Inženjerka koja pomjera granice – u najkraćem opisuje rad Nerme Čaluk. Ova mlada i uspješna Bosanka je građevinska inženjerka konstrukcija u prestižnoj globalnoj kompaniji Skidmore, Owings & Merrill (SOM) u San Franciscu – firmi koja još od svog osnivanja, davne, 1936. godine, stoji iza nekih od najznačajnijih arhitektonskih i inženjerskih dostignuća – prve poslovne zgrade od stakla i čelika u New Yorku, Burj Khalife u Dubaiju, nekada najviše zgrade na svijetu Willis Tower u Chicagu (bivši Sears Tower) i mnogih drugih.
Nerma osim što radi na vizionarskim rješenjima u oblasti lunarnog građevinarstva (predvodi SOM-ovu inicijativu “Lunar Material as Structure”), istovremeno radi i na kompleksnim infrastrukturnim projektima širom svijeta, spajajući održivost, inovacije i napredne tehnologije. Tokom studija na Florida International Univerzitetu (FIU) dobila je priliku, govori nam, da se uključi u istraživačke projekte u građevinarstvu što ju je na kraju i dovelo do firme u San Franciscu.
Danas, kada analizira svoj put, kaže da je bio zanimljiv, ali i neočekivan.
“Nikada nisam zamišljala da će biti moguć i da će se stvari odvijati upravo ovako”, kaže Nerma za Forbes BiH.
Zahvaljujući podršci bosanske zajednice i studijama u Americi, naučila je, govori nam, kako funkcioniše obrazovni i profesionalni sistem u SAD-u, i šta može postići.
Tokom prvog intervjua u SOM-u, u njoj se, kaže, probudilo interesovanje da se pridruži ovom timu.
Osim što su joj tada, sjeća se, postavljali prava pitanja, pokazali iskreno interesovanje za njeno znanje, te pokazali kako vide njen potencijal, posebno ju je, kaže, privukla filozofija firme koja podstiče inovacije, istraživanje i pomjeranje granica u struci.
“Većina firmi radi standardne projekte, ali ovdje to nije slučaj. Objasnili su mi kako namjeravaju integrisati naše znanje iz građevinarstva i arhitekture sa inovacijama i istraživanjima”, govori Nerma.
Trenutno radi na nekoliko projekata, a jedan od njih je Infinite 131, koji se nalazi u Bay Area u San Franciscu, blizu mjesta gdje živi. S obzirom na to da se nalazi u jednoj od seizmički najaktivnijih zona, u projektovanju koriste, pojašnjava nam, napredne i veoma zanimljive strukturalne sisteme koji mogu izdržati snažne zemljotrese.
“U SOM-u imamo stalnu i direktnu komunikaciju sa arhitektima i klijentima. Zajedno organizujemo programe i planiramo kako će se odvijati život i funkcionalnost unutar zgrade. Istovremeno, mi kao građevinski inženjeri moramo u potpunosti razumjeti koje će sile djelovati na objekat i kako ga dizajnirati da se strukturalno uklopi u cjelokupan arhitektonski sistem. Često znamo reći da nam je ponekad žao „sakriti“ konstrukciju iza fasada, jer sama struktura nosi veliku ljepotu i inženjersku vrijednost”, govori Čaluk.
Saradnica NASA-e na projektu izgradnje habitabilnih objekata na Mjesecu
A, kada nije fokusirana na objekte na zemlji tada se fokusira na objekte u svemiru. Nerma je doktorirala građevinarstvo na Florida International University 2023. godine, gdje je u saradnji sa NASA-om razvila sveobuhvatan okvir za izgradnju habitabilnih objekata na Mjesecu. Njen rad obuhvata analizu mjesečeve seizmičke aktivnosti, modularni dizajn lunarne infrastrukture, 3D štampu i razvoj potpuno novih materijala namijenjenih ekstremnim vanzemaljskim uslovima.
Nerma je također dala i značajan doprinos istraživanjima u oblasti napredne gradnje mostova, posebno u vezi sa betonom ultra visoke izvedbe (UHPC) i ubrzanom izgradnjom mostova (ABC), te bila aktivna u akademskoj zajednici na FIU.
“Želim da naglasim da mi, kao građevinci, prvo moramo u potpunosti razumjeti kako se gradi na Zemlji. Moramo razumjeti sile koje djeluju na konstrukcije, način na koji se zgrada razvija kao cjelina i kako ona integriše ljudski život. Također je važno da procijenimo da li je određeni prostor uopšte pogodan za život i kako se ponaša pod utjecajem različitih opterećenja – vjetra, zemljotresa, temperaturnih promjena i drugih faktora koji djeluju tokom cijelog njenog životnog vijeka. Tek kada to razumijemo na Zemlji, možemo te principe prenositi i primjenjivati u drugim uslovima. Upravo to sada radimo u SOM-u: nastojimo da iskoristimo sva znanja, iskustva i praktične pristupe koje smo stekli kroz rad i da ih apliciramo za neke lunarne projekte”, govori Čaluk i pojašnjava kako je cijeli ovaj projekat počeo.
“Tokom mog master studija na FIU-u, mentor mi je predložio da ostanem na fakultetu i da radim dokorat. U to vrijeme iz NASA Kennedy Space Center-a su mu se obratili sa prijedlogom da se jedan student, doktorand, uključi u projekat i radi na lunarnim habitatima, oni će biti tu i pomagati. Moj mentor mi je tada rekao: ‘Ako ostaneš na fakultetu, na doktoratu, to će biti tvoj projekat.’ Bila sam presretna, doslovno ‘over the moon’. Bilo je to ostvarenje dječijeg sna. I tako sam i ostala i krenula sa tim nekim vanzemaljskim projektima”, govori Nerma.
Na pitanje- da li se radi o isključivo objektima koje bi se koristili u naučno-istraživačkim misijama ili i o potencijalno komercijalnim objektima, kaže:
“Mi kao građevinci smo obučeni da radimo sve, da dizajniramo za bilo koje strukture koje su neophodne – za javni prostor, za neke ljude koji žele da grade, bilo šta da grade; od lansirnih i sletnih platformi, habitata, zaštitnih skloništa za astronaute, vozila ili robotiku koja će graditi sve ostale infrastrukture, do nekih možda komercijalnih objekata, od hotela ili nekih istraživačkih objekata koje možda žele graditi neke druge kompanije, ne samo NASA. Analiziramo kako se bilo koji objekat može izgraditi na Mjesecu, ne samo lunarni habitat, ne samo neki tower koji će se tu biti za satelite, za solarnu energiju, nego bilo koji dio infrastrukture. Želimo da smo spremni i da pomognemo sa našim iskustvom”, pojašnjava Nerma.
Od visokogradnje do niskogradnje
Trenutno u saradnji sa NASA-om, nastoje da utvrde koje su njihove potrebe, odakle treba početi i kako da ih poduče radovima koje su već realizirali na Zemlji.
“Radili smo na različitim tipovima konstrukcija – od visokogradnje do niskogradnje, uključujući i mostove na kojima sam radila tokom master studija”, kaže i dodaje:
“Sve te praktične primjere koje smo ovdje radili možemo iskoristiti i prilagoditi za druge vrste opterećenja i različite uslove djelovanja – od utjecaja meteorita, do zemljotresa na Mjesecu, radijacije i velikih promjena u temperauri. Pokušavamo da koristimo te praktične primjere i apliciramo ih u izvanzemaljsko okruženje”, govori ona.
Kao što se za izgradnju na Zemlji koriste građevinski propisi (tzv. building codes), prema kojima projektuju sve vrste objekata, tako isto je važn imati propise i za vanzemaljske uslove. Trenutno u kompaniji u kojoj radi, govori nam, završavaju izradu prvog dokumenta koji sadrži podatke o minimalnim silama i opterećenjima potrebnim za projektovanje nekih mjesečevih struktura.
Cilj je, ističe, da ovaj dokument bude namijenjen ne samo NASA-i već cijeloj svemirskoj industriji u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i širom svijeta.
Koliko god se njen put činio i za nju samu neočekivanim, on je bio i logičan. Cijela Nermina porodica je vezana za sektor građevine, arhitekture i geodezije, te su tehničke nauke oduvijek bile dio njenog okruženja.
“Vjerujem da je ta tehnička strana na neki način uvijek bila u meni i da me prirodno privlačila”, kaže dodajući da je ranije gajila ljubav i prema astronomiji.
Da želi istraživati i ispitivati granica mogućeg, otkrila je, kaže, na masteru.
“Mislim da je master studij važan u oblasti inženjerstva. Tada sam shvatila da nisam samo htjela da učim inženjerstvo i da gradim, već i da obaram granice što se tiče tog smjera”, kaže Nerma.
Zanimljivo je da se prije ulaska u izazovni sektor građevinarstva, Nerma bavila tenisom.
“Tenis je oduvijek bio i ostat će važan dio mog života. Veoma sam zahvalna ovom sportu koji me je naučio disciplini i upornosti i doveo u SAD i na mjesto gdje sam sada, jer sam ja dobila punu atletsku stipendiju za tenis koja mi je omogućila i studiranje. Da sam ostala u Bosni nakon gimnazije, ne bih imala priliku istovremeno studirati građevinarstvo i aktivno se baviti tenisom, jer takva opcija tada nije postojala. Tako da sam u SAD-u nastavila igrati tenis i započela studij građevinarstva, praveći svoje prve korake na tom polju”, govori.
Poruka za mlade lidere
Nerma u Americi živi 11 godina, i analizirajući njen put, gotovo je nevjerovatno koliko je uspjeha postigla u relativno kratkom periodu. Stvari su se, u njenom slučaju, govori nam, prirodno nizale jedna za drugom i svaki naredni korak bio je svojevrsni znak da treba ostati i nastaviti tim putem. Međutim, nije isključeno, kaže, i da se vrati u BiH.
“Ne mogu reći da ću u SAD-u ostati cijeli život. Možda ću se vratiti, možda neću. Gledam uvijek kakve su prilike tamo i kakve su prilike ovdje u Bosni, jer ovaj FLS (Futures Leaders Summit) je veoma puno doprinio da vidim gdje je Bosna trenutno i kako naša bosanska zajednica gleda svijet i sve te inovativne projekte”, kaže Nerma, koja je u Sarajevo iz San Francisca doputovala upravo zbog učešća na nedavno završenom FSL-u koji je okupio neke od vodećih stručnjaka i inovatora iz različitih oblasti.
O porukama koje je željela prenijeti mladim liderima kaže:
“Cilj dolazka na FLS nije bio samo da ja inspirišem mlade ljude ovdje nego da i oni inspirišu mene i upravo to se desilo, jer sam vidjela da i oni također žele da pomjeraju granice. Kroz svoje studije i profesionalni put, od prvih inženjerskih koraka do rada na velikim projektima, shvatila sam da pomjeranje granica nije samo pitanje veličine objekta, lokacije ili vrste projekta. Nije stvar u tome da li neko radi na nekom istraživačkom projektu, sa NASA-om ili National Geographicom – ključ je u načinu razmišljanja. Način na koji se predstavimo nekome i način na koji želimo da gradimo dalje i da otvoramo nove granice i nove izbore. Ja se nadam da to moje iskustvo i moj put mogu nekoga ohrabriti za izbor koji možda izgleda predaleko ili otvoriti novu ideju. Ako se to desi onda se taj krug zaista zatvara, i time vraćamo i nešto BiH”, kaže Nerma na kraju razgovora.
