Hillary Clinton neće biti jedina Amerikanka koja je ove sedmice otišla na posao bolesna, umjesto da je ostala kod kuće.
Unatoč dijagnosticiranoj upali pluća, demokratska predsjednička kandidatkinja učinila je upravo ono što milioni Amerikanaca čine svakog dana – ignorirala je sve simptome i odlučno odradila radni dan.
– Nikome nije dopušteno biti bolestan. Bolest je slabost – govori LeaAnne DeRigne, vanredna profesorica socijalnog rada na Univerzitetu Florida Atlantic.
– Stav je ‘Ja sam nezamjenjiv – ako se ne pojavim, posao se neće dobro odraditi. Bilo da ste previše na bolovanju ili zbog bilo čega odsutni, ne vide vas kao nekog pouzdanog – objašnjava DeRigne i napominje kako je u samoj srži Amerikanaca ideja dobrog i marljivog radnika.
A nije da i imaju izbora.
Naime, radnicima u SAD-u zakon ne garantuje plaćeno bolovanje.
Kvalificiranim radnicima dozvoljeno je uzeti do 12 sedmica za bolest ili rođenje djeteta bez straha da će ostati bez posla – i mnoge kompanije će omogućiti svom osoblju nekoliko dana bolovanja kao dio zaposleničkog paketa beneficija.
No pravilo je jednostavno – ako se ne pojaviš na poslu, nećeš dobiti plaćen taj dan, što je kobno za milione inače slabo plaćenih radnika.
Za razliku od SAD-a, u Holandiji su pak vrlo darežljivi što se tiče plaćanja bolovanja. Tamo radnici mogu biti odsutni do dvije godine i primaju 70% plaće čitav period, prema istraživanju koje je provela agencija Glassdoor u februaru.
U Europi je po tom pitanju najrigoroznija Velika Britanija gdje radnicima isplaćuju oko 88 funti (oko 208 KM) sedmično punih 28 sedmica.
U Njemačkoj radnici mogu biti odsutni do godinu i pol dana, ali 100% plaće primaju prvih šest sedmica, a kasnije plaća pada na 70% pune. U Norveškoj i Danskoj 100% plaće radnici na bolovanju primaju do godine dana.
U Švedskoj, Španiji, Belgiji i Austriji radnici mogu biti odsutni do godine dana, a tokom tog perioda dobivat će od 50 do 100% plaće. Francuska ipak nudi 50% plaće pola godine.
U Švicarskoj zakon o radu propisuje da poslodavac morati nastaviti plaćati radnike koji su na bolovanju najmanje tri sedmice. U Irskoj, bolovanje ovisi o svakom pojedinačnom ugovoru zaposlenika i poslodavca.
U SAD-u je gotovo četvrtina ljudi dobila otkaz ili im se time prijetilo zbog vremena koje su proveli bolesni ili brinući se za bolesnog člana obitelji.
Situacija je posebno teška za žene koje obično brinu za svoju malu djecu ukoliko se razbole, kao i za stare roditelje – govori DeRigne, čije istraživanje sugeriše da neke obitelji potroše više novca na medicinske račune jer odgađaju liječenje umjesto da miruju.
No, čak i kad imaju mogućnost uzeti bolovanje, mnogi Amerikanci to ne čine.
– Osim ako ne radiš za državu, kada ti poslodavac kaže da je radno vrijeme od 9 do 17 sati, obično to znači od 8 do 19 – govori za BBC Nicholas Scheeberger, 30-godišnji izvršni direktor prodaje iz Washingtona.
– To je nepisano pravilo. Tvoj šef ti neće reći da moraš ostati duže, ali ako ćeš u 17 sati odlaziti s posla nećeš dugo potrajati. Ako se radi o nekom velikom klijentu ili seminaru, ukoliko nisi na samrti, ići ćeš na posao tog dana – zaključuje.
