18.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    moderate rain
    18.5 ° C
    18.5 °
    18.5 °
    92 %
    0.9kmh
    100 %
    sub
    26 °
    ned
    19 °
    pon
    23 °
    uto
    20 °
    sri
    21 °

    NATO se priprema za svoje deveto proširenje

    NATO se priprema za svoje deveto proširenje

    NATO savez, koji je tokom 73 godine postojanja broj članica povećao sa 12 na 30, priprema se za svoje deveto proširenje nakon što je poslao poziv za članstvo Švedskoj i Finskoj. Zemlje poput Ukrajine, Gruzije i Bosne i Hercegovine godinama čekaju da postanu članice saveza.

    Ministri vanjskih poslova Turske, Švedske i Finske potpisali su u utorak u Madridu tripartitni memorandum o razumijevanju o procesu članstva nordijskih zemalja u NATO-u, nakon čega je ponovo u fokusu proširenje NATO-a.

    Temelji NATO-a postavljeni su kada su se Belgija, Holandija, Luksemburg, Francuska i Britanija udružile za kolektivnu odbranu pod Briselskim paktom nakon Drugog svjetskog rata. Briselski pakt je godinu dana kasnije zamijenio NATO, a pridružile su se Sjedinjene Američke Države, Kanada, Island, Italija, Portugal, Norveška i Danska.

    Tako je 1949. uspostavljen NATO s 12 zemalja.

    NATO PROSIRENJE TABELA 1

    Budući da slijedi politiku “otvorenih vrata”, NATO se tokom godina proširio osam puta na 30 članica.

    Prvo proširenje bilo je kada su Turska i Grčka ušle u NATO 1952. godine. Godine 1955., tada poznata kao Savezna Njemačka, a 1982. Španija se pridružila savezu.

    Godine 1999. u NATO su ušle Češka, Mađarska i Poljska, 2004. Bugarska, Latvija, Litvanija, Estonija, Rumunija, Slovačka i Slovenija, 2009. Albanija i Hrvatska, a 2017. članica NATO-a postala je i Crna Gora.

    Posljednje proširenje desilo se 2020. godine pristupanjem Sjeverne Makedonije.

    NATO-ova vrata su otvorena, ali je postati članica teško

    Iako NATO slijedi politiku “otvorenih vrata”, za članstvo u savezu potrebni su jednoglasnost i vrlo dug proces u više faza.

    Proces počinje odlukom NATO saveznika da pristupe savezu, kao u slučaju Švedske i Finske, nakon čega slijedi službeni poziv NATO-a.

    Nakon toga se u glavnom štabu u Briselu raspravlja o tome ispunjava li predmetna država političke, pravne i vojne zahtjeve NATO-a te može li ispuniti ekonomske, vojne, pravne, političke i obavještajne obaveze iz članstva u NATO-u.

    U sljedećem koraku, pozvana zemlja šalje pismo namjere generalnom sekretaru NATO-a, u kojem izjavljuje da prihvata uvjete i obaveze članstva u NATO-u te uključuje plan reformi, ako je dogovoren u pregovorima.

    Nakon toga, NATO priprema dodatne protokole o pristupanju Washingtonskom ugovoru. Ove protokole potpisuju zemlje NATO-a.

    Protokole tada moraju ratificirati zemlje članice NATO-a u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama. Sve države članice, nakon završetka procesa ratifikacije, obavještavaju SAD, koje čuvaju Vašingtonski ugovor, da su prihvatile protokole koji predviđaju pristupanje nove članice.

    Kada sve faze budu završene, generalni sekretar NATO-a poziva novu članicu da se pridruži savezu.

    Konačno, novi član dovršava svoj nacionalni pravni postupak i SAD-u predaje svoju potvrdu o pristupanju, čime proces pristupanja biva završen.

    Ukrajina, Gruzija i Bosna i Hercegovina još čekaju

    Tri su zemlje koje izražavaju svoje težnje za članstvom u NATO-u od ranih 2000-ih. No, NATO navodi da sve tri zemlje još nisu spremne ispuniti potrebne uvjete i obaveze.

    Na samitu 2008. održanom u Bukureštu, glavnom gradu Rumunije, NATO se složio da Ukrajina i Gruzija postanu buduće članice. Od tada se razvija saradnja NATO-a s tim zemljama, koje su poznate kao “partneri”. Dok obje zemlje učestvuju u NATO-ovim operacijama, NATO također podržava ove zemlje u povećanju njihovih odbrambenih kapaciteta.

    Međutim, još uvijek se ne spominje konkretan datum za članstvo Ukrajine i Gruzije u NATO-u.

    Na istom samitu odlučeno je da se uspostavi “intenzivirani dijalog” s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Crna Gora postala je članica NATO-a 2017. godine, dok o Bosni i Hercegovini još nema odluke.

    Pozvana da bude uključena u Akcijski plan za članstvo 2010. godine, Bosna i Hercegovina učestvuje u mnogim NATO programima.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    NATO savez, koji je tokom 73 godine postojanja broj članica povećao sa 12 na 30, priprema se za svoje deveto proširenje nakon što je poslao poziv za članstvo Švedskoj i Finskoj. Zemlje poput Ukrajine, Gruzije i Bosne i Hercegovine godinama čekaju da postanu članice saveza.

    Ministri vanjskih poslova Turske, Švedske i Finske potpisali su u utorak u Madridu tripartitni memorandum o razumijevanju o procesu članstva nordijskih zemalja u NATO-u, nakon čega je ponovo u fokusu proširenje NATO-a.

    Temelji NATO-a postavljeni su kada su se Belgija, Holandija, Luksemburg, Francuska i Britanija udružile za kolektivnu odbranu pod Briselskim paktom nakon Drugog svjetskog rata. Briselski pakt je godinu dana kasnije zamijenio NATO, a pridružile su se Sjedinjene Američke Države, Kanada, Island, Italija, Portugal, Norveška i Danska.

    Tako je 1949. uspostavljen NATO s 12 zemalja.

    NATO PROSIRENJE TABELA 1

    Budući da slijedi politiku “otvorenih vrata”, NATO se tokom godina proširio osam puta na 30 članica.

    Prvo proširenje bilo je kada su Turska i Grčka ušle u NATO 1952. godine. Godine 1955., tada poznata kao Savezna Njemačka, a 1982. Španija se pridružila savezu.

    Godine 1999. u NATO su ušle Češka, Mađarska i Poljska, 2004. Bugarska, Latvija, Litvanija, Estonija, Rumunija, Slovačka i Slovenija, 2009. Albanija i Hrvatska, a 2017. članica NATO-a postala je i Crna Gora.

    Posljednje proširenje desilo se 2020. godine pristupanjem Sjeverne Makedonije.

    NATO-ova vrata su otvorena, ali je postati članica teško

    Iako NATO slijedi politiku “otvorenih vrata”, za članstvo u savezu potrebni su jednoglasnost i vrlo dug proces u više faza.

    Proces počinje odlukom NATO saveznika da pristupe savezu, kao u slučaju Švedske i Finske, nakon čega slijedi službeni poziv NATO-a.

    Nakon toga se u glavnom štabu u Briselu raspravlja o tome ispunjava li predmetna država političke, pravne i vojne zahtjeve NATO-a te može li ispuniti ekonomske, vojne, pravne, političke i obavještajne obaveze iz članstva u NATO-u.

    U sljedećem koraku, pozvana zemlja šalje pismo namjere generalnom sekretaru NATO-a, u kojem izjavljuje da prihvata uvjete i obaveze članstva u NATO-u te uključuje plan reformi, ako je dogovoren u pregovorima.

    Nakon toga, NATO priprema dodatne protokole o pristupanju Washingtonskom ugovoru. Ove protokole potpisuju zemlje NATO-a.

    Protokole tada moraju ratificirati zemlje članice NATO-a u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i procedurama. Sve države članice, nakon završetka procesa ratifikacije, obavještavaju SAD, koje čuvaju Vašingtonski ugovor, da su prihvatile protokole koji predviđaju pristupanje nove članice.

    Kada sve faze budu završene, generalni sekretar NATO-a poziva novu članicu da se pridruži savezu.

    Konačno, novi član dovršava svoj nacionalni pravni postupak i SAD-u predaje svoju potvrdu o pristupanju, čime proces pristupanja biva završen.

    Ukrajina, Gruzija i Bosna i Hercegovina još čekaju

    Tri su zemlje koje izražavaju svoje težnje za članstvom u NATO-u od ranih 2000-ih. No, NATO navodi da sve tri zemlje još nisu spremne ispuniti potrebne uvjete i obaveze.

    Na samitu 2008. održanom u Bukureštu, glavnom gradu Rumunije, NATO se složio da Ukrajina i Gruzija postanu buduće članice. Od tada se razvija saradnja NATO-a s tim zemljama, koje su poznate kao “partneri”. Dok obje zemlje učestvuju u NATO-ovim operacijama, NATO također podržava ove zemlje u povećanju njihovih odbrambenih kapaciteta.

    Međutim, još uvijek se ne spominje konkretan datum za članstvo Ukrajine i Gruzije u NATO-u.

    Na istom samitu odlučeno je da se uspostavi “intenzivirani dijalog” s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Crna Gora postala je članica NATO-a 2017. godine, dok o Bosni i Hercegovini još nema odluke.

    Pozvana da bude uključena u Akcijski plan za članstvo 2010. godine, Bosna i Hercegovina učestvuje u mnogim NATO programima.

    Posljednje objavljeno