4.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    4.7 ° C
    4.7 °
    4.7 °
    99 %
    2kmh
    100 %
    čet
    8 °
    pet
    8 °
    sub
    4 °
    ned
    5 °
    pon
    3 °

    U Crnoj Gori ukidaju doprinose za zdravstvo, minimalna plata 450 eura

    U Crnoj Gori ukidaju doprinose za zdravstvo, minimalna plata 450 eura

    Dok Vlada Federacije BiH teškom mukom nastoji uvjeriti opoziciju i javnost u ispravnost svoje porezne reforme, na istom poslu rade i njihove kolege u Crnoj Gori. Krivokapić i ministri u Podgorici uzeli su još veći zalogaj i krenuli u proces tzv. fiskalne devalvacije.

    Vlada Crne Gore je 4. novembra usvojila ranije najavljeni program pompezno nazvan “Evropa sad”, set poreskih politika koji treba osigurati dominaciju socijalne pravde i dostojanstven život građanima, izjavio je tom prilikom premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

    Fiskalna devalvacija u ovom slučaju predviđa smanjenje poreskog opterećenja rada uz neutralan efekat na budžet, a cilja na povećanje plata, vanjske konkurentnosti zemlje i neto izvoza.

    – Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura. Da bi se došlo do prihvatanja od svih strana, porez je jedinstven i najmanji u ovom dijelu Evrope, i on je 20,4 posto opterećenja za poslodavaca – kazao je Krivokapić.

    Kako je ministar finansija Milojko Spajić najavio, od 1. januara 2022. godine bit će ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, uvodi se neoporezivi dio bruto zarade od 700 eura, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, što će, kako je rekao, utjecati na to da prosječna plata do kraja naredne godine poraste na 700 eura.

    – Minimalna plata donedavno je bila 222 eura. Porast na 450 eura je dupliranje zarade za najugroženije radno stanovništvo, pa predviđamo da će prosječna mjesečna neto zarada do kraja 2022. porasti sa 530 na 700 eura – rekao je Spajić tom prilikom.

    Prema njegovim riječima, poresko opterećenje oko 39 posto na plate je bilo jedno od većih u regionu pa je od 100 eura 61 euro bila zarada, a 39 je išlo državi.

    – Sada će 79 eura biti neto zarada, dok će 21 euro ići državi – kazao je Spajić i dodao da bi većina stanovništa dobila povećane zarade za više od 20 posto.

    Planira se i progresivno oporezivanje, a primjer koji se navodi je da će firme ostvarenom dobiti manjom od 100.000 eura biti oporezovane po stopi od devet posto, one s profitom od 100.000 do milion i po eura po stopi od 12 procenata, a kompanije koje ostvare više od toga plaćat će 15 posto poreza.

    Ukidanje doprinosa za zdravstvo ideja je koja se po vladinim i stručnim kuloarima provlačila i kod nas, o njoj je pisao Federalni zavod za programiranje razvoja, spominjali su je i neki analitičari, ali vlast nikad nije imala hrabrosti da krene tim putem. Sredstva za zdravstveno osiguranje pokrivala bi se preraspodjelama u budžetu, a u krajnjem slučaju povećanjem stope PDV-a.

    Porezna reforma premijera Fadila Novalića okrupnjena u dva reformska zakona o doprinosima i porezu na dohodak povučena je s naredne sjednice Federalnog parlamenta, jer se predlagač uplašio da neće imati potrebnu većinu.

    Dok Vlada Federacije BiH teškom mukom nastoji uvjeriti opoziciju i javnost u ispravnost svoje porezne reforme, na istom poslu rade i njihove kolege u Crnoj Gori. Krivokapić i ministri u Podgorici uzeli su još veći zalogaj i krenuli u proces tzv. fiskalne devalvacije.

    Vlada Crne Gore je 4. novembra usvojila ranije najavljeni program pompezno nazvan “Evropa sad”, set poreskih politika koji treba osigurati dominaciju socijalne pravde i dostojanstven život građanima, izjavio je tom prilikom premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

    Fiskalna devalvacija u ovom slučaju predviđa smanjenje poreskog opterećenja rada uz neutralan efekat na budžet, a cilja na povećanje plata, vanjske konkurentnosti zemlje i neto izvoza.

    – Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura. Da bi se došlo do prihvatanja od svih strana, porez je jedinstven i najmanji u ovom dijelu Evrope, i on je 20,4 posto opterećenja za poslodavaca – kazao je Krivokapić.

    Kako je ministar finansija Milojko Spajić najavio, od 1. januara 2022. godine bit će ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, uvodi se neoporezivi dio bruto zarade od 700 eura, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, što će, kako je rekao, utjecati na to da prosječna plata do kraja naredne godine poraste na 700 eura.

    – Minimalna plata donedavno je bila 222 eura. Porast na 450 eura je dupliranje zarade za najugroženije radno stanovništvo, pa predviđamo da će prosječna mjesečna neto zarada do kraja 2022. porasti sa 530 na 700 eura – rekao je Spajić tom prilikom.

    Prema njegovim riječima, poresko opterećenje oko 39 posto na plate je bilo jedno od većih u regionu pa je od 100 eura 61 euro bila zarada, a 39 je išlo državi.

    – Sada će 79 eura biti neto zarada, dok će 21 euro ići državi – kazao je Spajić i dodao da bi većina stanovništa dobila povećane zarade za više od 20 posto.

    Planira se i progresivno oporezivanje, a primjer koji se navodi je da će firme ostvarenom dobiti manjom od 100.000 eura biti oporezovane po stopi od devet posto, one s profitom od 100.000 do milion i po eura po stopi od 12 procenata, a kompanije koje ostvare više od toga plaćat će 15 posto poreza.

    Ukidanje doprinosa za zdravstvo ideja je koja se po vladinim i stručnim kuloarima provlačila i kod nas, o njoj je pisao Federalni zavod za programiranje razvoja, spominjali su je i neki analitičari, ali vlast nikad nije imala hrabrosti da krene tim putem. Sredstva za zdravstveno osiguranje pokrivala bi se preraspodjelama u budžetu, a u krajnjem slučaju povećanjem stope PDV-a.

    Porezna reforma premijera Fadila Novalića okrupnjena u dva reformska zakona o doprinosima i porezu na dohodak povučena je s naredne sjednice Federalnog parlamenta, jer se predlagač uplašio da neće imati potrebnu većinu.

    IzvorKlix.ba

    Posljednje objavljeno