12.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Pad izvoza iz BiH, prošle godine manji za 1,208 milijardi

    Pad izvoza iz BiH, prošle godine manji za 1,208 milijardi

    Bosna i Hercegovina u prošloj godini zabilježila je pad izvoza za 6,5 odsto ili milijardu i 208 miliona KM u odnosu na 2022.

    Zabilježen je pad uvoza za tri procenta ili 875 miliona KM. Iako bilježimo pad i uvoza i izvoza, spoljnotrgovinski deficit nastavlja rasti i lani je iznosio više od 11 milijardi, odnosno za 333 miliona KM je veći nego godinu prije.

    Stručnjaci kažu da je glavni uzrok lošijih rezultata smanjenje privredne aktivnosti u EU – glavnom izvoznom partneru bh. kompanija. Svaki poremećaj na globalnom tržištu, a posebno na prostoru EU, direktno se odražava na domaće, izvozno orijentisane kompanije.

    U 2023. iz BiH je izvezeno roba u vrijednosti 17 milijardi i 169 miliona KM. Godinu prije izvoz je dosegao 18 milijardi i 377 miliona KM. U odnosu na 2022. izvoz je manji za 1,208 milijardi KM.

    “Činjenično jeste da smo izgubili jednu milijardu u izvozu, međutim, komparirajući to sa 2019. godinom mi smo u porastu za šest milijardi. Ovo je pad samo između dvije i ’22. i ’23. godine koji se reflektira na ukupna globalna kretanja. Najviše na EU, odnosno tržište EU, na koje zapravo izvozimo 70 posto naših proizvoda iz BiH”, ističe Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Polovinu ukupnog izvoza nose elektro-metalska i drvna industrija. Podbacila su, ne svojom krivicom, dva podsektora metalske industrije, aluminijum i čelik.

    “Mi smo u ovim sektorima uglavnom naslonjeni na izvoz u EU i uslovi koji se dešavaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili, kada je ukupno deficit ovoga sektora sa 720 miliona u odnosu na prethodnu godinu”, kaže potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

    Najslabije izvozne rezultate zabilježio je poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći deficit. Zabrinjava i podatak o iskoristivosti poljoprivrednog zemljišta u BiH, manjoj od 20 odsto.

    “Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM, dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM”, navodi Slaviša Ćeranić iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.

    U Udruženju poslodavaca RS ističu da su mjesecima prije donošenja odluke o povećanju najniže plate u RS, sa 700 na 900 maraka, upozoravali na pad tražnje u EU koji se reflektovao na pad proizvodnje i broja zaposlenih u industriji. Ponavljaju da nijedan ekonomski parametar nije išao u prilog ovoj odluci, koja će tvrde, dodatno ugroziti poslovanje domaćih kompanija.

    “Ocjenjujemo ovaj trenutak jako lošim i izvjesno je da poslodavci sada već moraju primjenjivati tu odluku. Da će donositi poslovne odluke koje će obezbijediti održivost same firme, a to će podrazumjevati vrlo često i gašnje određenog broja radnih mjesta”, kaže direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić.

    Privrednici smatraju da se država mora više uključiti u trenutnu problematiku. Strateško tržište za naše kompanije ostaje EU, ali mora se raditi, poručuju, na pronalaženju novih tržišta kako bi se koliko toliko smanjila refleksija privrednih oscilacija u Evropi na naše izvoznike. Da se na tome mora raditi mišljenja je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    “Ja se ne plašim, nemam kompleks prema nekim autoritetima ovdje u zemlji koji dolaze iz inostranstva da otvorimo pitanje zagovaranja kao što su to neke druge zemlje u regionu uradile oko ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama evroazijske unije, Kine, UAE, Saudijske Arabije i nekih drugih”, ističe Košarac.

    Uprkos svim izazovima, kako spoljnim tako i unutrašnjim, naša privreda je pokazala visok stepen agilnosti, otpornosti i fleksibilnosti. Bh. privreda će preživjeti i ovu i buduće krize, ali prvenstveno zahvaljujući naporima samih privrednika.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Bosna i Hercegovina u prošloj godini zabilježila je pad izvoza za 6,5 odsto ili milijardu i 208 miliona KM u odnosu na 2022.

    Zabilježen je pad uvoza za tri procenta ili 875 miliona KM. Iako bilježimo pad i uvoza i izvoza, spoljnotrgovinski deficit nastavlja rasti i lani je iznosio više od 11 milijardi, odnosno za 333 miliona KM je veći nego godinu prije.

    - Reklama -

    Stručnjaci kažu da je glavni uzrok lošijih rezultata smanjenje privredne aktivnosti u EU – glavnom izvoznom partneru bh. kompanija. Svaki poremećaj na globalnom tržištu, a posebno na prostoru EU, direktno se odražava na domaće, izvozno orijentisane kompanije.

    - Reklama -

    U 2023. iz BiH je izvezeno roba u vrijednosti 17 milijardi i 169 miliona KM. Godinu prije izvoz je dosegao 18 milijardi i 377 miliona KM. U odnosu na 2022. izvoz je manji za 1,208 milijardi KM.

    - Reklama -

    “Činjenično jeste da smo izgubili jednu milijardu u izvozu, međutim, komparirajući to sa 2019. godinom mi smo u porastu za šest milijardi. Ovo je pad samo između dvije i ’22. i ’23. godine koji se reflektira na ukupna globalna kretanja. Najviše na EU, odnosno tržište EU, na koje zapravo izvozimo 70 posto naših proizvoda iz BiH”, ističe Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Polovinu ukupnog izvoza nose elektro-metalska i drvna industrija. Podbacila su, ne svojom krivicom, dva podsektora metalske industrije, aluminijum i čelik.

    “Mi smo u ovim sektorima uglavnom naslonjeni na izvoz u EU i uslovi koji se dešavaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili, kada je ukupno deficit ovoga sektora sa 720 miliona u odnosu na prethodnu godinu”, kaže potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

    Najslabije izvozne rezultate zabilježio je poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći deficit. Zabrinjava i podatak o iskoristivosti poljoprivrednog zemljišta u BiH, manjoj od 20 odsto.

    “Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM, dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM”, navodi Slaviša Ćeranić iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.

    U Udruženju poslodavaca RS ističu da su mjesecima prije donošenja odluke o povećanju najniže plate u RS, sa 700 na 900 maraka, upozoravali na pad tražnje u EU koji se reflektovao na pad proizvodnje i broja zaposlenih u industriji. Ponavljaju da nijedan ekonomski parametar nije išao u prilog ovoj odluci, koja će tvrde, dodatno ugroziti poslovanje domaćih kompanija.

    “Ocjenjujemo ovaj trenutak jako lošim i izvjesno je da poslodavci sada već moraju primjenjivati tu odluku. Da će donositi poslovne odluke koje će obezbijediti održivost same firme, a to će podrazumjevati vrlo često i gašnje određenog broja radnih mjesta”, kaže direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić.

    Privrednici smatraju da se država mora više uključiti u trenutnu problematiku. Strateško tržište za naše kompanije ostaje EU, ali mora se raditi, poručuju, na pronalaženju novih tržišta kako bi se koliko toliko smanjila refleksija privrednih oscilacija u Evropi na naše izvoznike. Da se na tome mora raditi mišljenja je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    “Ja se ne plašim, nemam kompleks prema nekim autoritetima ovdje u zemlji koji dolaze iz inostranstva da otvorimo pitanje zagovaranja kao što su to neke druge zemlje u regionu uradile oko ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama evroazijske unije, Kine, UAE, Saudijske Arabije i nekih drugih”, ističe Košarac.

    Uprkos svim izazovima, kako spoljnim tako i unutrašnjim, naša privreda je pokazala visok stepen agilnosti, otpornosti i fleksibilnosti. Bh. privreda će preživjeti i ovu i buduće krize, ali prvenstveno zahvaljujući naporima samih privrednika.

    IzvorBHRT
    Zenica
    clear sky
    12.9 ° C
    12.9 °
    12.9 °
    91 %
    1kmh
    0 %
    pet
    13 °
    sub
    23 °
    ned
    27 °
    pon
    26 °
    uto
    25 °