-4.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    -4.8 ° C
    -4.8 °
    -4.8 °
    86 %
    1.9kmh
    100 %
    pet
    3 °
    sub
    2 °
    ned
    6 °
    pon
    5 °
    uto
    3 °

    Freelanceri u Bosni i Hercegovini imaju obaveze, ali ne i prava

    Freelanceri u Bosni i Hercegovini imaju obaveze, ali ne i prava

    Aida Alomerović, koja se nešto duže od tri godine bavi online podučavanjem engleskog jezika, jedna je od nekoliko hiljada freelancera u Bosni i Hercegovini koje sistem ne prepoznaje i koja ne ostvaruje prava na usluge za koje redovno izdvaja novac.

    – Nije lako snalaziti se sam i ‘misliti na sve’, oglašavati se, pronalaziti klijente i održavati konstantnu zaradu i kvalitet usluge, ali je moguće. Trenutno nemam pravo na zdravstveno osiguranje ni po kojem osnovu i zdravstvene usluge plaćam po potrebi, u privatnim i javnim ustanovama – iskrena je Alomerović.

    Precizni podaci o broju freelancera u Bosni i Hercegovini (samostalnih radnika različitih profila koji svoje intelektualne usluge nude klijentima, najčešće preko interneta) ne postoje, no rast tržišta freelancera u BiH neosporna je činjenica, naročito ako uzmemo u obzir da je ovaj način poslovanja dobio na popularnosti tokom pandemije kada su brojni građani ostali bez posla.

    Iako je mnogima prva asocijacija na freelancing sloboda (zbog mogućnosti izbora projekata i klijenata s kojima će raditi) te fleksibilno radno vrijeme, ovaj način poslovanja, zbog odsustva fiksne plate, donosi finansijsku neizvjesnost. Pored toga, freelanceri u Bosni i Hercegovini su u krajnje nezavidnoj situaciji jer imaju obaveze, ali ne i prava.

    – Zakoni Bosne i Hercegovine uopšte ne prepoznaju termin freelancer niti ovaj način poslovanja, što i nije tako iznenađujuće ako uzmemo u obzir da Zakoni o radu nemaju ni definiciju samozaposlenika. Zbog činjenice da nas zakoni i ne prepoznaju kao određenu, posebnu kategoriju dolazimo u situaciju gdje se freelanceri svrstavaju u druge kategorije kao npr. fizička lica koja se bave povremenim slobodnim aktivnostima – pojašnjava Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruženja Freelance u BiH.

    ‘Nepravedni nameti’

    Dodaje kako freelancer na svaku uplatu treba platiti porez od 10 posto te zdravstvo 4 posto, a ima pravo na 20 posto rashoda (ili 30 posto ukoliko rad nekog freelancera ima obilježja autorskog djela).

    – Kada je u pitanju lični odbitak, situacija je komplikovana. U nekim poreskim ispostavama kažu freelancerima da imaju pravo na isti, dok u drugim ispostavama kategorično tvrde da nemaju pravo na to – kaže Babić-Đaković.

    Husam El-Hamed iz Tuzle je prije dvije godine, u traženju načina da uplaćuje sebi doprinose i zdravstveno osiguranje, osnovao d.o.o.

    – Od 2019. uplaćujem zdravstveno osiguranje sebi preko firme i 4 posto od svoje zarade kao freelancer, za koje nemam nikakvo pravo te, naravno, plaćam 10 posto poreza na sav prihod – pojašnjava El-Hamed.

    Alomerović smatra da je procenat od četiri posto koji freelanceri izdvajaju za zdravstveno osiguranje na koje nemaju pravo nepotreban i nepravedan.

    – Potrebno je freelancerima zakonom omogućiti pravo na zdravstveno osiguranje koje će moći koristiti. Slično važi i za ostala prava i obaveze – kaže.

    Smatra da je potrebno definisati i neoporezivi dio dohotka na mjesečnom nivou i za freelancere.

    – Pored toga je potrebno pojednostaviti i olakšati proces plaćanja poreza, koji bi bio samo s jednim obrascem npr. na mjesečnom nivou i to ukoliko se oporezivi dio prekorači. Ovo je važno zbog toga što ima freelancera sa raznim visinama zarade, jedni zarađuju više, drugi manje, a treći varijabilno. Potrebni su nam svi, da ostanu raditi u Bosni i Hercegovini, i ako im se ne može ili ne želi pomoći, onda im ne treba ni otežavati – ističe Alomerović.

    ‘Plaćajte, ali nemojte očekivati da nešto i ostvarite’

    Babić-Đaković naglašava da uz obavezu treba postojati i neko pravo, “a ovdje toga nema”.

    Udruženje na čijem je čelu upućivalo je inicijative na obustavu naplate spornih doprinosa, u međuvremenu je regirala i Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH koja se složila da je “je sporni član trenutnog Zakona o doprinosima (10a) nepravedan upravo zbog nemogućnosti da se ostvari pravo na zdravstveno osiguranje na oslovu plaćanja istog”, te je izdala preporuke Vladi FBiH i Parlamentu FBiH da to promjene. No, do te promjene još uvijek nije došlo.

    – Udruženje je aktivno radilo na rješavanju ove tematike te je klub Demokratske fronte, na našu inicijativu, uputio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH kako bi se regulisao sporni član. Međutim, Vlada FBiH je to odbila učiniti. Sada je na redu Parlament FBiH da iskaže svoj stav i ispoštuje preporuku Ombdusmena BiH, te očekujemo da će se ubrzo na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH naći Prijedlog Zakona o izmjeni trenutnog Zakona o doprinosima kojim tražimo obustavu primjene naplate 4 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje i 6 posto za pensiono, sve dok se zakonima koja definišu ta prava nama ne zagarantuje pravo na pristup ovim uslugama kroz uplatu doprinosa – pojašnjava Babić-Đaković.

    U međuvremenu su predloženi novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH. Ukoliko budu usvojeni, položaj freelancera u Bosni i Hercegovini mogao bi postati još nepovoljniji jer će u tom slučaju će za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore o radu, iako (kao što je to i dosad bio slučaj) neće moći koristiti te usluge.

    – Novi prijedlozi zakona definitivno nisu povoljni za freelancere, prvenstveno Zakon o doprinosima. Naime, po tom prijedlogu se povećava doprinos za zdravstvo te se dodaje još i doprinos za PIO/MIO. Navedeno je da osobe koje imaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu to neće trebati platiti, već samo PIO/MIO. Međutim, postavlja se pitanje da li će plaćanjem penzijsko-invalidskog osiguranja se ostvariti nešto na ličnom planu? Također, šta je sa freelancerima koji nemaju lično zdravstveno osiguranje? Po novom prijedlogu Zakona trebaju platiti silne doprinose, ali se Zakon o zdravstvenom osiguranju ne mijenja te opet ne mogu iskoristiti uslugu koju plaćaju. Drugim riječima, položaj freelancera je više-manje sveden na: plaćajte, ali nemojte očekivati da nešto i ostvarite – zaključuje Babić-Đaković.

    Aida Alomerović, koja se nešto duže od tri godine bavi online podučavanjem engleskog jezika, jedna je od nekoliko hiljada freelancera u Bosni i Hercegovini koje sistem ne prepoznaje i koja ne ostvaruje prava na usluge za koje redovno izdvaja novac.

    – Nije lako snalaziti se sam i ‘misliti na sve’, oglašavati se, pronalaziti klijente i održavati konstantnu zaradu i kvalitet usluge, ali je moguće. Trenutno nemam pravo na zdravstveno osiguranje ni po kojem osnovu i zdravstvene usluge plaćam po potrebi, u privatnim i javnim ustanovama – iskrena je Alomerović.

    Precizni podaci o broju freelancera u Bosni i Hercegovini (samostalnih radnika različitih profila koji svoje intelektualne usluge nude klijentima, najčešće preko interneta) ne postoje, no rast tržišta freelancera u BiH neosporna je činjenica, naročito ako uzmemo u obzir da je ovaj način poslovanja dobio na popularnosti tokom pandemije kada su brojni građani ostali bez posla.

    Iako je mnogima prva asocijacija na freelancing sloboda (zbog mogućnosti izbora projekata i klijenata s kojima će raditi) te fleksibilno radno vrijeme, ovaj način poslovanja, zbog odsustva fiksne plate, donosi finansijsku neizvjesnost. Pored toga, freelanceri u Bosni i Hercegovini su u krajnje nezavidnoj situaciji jer imaju obaveze, ali ne i prava.

    – Zakoni Bosne i Hercegovine uopšte ne prepoznaju termin freelancer niti ovaj način poslovanja, što i nije tako iznenađujuće ako uzmemo u obzir da Zakoni o radu nemaju ni definiciju samozaposlenika. Zbog činjenice da nas zakoni i ne prepoznaju kao određenu, posebnu kategoriju dolazimo u situaciju gdje se freelanceri svrstavaju u druge kategorije kao npr. fizička lica koja se bave povremenim slobodnim aktivnostima – pojašnjava Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruženja Freelance u BiH.

    ‘Nepravedni nameti’

    Dodaje kako freelancer na svaku uplatu treba platiti porez od 10 posto te zdravstvo 4 posto, a ima pravo na 20 posto rashoda (ili 30 posto ukoliko rad nekog freelancera ima obilježja autorskog djela).

    – Kada je u pitanju lični odbitak, situacija je komplikovana. U nekim poreskim ispostavama kažu freelancerima da imaju pravo na isti, dok u drugim ispostavama kategorično tvrde da nemaju pravo na to – kaže Babić-Đaković.

    Husam El-Hamed iz Tuzle je prije dvije godine, u traženju načina da uplaćuje sebi doprinose i zdravstveno osiguranje, osnovao d.o.o.

    – Od 2019. uplaćujem zdravstveno osiguranje sebi preko firme i 4 posto od svoje zarade kao freelancer, za koje nemam nikakvo pravo te, naravno, plaćam 10 posto poreza na sav prihod – pojašnjava El-Hamed.

    Alomerović smatra da je procenat od četiri posto koji freelanceri izdvajaju za zdravstveno osiguranje na koje nemaju pravo nepotreban i nepravedan.

    – Potrebno je freelancerima zakonom omogućiti pravo na zdravstveno osiguranje koje će moći koristiti. Slično važi i za ostala prava i obaveze – kaže.

    Smatra da je potrebno definisati i neoporezivi dio dohotka na mjesečnom nivou i za freelancere.

    – Pored toga je potrebno pojednostaviti i olakšati proces plaćanja poreza, koji bi bio samo s jednim obrascem npr. na mjesečnom nivou i to ukoliko se oporezivi dio prekorači. Ovo je važno zbog toga što ima freelancera sa raznim visinama zarade, jedni zarađuju više, drugi manje, a treći varijabilno. Potrebni su nam svi, da ostanu raditi u Bosni i Hercegovini, i ako im se ne može ili ne želi pomoći, onda im ne treba ni otežavati – ističe Alomerović.

    ‘Plaćajte, ali nemojte očekivati da nešto i ostvarite’

    Babić-Đaković naglašava da uz obavezu treba postojati i neko pravo, “a ovdje toga nema”.

    Udruženje na čijem je čelu upućivalo je inicijative na obustavu naplate spornih doprinosa, u međuvremenu je regirala i Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH koja se složila da je “je sporni član trenutnog Zakona o doprinosima (10a) nepravedan upravo zbog nemogućnosti da se ostvari pravo na zdravstveno osiguranje na oslovu plaćanja istog”, te je izdala preporuke Vladi FBiH i Parlamentu FBiH da to promjene. No, do te promjene još uvijek nije došlo.

    – Udruženje je aktivno radilo na rješavanju ove tematike te je klub Demokratske fronte, na našu inicijativu, uputio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH kako bi se regulisao sporni član. Međutim, Vlada FBiH je to odbila učiniti. Sada je na redu Parlament FBiH da iskaže svoj stav i ispoštuje preporuku Ombdusmena BiH, te očekujemo da će se ubrzo na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH naći Prijedlog Zakona o izmjeni trenutnog Zakona o doprinosima kojim tražimo obustavu primjene naplate 4 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje i 6 posto za pensiono, sve dok se zakonima koja definišu ta prava nama ne zagarantuje pravo na pristup ovim uslugama kroz uplatu doprinosa – pojašnjava Babić-Đaković.

    U međuvremenu su predloženi novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH. Ukoliko budu usvojeni, položaj freelancera u Bosni i Hercegovini mogao bi postati još nepovoljniji jer će u tom slučaju će za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore o radu, iako (kao što je to i dosad bio slučaj) neće moći koristiti te usluge.

    – Novi prijedlozi zakona definitivno nisu povoljni za freelancere, prvenstveno Zakon o doprinosima. Naime, po tom prijedlogu se povećava doprinos za zdravstvo te se dodaje još i doprinos za PIO/MIO. Navedeno je da osobe koje imaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu to neće trebati platiti, već samo PIO/MIO. Međutim, postavlja se pitanje da li će plaćanjem penzijsko-invalidskog osiguranja se ostvariti nešto na ličnom planu? Također, šta je sa freelancerima koji nemaju lično zdravstveno osiguranje? Po novom prijedlogu Zakona trebaju platiti silne doprinose, ali se Zakon o zdravstvenom osiguranju ne mijenja te opet ne mogu iskoristiti uslugu koju plaćaju. Drugim riječima, položaj freelancera je više-manje sveden na: plaćajte, ali nemojte očekivati da nešto i ostvarite – zaključuje Babić-Đaković.

    Posljednje objavljeno