Na početku konferencije o Dejtonskom sporazumu, koja se održava u Zagrebu, govorio je i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je obraćanje počeo time da je Dejtonskim sporazumom, u zimu, prije 30 godina, “krvavi konflikt prestao”, a “oružje utihnulo”.
“Ono što smo jasno danas naučili jeste da mir, koji se jednom postigne, nije zagarantovan. Potrebno ga je štititi i jačati svakog dana”, rekao je.
Dodao je: “Priča o BiH u ‘90-im nije daleka historija nego upozorenje i izvor nade. Uči nas cijeni oklijevanja, snazi solidarnosti i važnosti podjele odgovornosti”.
Plenković je zatim govorio o onome što je prethodilo ratu u BiH, pripremi vojnih snaga, kasnijem dogovoru Hrvata i Bošnjaka o zajedničkoj odbrani te je nabrajao mjesta za koje smatra da je Hrvatska imala važnu ulogu u ratu.
“Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o putu ka miru. Prekretnica je došla 1995. godine kada su Tuđman i Izetbegović potpisali Splitsku deklaraciju, koja je povratila saradnju Bošnjaka i Hrvata i omogućila zajedničke vojne operacije”, kazao je Plenković.
Kazao je kako će na konferenciji biti riječi o tome kako se može oblikovati budućnost BiH, a u vezi s tim je istaknuo pridržavanje “slova i duha Dejtona”. Inače, političari termin “duh Dejtona” koriste kada žele protumačiti ovaj sporazum šire od onoga šta u njemu zapravo piše.
“Dejton je zaustavio rat i spasio nebrojene živote. Njegov uspjeh je počivao na jasnoj ustavnoj arhitekturi. Njegova tri konstitutivna naroda i balans između individualnih i kolektivnih prava, te poštivanje slova i duha Dejtona, ostaju ključni za stabilnost države”, kazao je Plenković.
On ističe da je Dejtonski sporazum bio adekvatno primjenjivan prvih 10 godina, a da je stagnacija BiH nastala kada su se počeli praviti dogovori koji isključuju Hrvate.
“Ovaj okvir je bio primjenjivan ispravno tokom prve decenije od Dejtona i BiH je napravila vidljiv progres. Kada je taj balans narušen, posebno kroz dogovore koji su stavljali Hrvate u drugi plan, politička funkcionalnost države je oslabila i reforme su usporile. 30 godina kasnije, Bosna i Hercegovina se još uvijek bori s legitimnim predstavljanjem i institucionalnom funkcionalnosti”, rekao je.
Zatim je još jednom naglasio potrebu za “legitimnim predstavljanjem”.
“Ostale su nam lekcije koje moramo podhitno naučiti, a to je da mir zahtjeva partnerstvo, nikada dominaciju. Individualna i kolektivna prava moraju postojati, demografska snaga ne smije biti alat isključivanja. Legitimno predstavljanje nije tehničko pitanje, nego kičma demokratije”, poručio je.
Konferenciju možete pratiti uživo na Klix.ba, a prenosi je Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske. Govor Plenkovića je bio na samom početku konferencije, odmah nakon Gordana Grlića Radmana.
