Stručnjaci ističu kako ih ne iznenađuje to što se i potpuno vakcinisani zaražavaju koronavirusom.

Institut Roberta Kocha (RKI) u Njemačkoj je od početka vakcinacije u februaru zabilježio više od 117.000 slučajeva proboja virusa, odnosno zaraze sa simptomima.

Stručnjaci to ni u kom slučaju ne objašnjavaju neučinkovitošću vakcine, koja i dalje dobro štiti od teških simptoma makar bile potrebne i “booster” doze za održanje takvog nivoa zaštite.

– Morate znati da zaštita od infekcije šest mjeseci od vakcinacije više nije toliko jaka – kaže njemački virolog Hendrik Streeck.

S njim se slaže i Leif Sander, naučnik s Odjela za zarazne bolesti i respiratornu medicinu berlinske bolnice Charite.

Zaštita je najsnažnija dvije sedmice nakon druge doze vakcina, a zatim polako opada, objašnjava Sander.

No, kako dodaje, važno je istaknuti da će nivo zaštite kod vakcinisanih osoba uvijek biti puno veća nego kod nevaksinisanih.

Naučnucu zajednicu takav razvoj događaja nimalo ne iznenađuje.

Vodeći njemački virolog Christian Drosten još u aprilu je rekao da bi vakcinisani ljudi već nakon nekoliko mjeseci mogli pridonijeti širenju virusa. A, virolog Streeck kaže kako je puno važnije da osoba bude zaštićena od težih simptoma bolesti, što joj omogućava vakcinacija, nego da bude pošteđena reinfekcije.

Dodaje da oni koji unatoč vakcinaciji obole, najčešće razviju blage simptome, a kod nekih vakcinisanih osoba oni u potpunosti izostanu.

I mogućnost prijenosa virusa razlikuje se.

– Količina virusa u organizmu vakcinisanih smanjuje se puno brže, a vakcina zapravo skraćuje razdoblje tokom kojega se virus može prenijeti – objašnjava Streeck.

Sander predlaže da se “booster” doza ponudi svima, bez obzira na životnu dob, šest mjeseci nakon vakcinacije drugom dozom te smatra da bi ona imala „dampinški“ učinak na širenje virusa u populaciji.

Pritom se poziva na iskustvo Izraelaca koji su se zahvaljujući “booster” dozama izvukli iz zadnjeg vala širenja virusa.

S druge strane Streeck nije toliki pobornik treće doze vakcina. Ističe da na globalnom nivou vakcina nema dovoljno te smatra da je važnije većinu zemalja u svijetu opskrbiti drugom dozom vakcina nego žuriti s trećom u onim bogatima.

On vjeruje da bi za zdravstvene sisteme bilo bolje vakcinisati starije od šezdeset godina sa dvije doze nego osobe u dvadesetim i trećom dozom vakcina.

Stručnjaci ističu kako ih ne iznenađuje to što se i potpuno vakcinisani zaražavaju koronavirusom.

Institut Roberta Kocha (RKI) u Njemačkoj je od početka vakcinacije u februaru zabilježio više od 117.000 slučajeva proboja virusa, odnosno zaraze sa simptomima.

Stručnjaci to ni u kom slučaju ne objašnjavaju neučinkovitošću vakcine, koja i dalje dobro štiti od teških simptoma makar bile potrebne i “booster” doze za održanje takvog nivoa zaštite.

– Morate znati da zaštita od infekcije šest mjeseci od vakcinacije više nije toliko jaka – kaže njemački virolog Hendrik Streeck.

S njim se slaže i Leif Sander, naučnik s Odjela za zarazne bolesti i respiratornu medicinu berlinske bolnice Charite.

Zaštita je najsnažnija dvije sedmice nakon druge doze vakcina, a zatim polako opada, objašnjava Sander.

No, kako dodaje, važno je istaknuti da će nivo zaštite kod vakcinisanih osoba uvijek biti puno veća nego kod nevaksinisanih.

Naučnucu zajednicu takav razvoj događaja nimalo ne iznenađuje.

Vodeći njemački virolog Christian Drosten još u aprilu je rekao da bi vakcinisani ljudi već nakon nekoliko mjeseci mogli pridonijeti širenju virusa. A, virolog Streeck kaže kako je puno važnije da osoba bude zaštićena od težih simptoma bolesti, što joj omogućava vakcinacija, nego da bude pošteđena reinfekcije.

Dodaje da oni koji unatoč vakcinaciji obole, najčešće razviju blage simptome, a kod nekih vakcinisanih osoba oni u potpunosti izostanu.

I mogućnost prijenosa virusa razlikuje se.

– Količina virusa u organizmu vakcinisanih smanjuje se puno brže, a vakcina zapravo skraćuje razdoblje tokom kojega se virus može prenijeti – objašnjava Streeck.

Sander predlaže da se “booster” doza ponudi svima, bez obzira na životnu dob, šest mjeseci nakon vakcinacije drugom dozom te smatra da bi ona imala „dampinški“ učinak na širenje virusa u populaciji.

Pritom se poziva na iskustvo Izraelaca koji su se zahvaljujući “booster” dozama izvukli iz zadnjeg vala širenja virusa.

S druge strane Streeck nije toliki pobornik treće doze vakcina. Ističe da na globalnom nivou vakcina nema dovoljno te smatra da je važnije većinu zemalja u svijetu opskrbiti drugom dozom vakcina nego žuriti s trećom u onim bogatima.

On vjeruje da bi za zdravstvene sisteme bilo bolje vakcinisati starije od šezdeset godina sa dvije doze nego osobe u dvadesetim i trećom dozom vakcina.