Evropsko vijeće sigurnosti: Dobra ideja, ali teško ostvariva

Objavljeno prije 3 mjeseca

Njemačka kancelarka Angela Merkel se ponovno založila za reorganizaciju vanjske politike Evropske unije i uspostavljanje “rotirajućeg” vijeća sigurnosti Unije, ideju na koju mnogi evropski analitičari i političari gledaju sa skepticizmom.

Merkel time želi poboljšati sposobnost djelovanja EU-a na polju vanjske politike, a cilj joj je da Brisel bude u stanju reagirati i postati efikasniji.

“Zbog toga pozivam na uspostavljanje evropskog vijeća sigurnosti, s rotirajućim članovima, u kojem možemo brzo djelovati”, poručila je Merkel na političkom skupu o Evropskoj uniji, koji je održan u bavarskom gradu Ottobeuren.

Zajednička evropska vanjska politika, koja je bazirana na jednoglasnosti, može po njoj biti rješenje za budućnost.

Kazala je da je “s teškom mukom“ uspostavljena politika kojom se može sankcionirati Rusija. Navela je također da, kada je u pitanju, SAD postoje nijanse između zemalja EU-a.

Sistem rotacije
Njemački list Handelsblatt je ocijenio da bi “ova ideja mogla biti kontroverzna” i podsjetio da se radi o rješenju koje je već ranije predlagano.

Objašnjava se da bi sistem rotacije značio ili da su velike države članice stalno prisutne u vijeću sigurnosti Unije uz manje zemlje EU-a koje se smjenjuju, ili da čak i velike države EU-a, poput Njemačke i Francuske, dijelom budu povremeno uskraćene od mogućnosti izjašnjavanja o vanjskoj politici evropskog bloka.

Stefan Lehne, stručnjak za evropska pitanja u Carnegie fondaciji u Briselu, kaže za Al Jazeeru da je Merkel više puta predstavila ovaj prijedlog.

Kaže da ga skoro nijedna od drugih zemalja članica EU-a nije komentirala.

“Ostvarenje ove ideje mogu samo teško zamisliti. Taj prijedlog se ne može ostvariti bez izmjene sporazuma, a nije realno da se to desi u narednim godinama“, navodi Lehne.

Istraživač Centra za bezbjednosnu politiku u Beogradu, Bojan Elek, kaže za Al Jazeeru da Evropska unija već dugo vremena pokušava u okviru svoje zajedničke vanjske i sigurnosne politike osigurati jedinstveno i efikasnije djelovanje, “budući da je ovo još uvek domen u kom je neophodno postići jednoglasnu odluku svih država članica“.

“Ovo je deo šire strategije da se EU osnaži kao globalni akter koji bi imao jedinstvenu spoljnu politiku i veću mogućnost da utiče na svetska dešavanja. Nemačka predvodi ovu inicijativu, budući da je kancelarka Merkel već predlagala da EU članice u Savetu bezbednosti UN koordinišu svoje stavove da bi na taj način i EU “imala mesto u SB-u UN-a.” Posle Brexita, Francuska ostaje jedina zemlja članica EU koja je i stalna članica SB-a, što će svakako oslabiti mogućnost EU-a da utiče na globalna dešavanja. Stoga, predlozi koji idu u smeru jačanja EU -ana spoljnopolitičkom planu, pre svega sa ciljem usklađivanja stavova i bržeg reagovanja, dobrodošli su u trenutku kada se ceo kontinent suočava sa ozbiljnim izazovima“, navodi Elek.

Porast populizma i euroskepcitizma
Ova ideja se, pojašnjava on, pojavila u junu 2018. godine u okviru međuvladinih konsultacija Njemačke i Francuske, “što pokazuje da ima podršku dve velike zemlje članice te se može očekivati da se obezbedi i šira saglasnost ostalih zemalja“.

“Međutim, malo je verovatno da će sve zemlje članice stati iza ove ideje u trenutku kada je EU oslabljena Brexitom i porastom populizma i evroskepticizma iznutra, te nestabilnošću i oružanim sukobima u neposrednom komšiluku. Međutim, do sada čvrst i jedinstven stav zemalja članica tokom pregovora o Brexitu može se tumačiti kao znak jačeg jednistva unutar Unije, što se može odraziti i na planu spoljne politike. Stoga, ovako velika promena u odlučivanju u oblasti spoljne i bezbednosne politike svakako nije nešto što se može očekivati u kratkom ili čak srednjem roku, definitivno ne pre okončanja izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, sigurno ne pre novih evropskih izbora na proleće, ali verovatno za vreme tekućeg, i verovatno poslednjeg, mandata kancelarke Merkel“, navodi Elek.

Njemačka kancelarka je na skupu u Ottobeurenu, također, oštro kritizirala nedavno obraćanje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i okarakterizirala kao “opasne” Trumpove napade na svjetsku organizaciju.

Poručila je da, za razliku od nje, Trump ne smatra multilateralizam najboljim rješenjem. Navodi se da je Merkel upozorila Trumpa da više ne napada UN.

“Smatram da je veoma opasno uništiti nešto a da pritom nije razvijeno nešto drugo”, rekla je njemačka kancelarka.

Predsjednik Evropske komisije, Jean-Claude Juncker, je također pozivao na odustajanje od obaveze jednoglasnog donošenja odluka u Briselu kada je u pitanju vanjska politika EU-a.