Spriječiti se može 90 posto moždanih udara

Objavljeno prije 2 mjeseca

Ovogodišnji je moto Svjetskog dana moždanog udara: What’s your reason for preventing stroke?, sa željom da se uključi što više ljudi, publike, stručnjaka te podigne svijest o moždanom udaru i mogućnosti prevencije, govori naša akademkinja i neurologinja Vida Demarin.

– Dvije velike studije su objavljene u rujnu prošle godine, Burden of Stroke i Interstroke studija, koja su jasno pokazale da se 90 posto svih moždanih udara može objasniti s 10 uklonjivih faktora rizika. Znači treba ih otkriti i držati pod kontrolom, bilo samo promjenom životnog stila, bilo uzimanjem lijekova, odnosno njihovom kombinacijom.

Savjeti su mediteranska prehrana, redovita tjelesna aktivnost, nošenje sa stresom, vježbanje moždanih funkcija, san, društvena uključenost i nepušenje – objašnjava dr. Demarin.

Obično se misli kako je moždani udar bolest starije populacije, no istina je da se kod muškaraca najčešće javlja između 55 i 60 godina, a kod žena dekadu kasnije što je vjerojatno posljedica “zaštićenosti” ženskim spolnim hormonima sve do perioda menopauze.

Kod muškaraca se javlja 30 posto češće nego kod žena, a njegove su žrtve nekad i mlađe od 45, ponajviše zbog stresnog načina života.

Test u tri faze

Sumnjate li da netko ima moždani udar, podvrgnite ga testu u tri faze. Zamijetite li ijedan od ovih simptoma, zovite hitnu pomoć.

1. LICE – Pogledajte je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.

2. RUKE – Zatražite da podigne ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.

3. GOVOR – Na udar može upućivati i nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza. Zatražite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu te obratite pozornost na izgovor

Znakovi nedovoljne opskrbljenosti kisikom

Iznenadna oduzetost ili slabost lica, ruke, noge, pogotovo na jednoj strani tijela;
Iznenadna zbunjenost, teškoće u govoru ili razumijevanju;
Iznenadni ispadi vida na jedno ili oba oka;
Iznenadne poteškoće u hodanju, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili neuskladni pokreti;
Iznenadan napad glavobolje bez poznatog uzroka.
Primjetrite li ove simptome, ne čekajte nego odmah nazovite liječnika. Drugi podjednako opasni iznenadni simptomi su dvoslike, suhoća usta, mučnina i povraćanje. Ove kratke epizode nazivaju se prolazni ishemični napadi (TIA) ili “mali moždani udari”.

Prevencija udara

Moždani udar se prije shvaćao kao prolazna epizoda, ali danas se zna da se potiho razvija godinama. Pravodobna prevencija počinje već u mladosti. Interstroke studija je pokazala da je 90 posto moždanih udara vezano uz 10 najvažnijih faktora rizika: povišen krvni tlak, pušenje, odnos struka i bokova, prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dijabetes, alkoholizam, srčani uzroci, odnos apolipoprotein B prema A1 te psihološki faktori – stres i depresija.

Brain fitness savjeti

Uz zdravu prehranu i fizičku aktivnost važno je “vježbati” moždane funkcije – odnosno provoditi tzv. “brain fitness”.

– Kako se mozak ne bi ulijenio, potrebni su mu stalni poticaji i novi zadaci jer rutina “ubija” vitalnost moždanih funkcija. Ti poticaji mogu biti nešto sasvim jednostavno ili ono što nam se najviše sviđa. Što više novih zadataka dajemo našem mozgu, to će nas on bolje služiti, bez obzira na godine koje prolaze – napominje neurologinja Vida Demarin.

Važan je i stav prema životu. Treba imati povjerenja u vlastite snage te mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema.

JEDITE TAMNU ČOKOLADU

Dok jedete čokoladu aktivira se dio vašeg mozga koji izlučuje dopamin, važnu kemikaliju u mozgu. Taj dio mozga omogućuje učenje i pamćenje.

POSJETITE MUZEJ

Otiđite u muzej ili na neko drugo mjesto koje vas zanima i pridružite se vođenim turama. Kad dođete kući, pokušajte rekonstruirati turu razgledavanja popisujući što ste vidjeli i svega čega se sjećate. Sjećanje je moždana aktivnost koja uključuje sve razine moždanih operacija – primanje informacija, pamćenje i razmišljanje o njima.

ZAPAMTITE RIJEČI NOVE PJESME

Naučite pjevati stihove neke nove pjesme. Zašto? Razvijanje pažljivog slušanja pomoći će u razumijevanju, razmišljanju i sjećanju. Kad se fokusirate, otpušta se neurotransmiter acetilkolin, kemijski prenosnik informacije u mozgu koji omogućuje plastičnost mozga i oživljava sjećanje.

NAUČITE SVIRATI INSTRUMENT

Dok jedete čokoladu aktivira se dio vašeg mozga koji izlučuje dopamin, važnu kemikaliju u mozgu. Taj dio mozga omogućuje učenje i pamćenje.

Sviranjem instrumenta vježbate međusobno povezivanje dijelova mozga, uključujući slušanje, kontrolu finih pokreta te prijevod pisanih nota (funkcija vida) u glazbu (funkcija pokreta i zvuka).

POSTAVITE ZIDNE TAPETE I MIJENJAJTE IH POVREMENO

Uvođenje novosti doslovno aktivira i pokreće mozak stvarajući nove neuronske puteve i veze. Zato mijenjajte svoju okolinu sitnicama svakoga dana. To, primjerice, može biti mijenjanje pozadine na vašem računalu svakog dana ili čak sata. Idite svaki dan različitim putem na posao i s posla. Ako ste dešnjak, perite zube lijevom rukom, počešljajte se lijevom rukom, zakopčavajte gumbe – lijevom rukom!

NE KORISTITE DIZALO, NEGO STEPENICE/PARKIRAJTE NA NAJUDALJENIJEM MJESTU

Kardiorespiracijske vježbe i aktivnosti smanjuju rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih problema, poznatijih kao faktora rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Ove aktivnosti poboljšavaju i protok krvi u mozgu te smanjuju opasnost od sužavanje krvnih žila i moždanog udara.

PRONAĐITE MALO VREMENA TIJEKOM DANA ZA ODMOR I KRATKO SPAVANJE

Dok spavate vaš mozak sortira, objedinjuje i pohranjuje informacije i sjećanja akumulirana tijekom dana – i razlog zašto je osam sati sna noću toliko važno. Samo šest minuta sna jednako je vrijedno, za kratkoročno prisjećanje, koliko i spavanje noću. A odmor od 90 minuta sna pokazao se kao način ubrzavanja procesa koji pomažu mozgu konsolidirati dugoročne uspomene.

OKREĆITE OČI GORE DOLJE/LIJEVO DESNO

Kako biste lakše zapamtili nešto bitno, pomičite oči u dva suprotna smjera (gore-dolje ili lijevo desno) trideset sekundi. Zašto? Ova mala vježba pomaže udružiti dvije polutke mozga, a tako se i bolje i lakše primaju informacije.

IZRAĐUJTE VLASTITE PUZZLE, RJEŠAVAJTE KRIŽALJKE ILI SLAŽITE RUBIKOVU KOCKU

Odaberite jednu riječ od osam slova, zatim napišite tri nove riječi koje počinju s prva tri slova odabrane riječi. Ili kreirajte igru memorije pokušavajući nabrojiti što sve imate u hladnjaku ili raspored stvari u ormaru.

DRUŽITE SE ILI VOLONTIRAJTE

Biti okružen ljudima smanjuje rizik razvoja demencije. Zašto? Bitno je da ste okruženi ljudima s kojima se osjećate ugodno i koji vas stimuliraju i pokreću. Ljudi koji su fizički ili emocionalno izolirani izloženiji su depresiji.