Rat, klimatske promjene, inflacija – milioni ljudi su u opasnosti od siromaštva zbog paralelnih globalnih kriza. Njemački vicekancelar Habeck upozorio je u Davosu na opasnost od globalne recesije.

Pred početak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija za razvoj Oxfam osudila je “rastuću društvenu nejednakost”. Dok je više od četvrt milijarde ljudi ove godine bilo u opasnosti da zapadne u ekstremno siromaštvo, korporacije i njihovi ulagači ostvarili su nevjerovatne dobitke, kaže se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

Od početka pandemije korone, prema navodima organizacije Oxfam, najbogatiji na svijetu postali su još bogatiji. Bogatstvo milijardera poraslo je za 42 posto. Istodobno, više od četvrt milijarde ljudi širom svijeta ove je godine u opasnosti da padne u ekstremno siromaštvo.

Preduzeća koja posluju u prehrambenom, farmaceutskom, energetskom i tehnološkom sektoru posebno su ostvarila enormne profite. Brojci od gotovo 2.670 milijardera u svijetu, od početka pandemije se priključilo još 573. U izvještaju Oxfama se kaže kako je njihovo zajedničko bogatstvo naraslo na 12,7 biliona dolara u posljednje dvije godine; njihov se udio u globalnom bruto nacionalnom proizvodu utrostručio od 2000. godine na 13,9 posto.

Veće oporezivanje za superbogate kao rješenje?

Organizacija za hitnu pomoć i razvoj Oxfam pozvala je na veće oporezivanje firmi i preduzeća i njihove ogromne imovine. “Neprihvatljivo je da korporacije i milijarderi ostvaruju rekordne profite dok milioni ljudi preskaču obroke, gase grijanje, zaostaju s plaćanjem računa i pitaju se što učiniti dalje kako bi preživjeli”, rekao je Manuel Schmitt, službenik za socijalnu nejednakost u Oxfam-u Njemačke.

Vlade hitno moraju poduzeti protumjere i pozvati na odgovornost korporacije i superbogate. U Njemačkoj se mora ponovo uvesti porez na bogatstvo. Osim toga, najavljuje se jednokratni porez na veliki imetak i porez na višak dobiti za poduzeća. Oxfam je također pozvao kompanije da budu više posvećene održivosti. Između ostalog, trebali bi objaviti podatke o tome koliko ulažu u poštivanje ljudskih prava i zaštitu okoliša.

Javni dug potiče nejednakost

Nejednakost među zemljama također se povećava. Matematički gledano, više od svake druge, zemlje s niskim dohotkom odnosno siromašne zemlje uskoro više neće moći vraćati svoje dugove. “Trenutno se takve zemlje guše pod teretom duga, a dolazi i do eksplozije nejednakosti i siromaštva širom svijeta”, kaže Schmitt.

Rastuće cijene i dugove trenutno potiče ruski rat u Ukrajini. Posljedice rata snažno će se odraziti na Svjetski ekonomski forum – one su zaslužne za treću globalnu krizu, nakon pandemije korone i klimatskih promjena. Tematizirat će se, između ostalog i učinci rata na lance snabdijevanja, opskrbu energijom i sigurnost hrane.

U švicarskom Davosu se sastaju vodeći nosioci odlučivanja u svijetu
U švicarskom Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu se sastaju vodeći nosioci odlučivanja u svijetu

Habeck kao prvi njemački govornik

U svom govoru u Davosu njemački vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) osvrnuo se na rizik od globalne recesije. Trenutno postoje najmanje četiri međusobno povezane krize, rekao je on. Konkretno, spomenuo je visoku inflaciju u mnogim zemljama, energetsku krizu, nestašicu hrane i klimatsku krizu. “Ne možemo riješiti probleme ako se koncentriramo samo na jedan od problema”, upozorio je Habeck. “Ali ako se nijedan od problema ne riješi, onda sam stvarno zabrinut jer se krećemo u pravcu globalne recesije.”

Habeck je upozorio da ne smije doći do udaljavanja od globalnih tržišta. „Ako se svaka zemlja brine samo o sebi, to će pogoršati krizu. Tržišta moramo držati otvorena”, rekao je njemački ministar privrede. U isto vrijeme, tržišna pravila morala bi se promijeniti. Ne radi se o deglobalizaciji, već o više uzajamne saradnje i solidarnosti.

Kancelar Olaf Scholz (SPD) očekuje se u četvrtak u Davosu. Do sada je on jedini šef vlade G7 koji je pristao prisustvovati ovom skupu. Najavljeni su i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde.

Zbog rata, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu neće prisustvovati ruska delegacija. Ovaj put na konferenciji će biti zastupljeni brojni ukrajinski političari i fondacije. Tradicionalno, Svjetski ekonomski forum zapravo se održava sredinom januara, ali je odgođen zbog pandemije korone. U januaru je fondacija okupila menadžere putem video-konferencije. Prošle godine Svjetski ekonomski forum mogao je biti održan samo digitalno.

Rat, klimatske promjene, inflacija – milioni ljudi su u opasnosti od siromaštva zbog paralelnih globalnih kriza. Njemački vicekancelar Habeck upozorio je u Davosu na opasnost od globalne recesije.

Pred početak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija za razvoj Oxfam osudila je “rastuću društvenu nejednakost”. Dok je više od četvrt milijarde ljudi ove godine bilo u opasnosti da zapadne u ekstremno siromaštvo, korporacije i njihovi ulagači ostvarili su nevjerovatne dobitke, kaže se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

Od početka pandemije korone, prema navodima organizacije Oxfam, najbogatiji na svijetu postali su još bogatiji. Bogatstvo milijardera poraslo je za 42 posto. Istodobno, više od četvrt milijarde ljudi širom svijeta ove je godine u opasnosti da padne u ekstremno siromaštvo.

Preduzeća koja posluju u prehrambenom, farmaceutskom, energetskom i tehnološkom sektoru posebno su ostvarila enormne profite. Brojci od gotovo 2.670 milijardera u svijetu, od početka pandemije se priključilo još 573. U izvještaju Oxfama se kaže kako je njihovo zajedničko bogatstvo naraslo na 12,7 biliona dolara u posljednje dvije godine; njihov se udio u globalnom bruto nacionalnom proizvodu utrostručio od 2000. godine na 13,9 posto.

Veće oporezivanje za superbogate kao rješenje?

Organizacija za hitnu pomoć i razvoj Oxfam pozvala je na veće oporezivanje firmi i preduzeća i njihove ogromne imovine. “Neprihvatljivo je da korporacije i milijarderi ostvaruju rekordne profite dok milioni ljudi preskaču obroke, gase grijanje, zaostaju s plaćanjem računa i pitaju se što učiniti dalje kako bi preživjeli”, rekao je Manuel Schmitt, službenik za socijalnu nejednakost u Oxfam-u Njemačke.

Vlade hitno moraju poduzeti protumjere i pozvati na odgovornost korporacije i superbogate. U Njemačkoj se mora ponovo uvesti porez na bogatstvo. Osim toga, najavljuje se jednokratni porez na veliki imetak i porez na višak dobiti za poduzeća. Oxfam je također pozvao kompanije da budu više posvećene održivosti. Između ostalog, trebali bi objaviti podatke o tome koliko ulažu u poštivanje ljudskih prava i zaštitu okoliša.

Javni dug potiče nejednakost

Nejednakost među zemljama također se povećava. Matematički gledano, više od svake druge, zemlje s niskim dohotkom odnosno siromašne zemlje uskoro više neće moći vraćati svoje dugove. “Trenutno se takve zemlje guše pod teretom duga, a dolazi i do eksplozije nejednakosti i siromaštva širom svijeta”, kaže Schmitt.

Rastuće cijene i dugove trenutno potiče ruski rat u Ukrajini. Posljedice rata snažno će se odraziti na Svjetski ekonomski forum – one su zaslužne za treću globalnu krizu, nakon pandemije korone i klimatskih promjena. Tematizirat će se, između ostalog i učinci rata na lance snabdijevanja, opskrbu energijom i sigurnost hrane.

U švicarskom Davosu se sastaju vodeći nosioci odlučivanja u svijetu
U švicarskom Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu se sastaju vodeći nosioci odlučivanja u svijetu

Habeck kao prvi njemački govornik

U svom govoru u Davosu njemački vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) osvrnuo se na rizik od globalne recesije. Trenutno postoje najmanje četiri međusobno povezane krize, rekao je on. Konkretno, spomenuo je visoku inflaciju u mnogim zemljama, energetsku krizu, nestašicu hrane i klimatsku krizu. “Ne možemo riješiti probleme ako se koncentriramo samo na jedan od problema”, upozorio je Habeck. “Ali ako se nijedan od problema ne riješi, onda sam stvarno zabrinut jer se krećemo u pravcu globalne recesije.”

Habeck je upozorio da ne smije doći do udaljavanja od globalnih tržišta. „Ako se svaka zemlja brine samo o sebi, to će pogoršati krizu. Tržišta moramo držati otvorena”, rekao je njemački ministar privrede. U isto vrijeme, tržišna pravila morala bi se promijeniti. Ne radi se o deglobalizaciji, već o više uzajamne saradnje i solidarnosti.

Kancelar Olaf Scholz (SPD) očekuje se u četvrtak u Davosu. Do sada je on jedini šef vlade G7 koji je pristao prisustvovati ovom skupu. Najavljeni su i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde.

Zbog rata, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu neće prisustvovati ruska delegacija. Ovaj put na konferenciji će biti zastupljeni brojni ukrajinski političari i fondacije. Tradicionalno, Svjetski ekonomski forum zapravo se održava sredinom januara, ali je odgođen zbog pandemije korone. U januaru je fondacija okupila menadžere putem video-konferencije. Prošle godine Svjetski ekonomski forum mogao je biti održan samo digitalno.