Evropska komisija ponovo otvara pitanje koje građani Zapadnog Balkana slušaju godinama – ukidanje roaminga između regiona i Evropske unije. Ovoga puta, iz Brisela dolazi konkretan korak: prijedlog za pokretanje pregovora koji bi, ukoliko se realizuju, mogli dovesti do uključivanja zemalja regiona u režim „Roam Like at Home“.
Na papiru, to znači ono što već godinama funkcioniše unutar EU – korištenje mobilnog telefona u inostranstvu bez dodatnih troškova. Pozivi, poruke i internet po domaćim cijenama. U praksi, međutim, to još uvijek znači – pregovore, usklađivanje i neizvjestan rok.
Komisija je zatražila od Vijeća EU odobrenje za otvaranje pregovora sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom. Tek nakon toga slijedi proces sklapanja bilateralnih sporazuma, a potom i tehničko i regulatorno usklađivanje tržišta.
Drugim riječima, riječ je o početku procesa, a ne o odluci koja se već primjenjuje.
Ova inicijativa dio je šire strategije Evropske unije da zemlje Zapadnog Balkana postepeno uključuje u određene benefite članstva, prije nego što formalno postanu dio Unije. U tom kontekstu, roaming je jedan od najvidljivijih i najkonkretnijih segmenata – nešto što građani direktno osjete kroz svoje račune.
Evropska komisija u prijedlogu navodi da bi ovakav model omogućio „nesmetanu povezanost po domaćim cijenama“ za građane i privredu, kako sa Zapadnog Balkana koji putuju u EU, tako i za građane EU koji dolaze u region.
Međutim, iza te formulacije stoji niz uslova.
Da bi se režim „Roam Like at Home“ primijenio, potrebno je uskladiti pravila tržišta telekomunikacija, cijene veleprodajnih usluga i regulatorne okvire. Upravo su ti tehnički detalji razlog zbog kojeg se o ovoj temi govori godinama, ali konkretni rezultati dolaze sporo.
Iskustvo regiona pokazuje da takvi procesi nisu kratki. I unutar Zapadnog Balkana, ukidanje roaminga trajalo je godinama pregovora i usklađivanja prije nego što je 2021. godine uvedeno pravilo „roaminga kao kod kuće“ između država regiona.
Danas građani BiH mogu koristiti mobilne usluge bez dodatnih troškova u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, ali čim pređu granicu EU, cijene i dalje rastu – i često iznenade korisnike.
Zbog toga je politička poruka iz Brisela jasna: uklanjanje roaminga između EU i Zapadnog Balkana predstavlja simboličan i praktičan korak približavanja regiona evropskom tržištu.
„Danas je učinjen jedan značajan iskorak na putu partnera sa Zapadnog Balkana ka pristupanju ‘roaming porodici’ EU“, poručila je izvršna potpredsjednica Evropske komisije Henna Virkkunen.
Sličnu poruku poslala je i komesarka za proširenje Marta Kos, ističući da visoki troškovi roaminga i dalje predstavljaju problem za građane, posebno za radnike koji prelaze granice i porodice koje žele ostati u kontaktu.
Ipak, između političke poruke i stvarne primjene ostaje značajan jaz.
U ovom trenutku ne postoji rok kada bi građani BiH i drugih zemalja regiona mogli koristiti mobilne usluge u EU bez dodatnih troškova. Sve zavisi od brzine pregovora, spremnosti država i telekom operatera, ali i šire dinamike procesa evropskih integracija.
Zbog toga ovaj prijedlog treba posmatrati kao signal – ne kao promjenu koja se već dešava.
Za građane koji su navikli na visoke roaming račune pri svakom putovanju u EU, vijest jeste ohrabrujuća. Ali suštinski, riječ je o još jednom koraku u dugom procesu u kojem konkretne koristi dolaze tek na kraju – i najčešće sporije nego što se najavljuje.
Ako se pregovori uspješno završe, ukidanje roaminga moglo bi postati jedna od rijetkih evropskih mjera koju će građani Zapadnog Balkana osjetiti direktno i odmah.
Do tada, roaming ostaje – samo uz nešto niže cijene nego ranije.
