scattered clouds
    19.7 ° C
    19.7 °
    19.7 °
    99 %
    1.3kmh
    42 %
    ned
    27 °
    pon
    25 °
    uto
    30 °
    sri
    29 °
    čet
    30 °