21.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    21.1 ° C
    21.1 °
    21.1 °
    59 %
    1.2kmh
    0 %
    pon
    27 °
    uto
    23 °
    sri
    19 °
    čet
    24 °
    pet
    27 °

    Rezidentna koordinatorica UN-a: 2022. mora biti godina oporavka u BiH

    Rezidentna koordinatorica UN-a: 2022. mora biti godina oporavka u BiH

    Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, dr. Ingrid Macdonald naglasila je potrebu da se u 2022. godini društveni i ekonomski oporavak moraju postaviti kao prioritet, kako bi se zadovoljile hitne potrebe muškaraca, žena i djece koji su u najranjivijim pozicijama širom zemlje. – Bosna i Hercegovina rizikuje da dodatno zaostane za susjednim zemljama i širom regijom u ekonomskom i društvenom napretku, propuštajući generacijsku priliku da iskoristi odgovor na COVID-19 pandemiju u svoju korist – navela je.

    Ističe da je COVID-19 pandemija usporila, ako ne i unazadila, ekonomski rast i razotkrila kako oni koji su najranjiviji i imaju najmanje i dalje ostaju zapostavljeni. I dok zemlje širom svijeta obnavljaju svoje ekonomije, oporavak Bosne i Hercegovine posustaje, te je dodatno opterećen nastavljenom političkom krizom .

    – Prošlog je mjeseca Svjetska banka smanjila globalnu ekonomsku prognozu napretka za 2022., predviđajući ekonomsko usporavanje, rastuću nejednakost i nastavak nepredvidljivosti. Za Bosnu i Hercegovinu su ove implikacije ozbiljne, sa projekcijom da će se ekonomski rast prepoloviti do 2023. dok se stanovništvo suočava sa rastućom nejednakošću, uz eskalacije cijena goriva, grijanja i hrane. Ljudi i porodice koje imaju najmanje će biti najteže pogođeni – šireći jaz nejednakosti u zemlji. Žene će nastaviti snositi najveći teret obaveza, kako su i nosile kroz ovu pandemijsku krizu. Procjenjuje se da je oko 60 posto radnih mjesta izgubljenih tokom pandemije u Federaciji Bosne i Hercegovine i 70 posto radnih mjesta izgubljenih u Republici Srpskoj pripadalo ženama, koje također snose najveći dio tereta kućnih obaveza. Ipak, nisu alocirana sredstva za više ili veće novčane subvencije porodicama niti za subvencioniranje plata ženama koje su ostale bez posla. Bez reformi koje će biti inkluzivne i rodno osjetljive, te ciljanih paketa podrške, ovaj jaz će se nastaviti širiti, a ponovni ulazak žena na tržište rada će vjerojatno biti definiran još većom nesigurnošću posla i ekonomskim teškoćama za cijele porodice. Mladi se suočavaju sa sličnom situacijom, sa projekcijama Međunarodne organizacija rada o čitavoj izgubljenoj generaciji mladih čiji je prvi ulazak na tržište rada zakočen pandemijom – kazala je.

    Naglašava kako politička kriza koja traje, riskira dalje potkopavanje napora na ekonomskom oporavku i pristup vitalnim uslugama i socijalnoj zaštiti za građane.

    – Na primjer, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) smatra se jednim od najfunkcionalnijih dijelova ekonomije. Od početka rada prije 15 godina, UIO je prikupila desetke milijardi eura i postala je najveći izvor prihoda za budžete koje koriste različiti nivoi vlasti i socijalne službe. Bilo kakvo ugrožavanje takvog sistema moglo bi generirati oštar pad poreznih prihoda, povećati utaju poreza i poremetiti otplatu vanjskog duga. Na kraju, najviše će naštetiti stanovnicima širom zemlje jer bi se sredstva za podršku zdravstvu, obrazovanju i drugim važnim uslugama smanjivala. Smanjenje budžeta i zastoji u javnim politikama također mogu ugroziti provođenje novih utvrđenih doprinosa Bosne i Hercegovine prema Pariškom klimatskom sporazumu i promociju pravedne energetske tranzicije koja je potrebna za podršku zajednicama koje koriste ugalj u osiguravanju zdravije i prosperitetnije budućnosti. Gradovi širom zemlje redovito su izloženi opasnom zagađenju zraka koje narušava zdravlje, dobrobit i ekonomski prosperitet stanovništva. Zajedno s opštinama, kantonima i međunarodnim partnerima, Ujedinjene nacije su podržale praktična rješenja u oblasti energetskoj efikasnosti – ali je potreban širi višesektorski pristup kako bi se iskoristile mogućnosti koje proizlaze iz COP26 konferencije, Zelene agende Evropske unije i Plana ekonomskih ulaganja za zemlje Zapadnog Balkana. Međutim, ni trenutni ekonomski model u BiH nije od pomoći – smatra ona.

    Navodi kako su javni sektor i ekonomija vođeni potrošnjom, pri čemu je slabi privatni sektor preopterećen visokim doprinosima za socijalno osiguranje i bori se za postizanje konkurentne razine izvoza .

    – Preduzetnici često kažu da smatraju da njihovim naporima da osnaže i razviju privatni sektor nedostaju podrška i priznanje. Dok će Ujedinjene nacije i ove godine potaknuti četvrtu generaciju poslovnih pionira održivog razvoja (SDGs Business Pioneers), prepoznajući na taj način preduzetnike koji prilagođavaju svoje poslovanje kako bi bili društveno i ekološki odgovorniji, potrebno je djelovati šire kako bi se razvoj privatnog sektora pratio politikama koje olakšavaju poslovanje, i poticajima za privlačenje više stranih ulaganja i konkurentnog izvoza. S obzirom na sve veće poteškoće koje već osjeća stanovništvo u BiH, hitno je potrebno dati prioritet reformama u 2022., kao što je proširenje sistema socijalne zaštite, uz istovremeno osiguranje bolje kvalitete socijalnih usluga. Ova područja su u temeljima novog Sporazuma o saradnji Ujedinjenih nacija i Bosne i Hercegovine, potpisanog u maju 2021. Ovo partnerstvo pruža osnovu za ponovno osmišljavanje obrazovanja, nudeći razvoj vještina za 21. vijek, vještina koje su prilagođene modernim tržištima rada, zatvarajući i digitalni jaz i podržavajući nastavnike/ce sa usavršavanjem. Dalje, Mapa puta za zdravlje na Zapadnom Balkanu, Svjetske zdravstvene organizacije, nudi mogućnosti da se zdravlje stavi u središte plana ekonomskog rasta zemlje. Također je tu i podrška stvaranju učinkovitijih, pravednijih i inkluzivnijih sistema i usluga socijalne zaštite, uključujući multisektorske preporuke za zaštitu žena i djece od nasilja i povećanje učinkovitosti budžetske potrošnje i usluga koje će koristiti ranjivim skupinama – navodi.

    Smatra da oporavak od COVID-19 pandemije predstavlja generacijsku priliku za ponovno osmišljavanje obrazovnog sistema, reformu preopterećenog zdravstvenog sistema, preokret prema poslovima 21. vijeka, promociju čistije i zelenije energetske efikasnosti i kretanje prema društveno odgovornijim javnim budžetima kako niko ne bi bio zapostavljen, niti zaboravljen.

    – I dok će 2022. nedvojbeno biti obilježena kontinuiranim političkim polemikama uoči opšte izborne kampanje, predstavnici naroda imaju odgovornost dati prioritet hitnom društvenom i ekonomskom oporavku i reformama koje su od koristi svim građanima. Poticanje održivog, uključivog i društveno odgovornog ekonomskog rasta ključna je odgovornost institucija Bosne i Hercegovine. Budući da hiljade i hiljade građana svake godine napušta zemlju u potrazi za boljom perspektivom u inozemstvu, a procjenjuje se da 47 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje, socio-ekonomski oporavak ne može se jednostavno ostaviti za kasnije. Čelnici i institucije Bosne i Hercegovine nemaju vremena za gubljenje – zaključila je.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, dr. Ingrid Macdonald naglasila je potrebu da se u 2022. godini društveni i ekonomski oporavak moraju postaviti kao prioritet, kako bi se zadovoljile hitne potrebe muškaraca, žena i djece koji su u najranjivijim pozicijama širom zemlje. – Bosna i Hercegovina rizikuje da dodatno zaostane za susjednim zemljama i širom regijom u ekonomskom i društvenom napretku, propuštajući generacijsku priliku da iskoristi odgovor na COVID-19 pandemiju u svoju korist – navela je.

    Ističe da je COVID-19 pandemija usporila, ako ne i unazadila, ekonomski rast i razotkrila kako oni koji su najranjiviji i imaju najmanje i dalje ostaju zapostavljeni. I dok zemlje širom svijeta obnavljaju svoje ekonomije, oporavak Bosne i Hercegovine posustaje, te je dodatno opterećen nastavljenom političkom krizom .

    – Prošlog je mjeseca Svjetska banka smanjila globalnu ekonomsku prognozu napretka za 2022., predviđajući ekonomsko usporavanje, rastuću nejednakost i nastavak nepredvidljivosti. Za Bosnu i Hercegovinu su ove implikacije ozbiljne, sa projekcijom da će se ekonomski rast prepoloviti do 2023. dok se stanovništvo suočava sa rastućom nejednakošću, uz eskalacije cijena goriva, grijanja i hrane. Ljudi i porodice koje imaju najmanje će biti najteže pogođeni – šireći jaz nejednakosti u zemlji. Žene će nastaviti snositi najveći teret obaveza, kako su i nosile kroz ovu pandemijsku krizu. Procjenjuje se da je oko 60 posto radnih mjesta izgubljenih tokom pandemije u Federaciji Bosne i Hercegovine i 70 posto radnih mjesta izgubljenih u Republici Srpskoj pripadalo ženama, koje također snose najveći dio tereta kućnih obaveza. Ipak, nisu alocirana sredstva za više ili veće novčane subvencije porodicama niti za subvencioniranje plata ženama koje su ostale bez posla. Bez reformi koje će biti inkluzivne i rodno osjetljive, te ciljanih paketa podrške, ovaj jaz će se nastaviti širiti, a ponovni ulazak žena na tržište rada će vjerojatno biti definiran još većom nesigurnošću posla i ekonomskim teškoćama za cijele porodice. Mladi se suočavaju sa sličnom situacijom, sa projekcijama Međunarodne organizacija rada o čitavoj izgubljenoj generaciji mladih čiji je prvi ulazak na tržište rada zakočen pandemijom – kazala je.

    Naglašava kako politička kriza koja traje, riskira dalje potkopavanje napora na ekonomskom oporavku i pristup vitalnim uslugama i socijalnoj zaštiti za građane.

    – Na primjer, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) smatra se jednim od najfunkcionalnijih dijelova ekonomije. Od početka rada prije 15 godina, UIO je prikupila desetke milijardi eura i postala je najveći izvor prihoda za budžete koje koriste različiti nivoi vlasti i socijalne službe. Bilo kakvo ugrožavanje takvog sistema moglo bi generirati oštar pad poreznih prihoda, povećati utaju poreza i poremetiti otplatu vanjskog duga. Na kraju, najviše će naštetiti stanovnicima širom zemlje jer bi se sredstva za podršku zdravstvu, obrazovanju i drugim važnim uslugama smanjivala. Smanjenje budžeta i zastoji u javnim politikama također mogu ugroziti provođenje novih utvrđenih doprinosa Bosne i Hercegovine prema Pariškom klimatskom sporazumu i promociju pravedne energetske tranzicije koja je potrebna za podršku zajednicama koje koriste ugalj u osiguravanju zdravije i prosperitetnije budućnosti. Gradovi širom zemlje redovito su izloženi opasnom zagađenju zraka koje narušava zdravlje, dobrobit i ekonomski prosperitet stanovništva. Zajedno s opštinama, kantonima i međunarodnim partnerima, Ujedinjene nacije su podržale praktična rješenja u oblasti energetskoj efikasnosti – ali je potreban širi višesektorski pristup kako bi se iskoristile mogućnosti koje proizlaze iz COP26 konferencije, Zelene agende Evropske unije i Plana ekonomskih ulaganja za zemlje Zapadnog Balkana. Međutim, ni trenutni ekonomski model u BiH nije od pomoći – smatra ona.

    Navodi kako su javni sektor i ekonomija vođeni potrošnjom, pri čemu je slabi privatni sektor preopterećen visokim doprinosima za socijalno osiguranje i bori se za postizanje konkurentne razine izvoza .

    – Preduzetnici često kažu da smatraju da njihovim naporima da osnaže i razviju privatni sektor nedostaju podrška i priznanje. Dok će Ujedinjene nacije i ove godine potaknuti četvrtu generaciju poslovnih pionira održivog razvoja (SDGs Business Pioneers), prepoznajući na taj način preduzetnike koji prilagođavaju svoje poslovanje kako bi bili društveno i ekološki odgovorniji, potrebno je djelovati šire kako bi se razvoj privatnog sektora pratio politikama koje olakšavaju poslovanje, i poticajima za privlačenje više stranih ulaganja i konkurentnog izvoza. S obzirom na sve veće poteškoće koje već osjeća stanovništvo u BiH, hitno je potrebno dati prioritet reformama u 2022., kao što je proširenje sistema socijalne zaštite, uz istovremeno osiguranje bolje kvalitete socijalnih usluga. Ova područja su u temeljima novog Sporazuma o saradnji Ujedinjenih nacija i Bosne i Hercegovine, potpisanog u maju 2021. Ovo partnerstvo pruža osnovu za ponovno osmišljavanje obrazovanja, nudeći razvoj vještina za 21. vijek, vještina koje su prilagođene modernim tržištima rada, zatvarajući i digitalni jaz i podržavajući nastavnike/ce sa usavršavanjem. Dalje, Mapa puta za zdravlje na Zapadnom Balkanu, Svjetske zdravstvene organizacije, nudi mogućnosti da se zdravlje stavi u središte plana ekonomskog rasta zemlje. Također je tu i podrška stvaranju učinkovitijih, pravednijih i inkluzivnijih sistema i usluga socijalne zaštite, uključujući multisektorske preporuke za zaštitu žena i djece od nasilja i povećanje učinkovitosti budžetske potrošnje i usluga koje će koristiti ranjivim skupinama – navodi.

    Smatra da oporavak od COVID-19 pandemije predstavlja generacijsku priliku za ponovno osmišljavanje obrazovnog sistema, reformu preopterećenog zdravstvenog sistema, preokret prema poslovima 21. vijeka, promociju čistije i zelenije energetske efikasnosti i kretanje prema društveno odgovornijim javnim budžetima kako niko ne bi bio zapostavljen, niti zaboravljen.

    – I dok će 2022. nedvojbeno biti obilježena kontinuiranim političkim polemikama uoči opšte izborne kampanje, predstavnici naroda imaju odgovornost dati prioritet hitnom društvenom i ekonomskom oporavku i reformama koje su od koristi svim građanima. Poticanje održivog, uključivog i društveno odgovornog ekonomskog rasta ključna je odgovornost institucija Bosne i Hercegovine. Budući da hiljade i hiljade građana svake godine napušta zemlju u potrazi za boljom perspektivom u inozemstvu, a procjenjuje se da 47 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje, socio-ekonomski oporavak ne može se jednostavno ostaviti za kasnije. Čelnici i institucije Bosne i Hercegovine nemaju vremena za gubljenje – zaključila je.

    Posljednje objavljeno