11.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Josipović: Komšić je neupitan član Predsjedništva BiH, ne može Hrvatska odlučivati umjesto BiH

    Josipović: Komšić je neupitan član Predsjedništva BiH, ne može Hrvatska odlučivati umjesto BiH

    Prava Hrvata rješavaju se u BiH. Hrvatska ne može umjesto BiH odlučivati. Za mene je Komšić neupitni član Predsjedništva. Svaki Hrvat u BiH je legitimni Hrvat i ima pravo odabrati politiku koju želi, kaže u intervjuu za Mrežu Federalne TV Ivo Josipović, bivši predsjednik RH.

    Josipović je govorio i o nepovjerenju i lošim bošnjačko-hrvatskim odnosima, savezu Čovića i Dodika, odnosima Milanovića i Plenkovića, ključnim pitanjima koja moraju rješavati bh. zvaničnici, a ne susjedi i stranci.

    Govoreći o tome šta se promijenilo u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nakon njegovog mandata, kazao je da se ‘dogodila određena regresija’.

    “Prije bih rekao da je to možda na razini verbalnog nego možda suštinskog. Bilo je nekih izjava koje su i s jedne i s druge strane digle prašinu, ali kad gledamo strateški, u budućnost, onda vidimo da Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju isti cilj – zajedničko članstvo u Evropskoj uniji”, kazao je on, dodavši da Bosna i Hercegovina može s punim povjerenjem gledati na ulogu Hrvatske u procesu pristupa Evropskoj uniji.

    “Nema nijedne države koja je toliki zagovornik evropske budućnosti Bosne i Hercegovine kao što je to Hrvatska”, dodao je.

    Očito je da nepovjerenje između Bošnjaka i Hrvata postoji, premalo se razgovara, ocijenio je Josipović.

    “Ono je dijelom generirano nekim dosta prizemnim političkim interesima i sukobima oko toga ko je veći, ko je jači, ko će dobiti ovo ili ono. U nekim prijašnjim vremenima i kad nije bilo suglasnosti o nekim važnim pitanjima, možda i više razgovaralo i više razumijevalo onu drugu stranu”, smatra on.

    Josipović dodaje da je cijelo bh. društvo satkano na konfrontaciji etničkog, nacionalnog i vjerskog – a to je, kaže, ozbiljan problem. Teško je razgovarati ili na određeni način riješiti strukturu države kao građanske države ako je cijelo društvo, kako je naveo, tako duboko podijeljeno po toj liniji.

    Poručio je da će trebati puno mudrosti, prije svega političara u Bosni i Hercegovini, da ‘taj trijalizam razriješe na način da ona bude funkcionalna država’.

    “To nije laka zadaća. Imate uspona i padova, i ovo sad nije sretan trenutak, vidimo šta se događa u odnosima Republike Srpske i Federacije, i cijele Bosne i Hercegovine. Vidimo određene nesporazume i sukobe na relaciji hrvatskih i bošnjačkih političara. Trebat će dosta napora da stvari ponovo krenu nekim boljim optimističkim putem”, rekao je Josipović.

    Na pitanje šta je ključ problema između Bošnjaka i Hrvata u BiH, naglašava da se radi o nepovjerenju koje proizlazi iz toga da se ne uspijeva naći ključ kako državu organizirati na način da ona bude funkcionalna, a s druge strane da niko nema strah od toga da ga neko želi ‘preveslati’, majorizirati, ili da mimo volje jednog naroda radi na tome da se država ustroji ovako ili onako.

    “Tu međunarodna zajednica može nešto pomoći, ali ne može ni ona, a ni susjedi, posao odraditi umjesto Bosne i Hercegovine”, smatra bivši hrvatski predsjednik.

    Odnosi se moraju riješiti unutar Bosne i Hercegovine, ustvrdio je on, dodavši da svi napori dosad iz međunarodne zajednice ne daju pravi rezultat, jer očito postoji previše onih političara u Bosni i Hercegovini koji ne žele rješenje.

    Na konstataciju novinarke da se Hrvatska direktno miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, kazao je da ne bi to nazvao miješanjem, već bi bio malo oprezniji – riječ je o prigovorima ili savjetima koji su ponekad artikulirani na način na koji ne bi smjeli.

    “Na vama je da odlučite, ne može Hrvatska umjesto vas odlučiti, ne može Francuska, i samo o bh. političarima i izbornom tijelu ovisi”.

    Na pitanje jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini majorizirani, odgovara:

    “Nevažno je šta ja mislim o tome, bitno je šta Hrvati u Bosni i Hercegovini misle. Razgovori Srba, Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini trebaju početi od toga – šta vi mislite o tome. Te odnose vam neće niko riješiti sa strane, bez obzira šta neko govorio. Morat ćete naći kompromis, bez toga nema sreće”.

    Josipović je dodao:

    “Zoran Milanović i Andrej Plenković, ako su nekad i pogriješili u izričaju, a jesu, uvjeren sam da u to da su prijatelji Bosne i Hercegovine, i da bi je sutra željeli vidjeti u Evropskoj uniji”.

    Naglašava da je svaki Hrvat u Bosni i Hercegovini legitimni Hrvat i ima pravo odabrati politiku koju želi.

    “Hrvatska nikome ne smije diktirati za koju stranku bi trebao glasati. Hrvatska kroz svoj budžet uglavnom pomaže Hrvate u Bosni i Hercegovini u toj društvenoj infrastrukturi. Pomaže vjerskim zajednicama, Katoličkoj crkvi, pomaže tamo gdje je najviše Hrvata, što je i normalno za očekivati. Nažalost, u Republiku Srpsku se Hrvati nisu vratili. Jedno vrijeme je postojala pogrešna tendencija da Hrvati odlaze iz Sarajeva – mislim da je to potpuno krivo. Sarajevo je glavni grad i Hrvata u Bosni i Hercegovini, i Srba i Bošnjaka”, naveo je.

    Željko Komšić je legalno izabran, istakao je Josipović.

    “Ja sam normalno sarađivao sa svima koji su legalno izabrani. Za mene je Komšić neupitni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izabran je, a o tome da li bi propisi mogli biti drukčiji – to je druga priča”, rekao je.

    Prema njegovim riječima, Dodik pričom o otcjepljenju pravi sebi štetu – jasno je da otcjepljenja nema, jasno je da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata i jedinstvena zemlja. To nije moguće, i nije sukladno pravu, poručio je.

    O partnerstvu Milorada Dodika i Dragana Čovića, i s druge strane saradnji Milanovića, Plenkovića i Dodika, kaže:

    “Ja bih tu bio oprezan. Nije riječ o istoj vrsti odnosa. Neko ko je dužnosnik u Hrvatskoj razgovara sa svima u Bosni Hercegovini koji imaju izborni legitimitet. S druge strane, legitimno je zapitati se šta je to što veže Čovića i Dodika – to bi se u prvom redu morali zapitati bošnjački političari. Dodika i Milanovića ne veže ništa posebno. Ne znam nijednog hrvatskog političara koji želi otcjepljenje ili pripojenje nekog dijela Bosne i Hercegovine, ili nekog ko radi na uspostavi trećeg entiteta”.

    U Hrvatskoj je superizborna godina, a Josipović kaže da ga neće biti u bilo kakvim varijantama izbora.

    “Neće mene biti na izborima. Krenuo sam u neke druge aktivnosti. Bavim se muzikom, napisao sam operu, bilo bi lijepo da bude u Sarajevu izvedena”.

    O ‘ratu’ između hrvatskog predsjednika i premijera, kaže da to nije dobro.

    “Oni imaju ustavnu dužnost surađivati. Govorio sam ranije i da bi Ustavni sud mogao upozoriti na stanje neustavnosti, jer ako predsjednik i premijer ne sarađuju, stanje nije redovito. Taj njihov sukob je lične naravi i šteti Hrvatskoj”, zaključio je Josipović.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Prava Hrvata rješavaju se u BiH. Hrvatska ne može umjesto BiH odlučivati. Za mene je Komšić neupitni član Predsjedništva. Svaki Hrvat u BiH je legitimni Hrvat i ima pravo odabrati politiku koju želi, kaže u intervjuu za Mrežu Federalne TV Ivo Josipović, bivši predsjednik RH.

    Josipović je govorio i o nepovjerenju i lošim bošnjačko-hrvatskim odnosima, savezu Čovića i Dodika, odnosima Milanovića i Plenkovića, ključnim pitanjima koja moraju rješavati bh. zvaničnici, a ne susjedi i stranci.

    - Reklama -

    Govoreći o tome šta se promijenilo u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nakon njegovog mandata, kazao je da se ‘dogodila određena regresija’.

    - Reklama -

    “Prije bih rekao da je to možda na razini verbalnog nego možda suštinskog. Bilo je nekih izjava koje su i s jedne i s druge strane digle prašinu, ali kad gledamo strateški, u budućnost, onda vidimo da Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju isti cilj – zajedničko članstvo u Evropskoj uniji”, kazao je on, dodavši da Bosna i Hercegovina može s punim povjerenjem gledati na ulogu Hrvatske u procesu pristupa Evropskoj uniji.

    - Reklama -

    “Nema nijedne države koja je toliki zagovornik evropske budućnosti Bosne i Hercegovine kao što je to Hrvatska”, dodao je.

    Očito je da nepovjerenje između Bošnjaka i Hrvata postoji, premalo se razgovara, ocijenio je Josipović.

    “Ono je dijelom generirano nekim dosta prizemnim političkim interesima i sukobima oko toga ko je veći, ko je jači, ko će dobiti ovo ili ono. U nekim prijašnjim vremenima i kad nije bilo suglasnosti o nekim važnim pitanjima, možda i više razgovaralo i više razumijevalo onu drugu stranu”, smatra on.

    Josipović dodaje da je cijelo bh. društvo satkano na konfrontaciji etničkog, nacionalnog i vjerskog – a to je, kaže, ozbiljan problem. Teško je razgovarati ili na određeni način riješiti strukturu države kao građanske države ako je cijelo društvo, kako je naveo, tako duboko podijeljeno po toj liniji.

    Poručio je da će trebati puno mudrosti, prije svega političara u Bosni i Hercegovini, da ‘taj trijalizam razriješe na način da ona bude funkcionalna država’.

    “To nije laka zadaća. Imate uspona i padova, i ovo sad nije sretan trenutak, vidimo šta se događa u odnosima Republike Srpske i Federacije, i cijele Bosne i Hercegovine. Vidimo određene nesporazume i sukobe na relaciji hrvatskih i bošnjačkih političara. Trebat će dosta napora da stvari ponovo krenu nekim boljim optimističkim putem”, rekao je Josipović.

    Na pitanje šta je ključ problema između Bošnjaka i Hrvata u BiH, naglašava da se radi o nepovjerenju koje proizlazi iz toga da se ne uspijeva naći ključ kako državu organizirati na način da ona bude funkcionalna, a s druge strane da niko nema strah od toga da ga neko želi ‘preveslati’, majorizirati, ili da mimo volje jednog naroda radi na tome da se država ustroji ovako ili onako.

    “Tu međunarodna zajednica može nešto pomoći, ali ne može ni ona, a ni susjedi, posao odraditi umjesto Bosne i Hercegovine”, smatra bivši hrvatski predsjednik.

    Odnosi se moraju riješiti unutar Bosne i Hercegovine, ustvrdio je on, dodavši da svi napori dosad iz međunarodne zajednice ne daju pravi rezultat, jer očito postoji previše onih političara u Bosni i Hercegovini koji ne žele rješenje.

    Na konstataciju novinarke da se Hrvatska direktno miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, kazao je da ne bi to nazvao miješanjem, već bi bio malo oprezniji – riječ je o prigovorima ili savjetima koji su ponekad artikulirani na način na koji ne bi smjeli.

    “Na vama je da odlučite, ne može Hrvatska umjesto vas odlučiti, ne može Francuska, i samo o bh. političarima i izbornom tijelu ovisi”.

    Na pitanje jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini majorizirani, odgovara:

    “Nevažno je šta ja mislim o tome, bitno je šta Hrvati u Bosni i Hercegovini misle. Razgovori Srba, Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini trebaju početi od toga – šta vi mislite o tome. Te odnose vam neće niko riješiti sa strane, bez obzira šta neko govorio. Morat ćete naći kompromis, bez toga nema sreće”.

    Josipović je dodao:

    “Zoran Milanović i Andrej Plenković, ako su nekad i pogriješili u izričaju, a jesu, uvjeren sam da u to da su prijatelji Bosne i Hercegovine, i da bi je sutra željeli vidjeti u Evropskoj uniji”.

    Naglašava da je svaki Hrvat u Bosni i Hercegovini legitimni Hrvat i ima pravo odabrati politiku koju želi.

    “Hrvatska nikome ne smije diktirati za koju stranku bi trebao glasati. Hrvatska kroz svoj budžet uglavnom pomaže Hrvate u Bosni i Hercegovini u toj društvenoj infrastrukturi. Pomaže vjerskim zajednicama, Katoličkoj crkvi, pomaže tamo gdje je najviše Hrvata, što je i normalno za očekivati. Nažalost, u Republiku Srpsku se Hrvati nisu vratili. Jedno vrijeme je postojala pogrešna tendencija da Hrvati odlaze iz Sarajeva – mislim da je to potpuno krivo. Sarajevo je glavni grad i Hrvata u Bosni i Hercegovini, i Srba i Bošnjaka”, naveo je.

    Željko Komšić je legalno izabran, istakao je Josipović.

    “Ja sam normalno sarađivao sa svima koji su legalno izabrani. Za mene je Komšić neupitni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izabran je, a o tome da li bi propisi mogli biti drukčiji – to je druga priča”, rekao je.

    Prema njegovim riječima, Dodik pričom o otcjepljenju pravi sebi štetu – jasno je da otcjepljenja nema, jasno je da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata i jedinstvena zemlja. To nije moguće, i nije sukladno pravu, poručio je.

    O partnerstvu Milorada Dodika i Dragana Čovića, i s druge strane saradnji Milanovića, Plenkovića i Dodika, kaže:

    “Ja bih tu bio oprezan. Nije riječ o istoj vrsti odnosa. Neko ko je dužnosnik u Hrvatskoj razgovara sa svima u Bosni Hercegovini koji imaju izborni legitimitet. S druge strane, legitimno je zapitati se šta je to što veže Čovića i Dodika – to bi se u prvom redu morali zapitati bošnjački političari. Dodika i Milanovića ne veže ništa posebno. Ne znam nijednog hrvatskog političara koji želi otcjepljenje ili pripojenje nekog dijela Bosne i Hercegovine, ili nekog ko radi na uspostavi trećeg entiteta”.

    U Hrvatskoj je superizborna godina, a Josipović kaže da ga neće biti u bilo kakvim varijantama izbora.

    “Neće mene biti na izborima. Krenuo sam u neke druge aktivnosti. Bavim se muzikom, napisao sam operu, bilo bi lijepo da bude u Sarajevu izvedena”.

    O ‘ratu’ između hrvatskog predsjednika i premijera, kaže da to nije dobro.

    “Oni imaju ustavnu dužnost surađivati. Govorio sam ranije i da bi Ustavni sud mogao upozoriti na stanje neustavnosti, jer ako predsjednik i premijer ne sarađuju, stanje nije redovito. Taj njihov sukob je lične naravi i šteti Hrvatskoj”, zaključio je Josipović.

    Zenica
    overcast clouds
    11.2 ° C
    11.2 °
    11.2 °
    70 %
    1.6kmh
    99 %
    pon
    10 °
    uto
    13 °
    sri
    14 °
    čet
    9 °
    pet
    10 °