Uzgajanje paradajza u komercijalne svrhe u posljednjih nekoliko decenija dovelo je do postepenog gubitka njegovog prepoznatljivog ukusa. Naučnici tvrde da se to nije desilo slučajno.
Međunarodni tim stručnjaka proučio je skoro 400 varijeteta paradajza, od savremenih do najstarijih sorti, kako bi utvrdili šta se dešava sa najpopularnijim svjetskim voćem.
Došli su do saznanja da je višedecenijsko uzgajanje što većeg i što otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 13 hemikalija koje utiču na njegov prepoznatljiv ukus. Naučnici su utvrdili i specifične genetske promjene koje su dovele do toga, prenosi “Kvorc medija”.
Stručnjaci navode da bi proizvođači sjemena lako mogli postići da paradajz iz supermarketa ponovo bude ukusan, i to primjenom tehnike ukrštanja sorti.
Proces bi bio sličan prirodnoj polinaciji među biljnim vrstama, samo bi se odvijao u laboratorijama. Naučnici bi miješali savremene sorte paradajza sa starim sortama i izdvajali biljke koje su najbliže onome što žele da postignu.
Poslije nekoliko generacija, rezultat bi bio ukusniji paradajz, napravljen bez, za neke, spornog rada na genima
Uzgajanje paradajza u komercijalne svrhe u posljednjih nekoliko decenija dovelo je do postepenog gubitka njegovog prepoznatljivog ukusa. Naučnici tvrde da se to nije desilo slučajno.
Međunarodni tim stručnjaka proučio je skoro 400 varijeteta paradajza, od savremenih do najstarijih sorti, kako bi utvrdili šta se dešava sa najpopularnijim svjetskim voćem.
Došli su do saznanja da je višedecenijsko uzgajanje što većeg i što otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 13 hemikalija koje utiču na njegov prepoznatljiv ukus. Naučnici su utvrdili i specifične genetske promjene koje su dovele do toga, prenosi “Kvorc medija”.
Stručnjaci navode da bi proizvođači sjemena lako mogli postići da paradajz iz supermarketa ponovo bude ukusan, i to primjenom tehnike ukrštanja sorti.
Proces bi bio sličan prirodnoj polinaciji među biljnim vrstama, samo bi se odvijao u laboratorijama. Naučnici bi miješali savremene sorte paradajza sa starim sortama i izdvajali biljke koje su najbliže onome što žele da postignu.
Poslije nekoliko generacija, rezultat bi bio ukusniji paradajz, napravljen bez, za neke, spornog rada na genima
