14 C
Zenica
More
    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?
    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    14 ° C
    14 °
    14 °
    38 %
    3.1kmh
    75 %
    pet
    14 °
    sub
    15 °
    ned
    18 °
    pon
    20 °
    uto
    13 °
    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Znanost je čini se pronašla krivca za najteže simptome COVID-19 bolesti.

    Ljudski peptid koji se zove bradikinin možda je odgovoran za raznolike i ponekad smrtonosne simptome koji su viđeni kod pacijenata zaraženih novim koronavirusom.

    Lijekovi za kontrolu bradikinina već postoje, a trenutačno se provode njihova testiranja na pacijentima oboljelima od COVID-19 u svrhu potencijalne terapije protiv te bolesti, piše New Scientist.

    Bradikinin inače pomaže u reguliranju krvnog tlaka, a kod nekih ljudi, novi koronavirus, čini se, gura proizvodnju bradikinina “u petu brzinu”. To može dovesti to svojevrsne “oluje bradikinina” u ljudskom tijelu, koja pak rezultira nizom simptoma koji su učestali kod bolesti COVID-19.

    Renuka Roche sa Sveučilišta Eastern Michigan kaže da bi takva oluja u ljudskom tijelu mogla objasniti zašto je toliko aspekata COVID-19 razdvojeno, primjerice bolovi u mišićima, blaži oblik bolesti kod žena nego kod muškaraca te sklonost Afroamerikanaca da razviju komplikacije zbog zaraze novim koronavirusom.

    Tim američkih znanstvenika još je u srpnju objavio studiju u kojoj su proučavali ekspresiju gena u uzorcima plućne tekućine uzete iz devet pacijenata u Kini te usporedili nalaze s uzorcima grupe ljudi koji nisu imali COVID-19.

    Sukladno tome, kod COVID-19 pacijenata su pronašli dokaze prekomjernu ekspresiju gena odgovornih za proizvodnju bradikinina, a kod grupe koja nije bila zaražena sniženu ekspresiju gena koji proizvode enzime koji drže bradikinin pod kontrolom.

    Bradikinin širi krvne žile i čini ih više propusnima, visoka količina bradikinina može dovesti do curenja iz krvnih žila, pogotovo u područjima tijela koja su bogata krvnim žilama, poput pluća. Isto tako, bradikinin može razgraditi zapreku između krvi i mozga, što sugerira moguć uzrok zbunjujućih neuroloških simptoma COVID-19 bolesti.

    Kanadski stručnjak Joe Penninger smatra da hipoteza s bradikininom ima smisla jer novi koronavirus napada ACE-2 receptore u stanicama, a oni su zaduženi i za obuzdavanje razine bradikinina. S obzirom na to da virus umanjuje sposobnost tih receptora, razina bradikinina u ljudskom tijelu može izmaknuti kontroli, kaže Penninger.

    Ranije spomenuti tim američkih znanstvenika u studiji objavljenoj u srpnju otkrio je prekomjernu ekspresiju gena u tijelima pacijenata oboljelih od COVID-19 bolesti koja je odgovorna za proizvodnju hijaluronske kiseline, koja kad se pomiješa s tekućinom, poput one koju krvne žile mogu puštati u pluća, postaje želatinasta. To objašnjava i najteži simptom zaraze novim koronavirusom, odnosno otežano disanje.

    Srećom, lijekovi koji kontroliraju razine bradikinina i hijaruonske kiseline postoje i prije izbijanja pandemije. Zato je u srpnju u Nizozemskoj počelo preliminarno testiranje lijeka icatibanta na devetero pacijenata na respiratorima.

    Icatibant je u preliminarnim testiranjima pomogao osam od tih devet pacijenata.

    Trenutno se provode nove studije u SAD-u i Europi u kojima se testira još jedan lijek za kontrolu bradikinina – lanadelumab. Nakon tih studija cilj je provesti testiranja na stotinama pacijenata diljem svijeta, piše Zimo.

    Znanost je čini se pronašla krivca za najteže simptome COVID-19 bolesti.

    Ljudski peptid koji se zove bradikinin možda je odgovoran za raznolike i ponekad smrtonosne simptome koji su viđeni kod pacijenata zaraženih novim koronavirusom.

    Lijekovi za kontrolu bradikinina već postoje, a trenutačno se provode njihova testiranja na pacijentima oboljelima od COVID-19 u svrhu potencijalne terapije protiv te bolesti, piše New Scientist.

    Bradikinin inače pomaže u reguliranju krvnog tlaka, a kod nekih ljudi, novi koronavirus, čini se, gura proizvodnju bradikinina “u petu brzinu”. To može dovesti to svojevrsne “oluje bradikinina” u ljudskom tijelu, koja pak rezultira nizom simptoma koji su učestali kod bolesti COVID-19.

    Renuka Roche sa Sveučilišta Eastern Michigan kaže da bi takva oluja u ljudskom tijelu mogla objasniti zašto je toliko aspekata COVID-19 razdvojeno, primjerice bolovi u mišićima, blaži oblik bolesti kod žena nego kod muškaraca te sklonost Afroamerikanaca da razviju komplikacije zbog zaraze novim koronavirusom.

    Tim američkih znanstvenika još je u srpnju objavio studiju u kojoj su proučavali ekspresiju gena u uzorcima plućne tekućine uzete iz devet pacijenata u Kini te usporedili nalaze s uzorcima grupe ljudi koji nisu imali COVID-19.

    Sukladno tome, kod COVID-19 pacijenata su pronašli dokaze prekomjernu ekspresiju gena odgovornih za proizvodnju bradikinina, a kod grupe koja nije bila zaražena sniženu ekspresiju gena koji proizvode enzime koji drže bradikinin pod kontrolom.

    Bradikinin širi krvne žile i čini ih više propusnima, visoka količina bradikinina može dovesti do curenja iz krvnih žila, pogotovo u područjima tijela koja su bogata krvnim žilama, poput pluća. Isto tako, bradikinin može razgraditi zapreku između krvi i mozga, što sugerira moguć uzrok zbunjujućih neuroloških simptoma COVID-19 bolesti.

    Kanadski stručnjak Joe Penninger smatra da hipoteza s bradikininom ima smisla jer novi koronavirus napada ACE-2 receptore u stanicama, a oni su zaduženi i za obuzdavanje razine bradikinina. S obzirom na to da virus umanjuje sposobnost tih receptora, razina bradikinina u ljudskom tijelu može izmaknuti kontroli, kaže Penninger.

    Ranije spomenuti tim američkih znanstvenika u studiji objavljenoj u srpnju otkrio je prekomjernu ekspresiju gena u tijelima pacijenata oboljelih od COVID-19 bolesti koja je odgovorna za proizvodnju hijaluronske kiseline, koja kad se pomiješa s tekućinom, poput one koju krvne žile mogu puštati u pluća, postaje želatinasta. To objašnjava i najteži simptom zaraze novim koronavirusom, odnosno otežano disanje.

    Srećom, lijekovi koji kontroliraju razine bradikinina i hijaruonske kiseline postoje i prije izbijanja pandemije. Zato je u srpnju u Nizozemskoj počelo preliminarno testiranje lijeka icatibanta na devetero pacijenata na respiratorima.

    Icatibant je u preliminarnim testiranjima pomogao osam od tih devet pacijenata.

    Trenutno se provode nove studije u SAD-u i Europi u kojima se testira još jedan lijek za kontrolu bradikinina – lanadelumab. Nakon tih studija cilj je provesti testiranja na stotinama pacijenata diljem svijeta, piše Zimo.

    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?
    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Posljednje objavljeno