19.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Teški dani za jedinstveno tržište EU nakon isteka zabrane uvoza žitarica iz Ukrajine

    Teški dani za jedinstveno tržište EU nakon isteka zabrane uvoza žitarica iz Ukrajine

    Privremena zabrana uvoza ukrajinskog žita za pet susjeda te zemlje članica Evropske unije završila je 15. septembra. Mađarska, Slovačka i Poljska jednostrano su produžile zabranu uz negodovanje EU te je Ukrajina stoga podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, ANSA, APA, BTA, dpa, EFE, Europa Press, HINA, STA, TASR i Ukrinform.

    Naime, Evropska komisija odlučila je ne produžiti svoju zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine – posebno pšenice, kukuruza, suncokreta i uljane repe – koja se odnosila na susjedne zemlje Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Rumuniju i Bugarsku.

    Dan kasnije, Poljska, Mađarska i Slovačka uzele su stvari u svoje ruke izdavanjem vlastitih zabrana uvoza ukrajinskog žita i druge robe, navodeći kao razlog potrebu da zaštite svoje poljoprivrednike od konkurencije zbog značajno povećanog ukrajinskog uvoza.

    I Ukrajina i Evropska komisija pozvale su te tri zemlje da odstupe od jednostranog produženja embarga, dok Komisija analizira mjere koje su poduzele tri države EU-a, potvrdila je glasnogovornica. Kijev je od tada podnio tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv te tri zemlje.

    Poljski komesar EU-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je da je prilično iznenađen što je Ukrajina odabrala taj put s obzirom na to da su količine izvoza naglo porasle posljednjih mjeseci unatoč ograničenjima.

    “Za nas je načelno važno dokazati da pojedinačne države članice ne mogu nametnuti zabranu uvoza ukrajinske robe”, kazala je prva potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica ekonomije Julija Sviridenko. Tokom govora na Općoj skupštini Ujedinjenih nacija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi “politički teatar” oko uvoza žitarica samo pomogao Moskvi.

    U ponedjeljak su se ministri poljoprivrede bloka sastali na Vijeću EU-a za poljoprivredu i ribarstvo, gdje su neki izrazili zabrinutost jednostranim zabranama Varšave, Bratislave i Budimpešte, dok su drugi razumjeli njihove odluke.

    “Vjerujem da je, ne samo pogreška, već i protivno pravu Zajednice i načelima jedinstvenog tržišta, da bilo koja država članica usvoji jednostrane restriktivne mjere”, kazao je španski ministar poljoprivrede Luis Planas koji je predsjedavao sastankom.

    Istaknuo je da su EU-27 naglašavali potrebu očuvanja jedinstva u odbrani Ukrajine u pogledu “jednostranih” zabrana uvoza žitarica i da su pozvali na poduzimanje mjera “uz konsenzus svih”.

    Slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko također je izrazila zabrinutost zbog jednostranih mjera i podržala važnost jedinstvenog pristupa EU, dok je njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir kritizirao potez vlada u Varšavi, Budimpešti i Bratislavi kao “povremenu solidarnost” s Ukrajinom.

    Njegov austrijski kolega Norbert Totschnig pozvao EU da osigura funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Ističući solidarnost s Ukrajinom, pokazao je razumijevanje i za susjedne države. Infrastrukturu treba proširiti kako bi ukrajinsko žito stiglo tamo gdje je potrebnije – na primjer u zemlje Bliskog istoka i Afrike, rekao je Totschnig.

    Ukrajina, veliki proizvođač žitarica, bori se s izvozom hrane zbog ruske blokade crnomorskih luka u Ukrajini, što je potaknulo globalnu zabrinutost oko snabdijevanja žitaricama. To je rezultiralo time da je EU postala glavna tranzitna ruta i izvozno odredište za ukrajinsko žito namijenjeno Africi i Bliskom istoku.

    Sredinom jula Rusija je odustala od ugovora o žitu u Crnom moru, koji je Ukrajini prethodno dopuštao izvoz žita kroz crnomorske luke i pojačao napade na ukrajinska izvozna postrojenja.

    Evropska unija je osnažila druge takozvane “rute solidarnosti”, rute kopnom i uz rijeke koje su korištene za izvoz više od 44 miliona tona žitarica iz Ukrajine nakon ruske invazije.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je rukovodstvu Ukrajine poslana jasna poruka da Hrvatska želi biti tranzitna zemlja, a ne zemlja preplavljena jeftinim žitaricama koje bi mogle stvarati probleme lokalnim poljoprivrednicima.

    Ranije ovog mjeseca, ukrajinski dužnosnici potvrdili su da se ukrajinske žitarice otpremaju preko hrvatskih luka na rijeci Dunav i jadranskih luka. “Iako je riječ o sporednoj trgovačkoj ruti, već je postala popularna”, rekla je Julija Sviridenko.

    Mjere, protesti, strah i žito

    Inicijalna mjera privremene zabrane uvoza EU-a uvedena je u aprilu, a produžena je u junu do sredine septembra. Suočeni s padom cijena na lokalnim tržištima i zabrinutim evropskim poljoprivrednicima, zabrana je donesena kao odgovor na gomilanje pšenice koje je izazvalo distorzije na tržištu pet istočnoevropskih zemalja.

    Prema Evropskoj komisiji, te su distorzije sada “nestale”, čime privremena ograničenja koja su prethodno uvedena “više nisu potrebna”. Odluka je donesena nakon što je Kijev pristao uvesti mjere kao što je sistem izvoznih dozvola u roku od 30 dana kako bi se “izbjegao porast žitarica”, rečeno je iz Komisije.

    Ukrajinski ministar agrarne politike i prehrane Mykola Solskyi koji je govorio putem videokonferencije na EU poljoprivrednom sastanku izrazio je uvjerenje da će ova  shema zadovoljiti sve strane te da će se čak i one tri zemlje koje se trenutno protive izvozu ukrajinske poljoprivrede također pridružiti planu.

    “Svi imamo jedan cilj, a to je pobjeda u ovom strašnom ratu. I u tu svrhu, između nas mora postojati uzajamno razumijevanje i uzajamna podrška”, naglasio je.

    Nakon isteka zabrane EU-a, Mađarska je odmah najavila da će zatvoriti granicu za 24 ukrajinska proizvoda, u odnosu na prethodna četiri.

    Poljska vladajuća desničarska stranka Pravo i pravda (PiS) slijedila je primjer i produžila embargo na ukrajinsko žito. Pitanje je posebno osjetljivo uoči izbora sljedećeg mjeseca budući da trenutna vlada ima snažnu podršku u poljoprivrednim regijama i dovela je do svađe između Varšave i Kijeva.

    “Upozoravam ukrajinske vlasti: ako sukob eskalira, dodat ćemo druge proizvode zabrani uvoza na poljski teritorij”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki, ipak naglašavajući da će Poljska – ključni saveznik Ukrajine – nastaviti pomagati svom susjedu, ali “ne po cijenu destabilizacije poljskog tržišta”.

    Slovačka je prvotno također najavila da će zabraniti uvoz četiri vrste roba, uključujući pšenicu, do kraja godine. “Naše stajalište je da ćemo primjenjivati jednostrane mjere sve dok se ne uvedu garancije za uvoz pod kontrolom”, rekao je slovački ministar poljoprivrede Jozef Bíreš.

    Nadalje je naveo da je Evropska komisija prije ukidanja embarga trebala uvesti prijelazni period za testiranje sustava kako bi se vidjelo je li učinkovit i hoće li spriječiti nekontrolirani uvoz.

    Međutim, ministar je istaknuo da unatoč novonastaloj situaciji ostaje podrška Ukrajini i tranzitu njezinih žitarica na svjetska tržišta. U četvrtak su se Ukrajina i Slovačka složile uspostaviti sistem izdavanja dozvola za trgovinu žitaricama koji omogućuje ukidanje zabrane čim se sistem uspostavi.

    Bugarska se izdvaja od svojih regionalnih susjeda. Mnogi njeni proizvođači suncokretovog ulja žalili su se na ozbiljnu nestašicu sjemena i visoke cijene od početka embarga. Međutim, poljoprivrednici u zemlji nisu zadovoljni odlukom svoje vlade da dopusti da zabrana istekne.

    “Prerađivačke fabrike uvoze jeftinije žitarice iz Ukrajine, dok su se naši troškovi utrostručili od početka rata”, rekao je poljoprivrednik Yasen Nakov na protestu.

    Organizacije poljoprivrednika objavile su popis od pet zahtjeva i postignut je dogovor prema kojem je vlada obećala zabraniti uvoz ukrajinskog sjemena suncokreta dok se ne dogovore uvozne kvote.

    Vlada je također pristala na uvođenje režima izdavanja dozvola za uvoz pšenice, kukuruza i uljane repe, kako bi se skratili rokovi za isplatu poljoprivrednih poticaja i smanjilo administrativno opterećenje za poljoprivrednike.

    U Rumuniji, kroz koju prolaze najveće količine ukrajinskog izvoza žitarica, poljoprivredne organizacije prekinule su proteste na 30 dana dok Ukrajina provodi mjere dogovorene s Briselom u zamjenu za ukidanje zabrane uvoza. Ministar poljoprivrede Florin Barbu obećao je udruženjima poljoprivrednika da se ništa neće uvoziti iz Ukrajine u periodu od 30 dana.

    Bukurešt se složio da će dozvole za uvoz žitarica biti izdate samo rumunskim poljoprivrednicima i prerađivačima. Bez potrebnih odobrenja nijedno žito ne može preći granicu, naglasila je vlada. Ako se ovi zahtjevi ne ispoštuju, Rumunija bi također poduzela jednostrani korak zabrane uvoza iz Ukrajine, dok su poljoprivrednici obećali da će odgovoriti “velikim protestima”.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Privremena zabrana uvoza ukrajinskog žita za pet susjeda te zemlje članica Evropske unije završila je 15. septembra. Mađarska, Slovačka i Poljska jednostrano su produžile zabranu uz negodovanje EU te je Ukrajina stoga podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, ANSA, APA, BTA, dpa, EFE, Europa Press, HINA, STA, TASR i Ukrinform.

    Naime, Evropska komisija odlučila je ne produžiti svoju zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine – posebno pšenice, kukuruza, suncokreta i uljane repe – koja se odnosila na susjedne zemlje Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Rumuniju i Bugarsku.

    - Reklama -

    Dan kasnije, Poljska, Mađarska i Slovačka uzele su stvari u svoje ruke izdavanjem vlastitih zabrana uvoza ukrajinskog žita i druge robe, navodeći kao razlog potrebu da zaštite svoje poljoprivrednike od konkurencije zbog značajno povećanog ukrajinskog uvoza.

    - Reklama -

    I Ukrajina i Evropska komisija pozvale su te tri zemlje da odstupe od jednostranog produženja embarga, dok Komisija analizira mjere koje su poduzele tri države EU-a, potvrdila je glasnogovornica. Kijev je od tada podnio tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv te tri zemlje.

    - Reklama -

    Poljski komesar EU-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je da je prilično iznenađen što je Ukrajina odabrala taj put s obzirom na to da su količine izvoza naglo porasle posljednjih mjeseci unatoč ograničenjima.

    “Za nas je načelno važno dokazati da pojedinačne države članice ne mogu nametnuti zabranu uvoza ukrajinske robe”, kazala je prva potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica ekonomije Julija Sviridenko. Tokom govora na Općoj skupštini Ujedinjenih nacija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi “politički teatar” oko uvoza žitarica samo pomogao Moskvi.

    U ponedjeljak su se ministri poljoprivrede bloka sastali na Vijeću EU-a za poljoprivredu i ribarstvo, gdje su neki izrazili zabrinutost jednostranim zabranama Varšave, Bratislave i Budimpešte, dok su drugi razumjeli njihove odluke.

    “Vjerujem da je, ne samo pogreška, već i protivno pravu Zajednice i načelima jedinstvenog tržišta, da bilo koja država članica usvoji jednostrane restriktivne mjere”, kazao je španski ministar poljoprivrede Luis Planas koji je predsjedavao sastankom.

    Istaknuo je da su EU-27 naglašavali potrebu očuvanja jedinstva u odbrani Ukrajine u pogledu “jednostranih” zabrana uvoza žitarica i da su pozvali na poduzimanje mjera “uz konsenzus svih”.

    Slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko također je izrazila zabrinutost zbog jednostranih mjera i podržala važnost jedinstvenog pristupa EU, dok je njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir kritizirao potez vlada u Varšavi, Budimpešti i Bratislavi kao “povremenu solidarnost” s Ukrajinom.

    Njegov austrijski kolega Norbert Totschnig pozvao EU da osigura funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Ističući solidarnost s Ukrajinom, pokazao je razumijevanje i za susjedne države. Infrastrukturu treba proširiti kako bi ukrajinsko žito stiglo tamo gdje je potrebnije – na primjer u zemlje Bliskog istoka i Afrike, rekao je Totschnig.

    Ukrajina, veliki proizvođač žitarica, bori se s izvozom hrane zbog ruske blokade crnomorskih luka u Ukrajini, što je potaknulo globalnu zabrinutost oko snabdijevanja žitaricama. To je rezultiralo time da je EU postala glavna tranzitna ruta i izvozno odredište za ukrajinsko žito namijenjeno Africi i Bliskom istoku.

    Sredinom jula Rusija je odustala od ugovora o žitu u Crnom moru, koji je Ukrajini prethodno dopuštao izvoz žita kroz crnomorske luke i pojačao napade na ukrajinska izvozna postrojenja.

    Evropska unija je osnažila druge takozvane “rute solidarnosti”, rute kopnom i uz rijeke koje su korištene za izvoz više od 44 miliona tona žitarica iz Ukrajine nakon ruske invazije.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je rukovodstvu Ukrajine poslana jasna poruka da Hrvatska želi biti tranzitna zemlja, a ne zemlja preplavljena jeftinim žitaricama koje bi mogle stvarati probleme lokalnim poljoprivrednicima.

    Ranije ovog mjeseca, ukrajinski dužnosnici potvrdili su da se ukrajinske žitarice otpremaju preko hrvatskih luka na rijeci Dunav i jadranskih luka. “Iako je riječ o sporednoj trgovačkoj ruti, već je postala popularna”, rekla je Julija Sviridenko.

    Mjere, protesti, strah i žito

    Inicijalna mjera privremene zabrane uvoza EU-a uvedena je u aprilu, a produžena je u junu do sredine septembra. Suočeni s padom cijena na lokalnim tržištima i zabrinutim evropskim poljoprivrednicima, zabrana je donesena kao odgovor na gomilanje pšenice koje je izazvalo distorzije na tržištu pet istočnoevropskih zemalja.

    Prema Evropskoj komisiji, te su distorzije sada “nestale”, čime privremena ograničenja koja su prethodno uvedena “više nisu potrebna”. Odluka je donesena nakon što je Kijev pristao uvesti mjere kao što je sistem izvoznih dozvola u roku od 30 dana kako bi se “izbjegao porast žitarica”, rečeno je iz Komisije.

    Ukrajinski ministar agrarne politike i prehrane Mykola Solskyi koji je govorio putem videokonferencije na EU poljoprivrednom sastanku izrazio je uvjerenje da će ova  shema zadovoljiti sve strane te da će se čak i one tri zemlje koje se trenutno protive izvozu ukrajinske poljoprivrede također pridružiti planu.

    “Svi imamo jedan cilj, a to je pobjeda u ovom strašnom ratu. I u tu svrhu, između nas mora postojati uzajamno razumijevanje i uzajamna podrška”, naglasio je.

    Nakon isteka zabrane EU-a, Mađarska je odmah najavila da će zatvoriti granicu za 24 ukrajinska proizvoda, u odnosu na prethodna četiri.

    Poljska vladajuća desničarska stranka Pravo i pravda (PiS) slijedila je primjer i produžila embargo na ukrajinsko žito. Pitanje je posebno osjetljivo uoči izbora sljedećeg mjeseca budući da trenutna vlada ima snažnu podršku u poljoprivrednim regijama i dovela je do svađe između Varšave i Kijeva.

    “Upozoravam ukrajinske vlasti: ako sukob eskalira, dodat ćemo druge proizvode zabrani uvoza na poljski teritorij”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki, ipak naglašavajući da će Poljska – ključni saveznik Ukrajine – nastaviti pomagati svom susjedu, ali “ne po cijenu destabilizacije poljskog tržišta”.

    Slovačka je prvotno također najavila da će zabraniti uvoz četiri vrste roba, uključujući pšenicu, do kraja godine. “Naše stajalište je da ćemo primjenjivati jednostrane mjere sve dok se ne uvedu garancije za uvoz pod kontrolom”, rekao je slovački ministar poljoprivrede Jozef Bíreš.

    Nadalje je naveo da je Evropska komisija prije ukidanja embarga trebala uvesti prijelazni period za testiranje sustava kako bi se vidjelo je li učinkovit i hoće li spriječiti nekontrolirani uvoz.

    Međutim, ministar je istaknuo da unatoč novonastaloj situaciji ostaje podrška Ukrajini i tranzitu njezinih žitarica na svjetska tržišta. U četvrtak su se Ukrajina i Slovačka složile uspostaviti sistem izdavanja dozvola za trgovinu žitaricama koji omogućuje ukidanje zabrane čim se sistem uspostavi.

    Bugarska se izdvaja od svojih regionalnih susjeda. Mnogi njeni proizvođači suncokretovog ulja žalili su se na ozbiljnu nestašicu sjemena i visoke cijene od početka embarga. Međutim, poljoprivrednici u zemlji nisu zadovoljni odlukom svoje vlade da dopusti da zabrana istekne.

    “Prerađivačke fabrike uvoze jeftinije žitarice iz Ukrajine, dok su se naši troškovi utrostručili od početka rata”, rekao je poljoprivrednik Yasen Nakov na protestu.

    Organizacije poljoprivrednika objavile su popis od pet zahtjeva i postignut je dogovor prema kojem je vlada obećala zabraniti uvoz ukrajinskog sjemena suncokreta dok se ne dogovore uvozne kvote.

    Vlada je također pristala na uvođenje režima izdavanja dozvola za uvoz pšenice, kukuruza i uljane repe, kako bi se skratili rokovi za isplatu poljoprivrednih poticaja i smanjilo administrativno opterećenje za poljoprivrednike.

    U Rumuniji, kroz koju prolaze najveće količine ukrajinskog izvoza žitarica, poljoprivredne organizacije prekinule su proteste na 30 dana dok Ukrajina provodi mjere dogovorene s Briselom u zamjenu za ukidanje zabrane uvoza. Ministar poljoprivrede Florin Barbu obećao je udruženjima poljoprivrednika da se ništa neće uvoziti iz Ukrajine u periodu od 30 dana.

    Bukurešt se složio da će dozvole za uvoz žitarica biti izdate samo rumunskim poljoprivrednicima i prerađivačima. Bez potrebnih odobrenja nijedno žito ne može preći granicu, naglasila je vlada. Ako se ovi zahtjevi ne ispoštuju, Rumunija bi također poduzela jednostrani korak zabrane uvoza iz Ukrajine, dok su poljoprivrednici obećali da će odgovoriti “velikim protestima”.

    IzvorFENA
    Zenica
    overcast clouds
    19.3 ° C
    19.3 °
    19.3 °
    93 %
    0.1kmh
    99 %
    čet
    32 °
    pet
    33 °
    sub
    31 °
    ned
    32 °
    pon
    23 °