11.8 C
Zenica
More
    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?
    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Ukupno podjela

    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom? Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom? Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Znanost je čini se pronašla krivca za najteže simptome COVID-19 bolesti.

    - Izbori 2020 -Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Ljudski peptid koji se zove bradikinin možda je odgovoran za raznolike i ponekad smrtonosne simptome koji su viđeni kod pacijenata zaraženih novim koronavirusom.

    Lijekovi za kontrolu bradikinina već postoje, a trenutačno se provode njihova testiranja na pacijentima oboljelima od COVID-19 u svrhu potencijalne terapije protiv te bolesti, piše New Scientist.

    Bradikinin inače pomaže u reguliranju krvnog tlaka, a kod nekih ljudi, novi koronavirus, čini se, gura proizvodnju bradikinina “u petu brzinu”. To može dovesti to svojevrsne “oluje bradikinina” u ljudskom tijelu, koja pak rezultira nizom simptoma koji su učestali kod bolesti COVID-19.

    - Izbori 2020 -Pronađen krivac za najteže simptome zaraze koronavirusom?

    Renuka Roche sa Sveučilišta Eastern Michigan kaže da bi takva oluja u ljudskom tijelu mogla objasniti zašto je toliko aspekata COVID-19 razdvojeno, primjerice bolovi u mišićima, blaži oblik bolesti kod žena nego kod muškaraca te sklonost Afroamerikanaca da razviju komplikacije zbog zaraze novim koronavirusom.

    Tim američkih znanstvenika još je u srpnju objavio studiju u kojoj su proučavali ekspresiju gena u uzorcima plućne tekućine uzete iz devet pacijenata u Kini te usporedili nalaze s uzorcima grupe ljudi koji nisu imali COVID-19.

    Sukladno tome, kod COVID-19 pacijenata su pronašli dokaze prekomjernu ekspresiju gena odgovornih za proizvodnju bradikinina, a kod grupe koja nije bila zaražena sniženu ekspresiju gena koji proizvode enzime koji drže bradikinin pod kontrolom.

    Bradikinin širi krvne žile i čini ih više propusnima, visoka količina bradikinina može dovesti do curenja iz krvnih žila, pogotovo u područjima tijela koja su bogata krvnim žilama, poput pluća. Isto tako, bradikinin može razgraditi zapreku između krvi i mozga, što sugerira moguć uzrok zbunjujućih neuroloških simptoma COVID-19 bolesti.

    Kanadski stručnjak Joe Penninger smatra da hipoteza s bradikininom ima smisla jer novi koronavirus napada ACE-2 receptore u stanicama, a oni su zaduženi i za obuzdavanje razine bradikinina. S obzirom na to da virus umanjuje sposobnost tih receptora, razina bradikinina u ljudskom tijelu može izmaknuti kontroli, kaže Penninger.

    Ranije spomenuti tim američkih znanstvenika u studiji objavljenoj u srpnju otkrio je prekomjernu ekspresiju gena u tijelima pacijenata oboljelih od COVID-19 bolesti koja je odgovorna za proizvodnju hijaluronske kiseline, koja kad se pomiješa s tekućinom, poput one koju krvne žile mogu puštati u pluća, postaje želatinasta. To objašnjava i najteži simptom zaraze novim koronavirusom, odnosno otežano disanje.

    Srećom, lijekovi koji kontroliraju razine bradikinina i hijaruonske kiseline postoje i prije izbijanja pandemije. Zato je u srpnju u Nizozemskoj počelo preliminarno testiranje lijeka icatibanta na devetero pacijenata na respiratorima.

    Icatibant je u preliminarnim testiranjima pomogao osam od tih devet pacijenata.

    Trenutno se provode nove studije u SAD-u i Europi u kojima se testira još jedan lijek za kontrolu bradikinina – lanadelumab. Nakon tih studija cilj je provesti testiranja na stotinama pacijenata diljem svijeta, piše Zimo.

    Znanost je čini se pronašla krivca za najteže simptome COVID-19 bolesti.

    Ljudski peptid koji se zove bradikinin možda je odgovoran za raznolike i ponekad smrtonosne simptome koji su viđeni kod pacijenata zaraženih novim koronavirusom.

    Lijekovi za kontrolu bradikinina već postoje, a trenutačno se provode njihova testiranja na pacijentima oboljelima od COVID-19 u svrhu potencijalne terapije protiv te bolesti, piše New Scientist.

    Bradikinin inače pomaže u reguliranju krvnog tlaka, a kod nekih ljudi, novi koronavirus, čini se, gura proizvodnju bradikinina “u petu brzinu”. To može dovesti to svojevrsne “oluje bradikinina” u ljudskom tijelu, koja pak rezultira nizom simptoma koji su učestali kod bolesti COVID-19.

    Renuka Roche sa Sveučilišta Eastern Michigan kaže da bi takva oluja u ljudskom tijelu mogla objasniti zašto je toliko aspekata COVID-19 razdvojeno, primjerice bolovi u mišićima, blaži oblik bolesti kod žena nego kod muškaraca te sklonost Afroamerikanaca da razviju komplikacije zbog zaraze novim koronavirusom.

    Tim američkih znanstvenika još je u srpnju objavio studiju u kojoj su proučavali ekspresiju gena u uzorcima plućne tekućine uzete iz devet pacijenata u Kini te usporedili nalaze s uzorcima grupe ljudi koji nisu imali COVID-19.

    Sukladno tome, kod COVID-19 pacijenata su pronašli dokaze prekomjernu ekspresiju gena odgovornih za proizvodnju bradikinina, a kod grupe koja nije bila zaražena sniženu ekspresiju gena koji proizvode enzime koji drže bradikinin pod kontrolom.

    Bradikinin širi krvne žile i čini ih više propusnima, visoka količina bradikinina može dovesti do curenja iz krvnih žila, pogotovo u područjima tijela koja su bogata krvnim žilama, poput pluća. Isto tako, bradikinin može razgraditi zapreku između krvi i mozga, što sugerira moguć uzrok zbunjujućih neuroloških simptoma COVID-19 bolesti.

    Kanadski stručnjak Joe Penninger smatra da hipoteza s bradikininom ima smisla jer novi koronavirus napada ACE-2 receptore u stanicama, a oni su zaduženi i za obuzdavanje razine bradikinina. S obzirom na to da virus umanjuje sposobnost tih receptora, razina bradikinina u ljudskom tijelu može izmaknuti kontroli, kaže Penninger.

    Ranije spomenuti tim američkih znanstvenika u studiji objavljenoj u srpnju otkrio je prekomjernu ekspresiju gena u tijelima pacijenata oboljelih od COVID-19 bolesti koja je odgovorna za proizvodnju hijaluronske kiseline, koja kad se pomiješa s tekućinom, poput one koju krvne žile mogu puštati u pluća, postaje želatinasta. To objašnjava i najteži simptom zaraze novim koronavirusom, odnosno otežano disanje.

    Srećom, lijekovi koji kontroliraju razine bradikinina i hijaruonske kiseline postoje i prije izbijanja pandemije. Zato je u srpnju u Nizozemskoj počelo preliminarno testiranje lijeka icatibanta na devetero pacijenata na respiratorima.

    Icatibant je u preliminarnim testiranjima pomogao osam od tih devet pacijenata.

    Trenutno se provode nove studije u SAD-u i Europi u kojima se testira još jedan lijek za kontrolu bradikinina – lanadelumab. Nakon tih studija cilj je provesti testiranja na stotinama pacijenata diljem svijeta, piše Zimo.

    Zenica
    clear sky
    11.8 ° C
    12 °
    11.7 °
    76 %
    0.5kmh
    0 %
    uto
    13 °
    sri
    17 °
    čet
    17 °
    pet
    15 °
    sub
    16 °

    Posljednje objavljeno

    Obavijest o obustavi saobraćaja u ulici Bistua Nuova

    Služba za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove Grada Zenica obavještava učesnike u saobraćaju da će zbog izvođenja radova na asfaltiranju ulice Bistua...

    Huawei predstavio napredna 5G rješenja

    Tehnološka kompanija Huawei u utorak je prvi put kroz virtualni izložbeni prostor "Galileo Exhibition Hall" hrvatskoj javnosti predstavila napredna 5G rješenja, a...

    Šta se događa u tijelu ako svaki dan uzimate vitamin C?

    Vitamin C se nalazi u nekim namirnicama prirodno, nekima se dodaje, a dostupan je i kao dodatak prehrani. No kako svakodnevno uzimanje...

    Nizozemci žele mijenjati pravilo ofsajda zbog VAR-a

    Nizozemci planiraju uvesti "dozvoljenu grešku"! Šta to zapravo znači? Napadač koji je za 10 centimetara najbliži protivničkom golmanu neće biti u ofsajdu.