Prehlada, grip i upala pluća — tri bolesti koje mnogi miješaju, a između kojih postoje ključne razlike. Dok prehlada prolazi sama od sebe, upala pluća može biti ozbiljna prijetnja zdravlju, posebno za određene rizične grupe. Evo kako ih prepoznati i kada je vrijeme da potražite liječnika.
Obična prehlada najčešće je uzrokovana rinovirusima, ali je mogu izazvati i koronavirusi, adenovirusi te brojni drugi virusni uzročnici. Prenosi se kontaktom — dodirivanjem zaraženih predmeta ili rukovanjem s inficiranom osobom.
Simptomi se javljaju jedan do dva dana nakon kontakta s virusom i tipično uključuju blago peckanje ili bol u grlu, prozirni sekret iz nosa koji kasnije može postati gušći, zapušen nos, kašalj koji u početku može biti produktivan, a kasnije postaje suh, te povremeno povišenu temperaturu i slabost.
Tok bolesti je postepen — oboljeli uglavnom mogu normalno funkcionisati na poslu ili u školi.
Za razliku od prehlade, grip nastaje iznenada. Osoba se može osjećati potpuno zdravo ujutro, a već popodne izrazito bolesno.
Karakteristični simptomi gripa su visoka temperatura koja često doseže i 40°C, jaka glavobolja, izražena malaksalost i iscrpljenost, jaki bolovi u mišićima i zglobovima te crvene i suzne oči.
Najveća razlika u odnosu na prehladu je stepen opće slabosti — osobe s gripom imaju izraženu potrebu za mirom i odmorom, često nisu sposobne za svakodnevne aktivnosti i mnogo češće izostaju s posla.
Kada simptomi nisu bezazleni?
Upala pluća ili pneumonija predstavlja upalu plućnih mjehurića, alveolarnih duktusa i malih bronhija. Za postavljanje tačne dijagnoze neophodno je napraviti rendgenski snimak pluća.
Za razliku od prehlade i gripa, upala pluća rijetko pogađa inače zdrave osobe — obično se javlja kao posljedica druge bolesti ili oslabljenog imuniteta. Posebno su ugroženi starije osobe, hronični bolesnici, osobe na imunosupresivnoj terapiji, pušači i pothranjeni.
Jedan od karakterističnih simptoma koji razlikuje upalu pluća od prehlade je suh kašalj koji se često pojačava noću, praćen visokom temperaturom, bolovima u grudima i otežanim disanjem.
Rizik od upale pluća raste pri suhom vazduhu — zbog toga se preporučuje korištenje ovlaživača zraka — ali i uslijed pušenja, koje trajno oštećuje zaštitne mehanizme u disajnim putevima i stvara idealnu podlogu za razvoj patogenih mikroorganizama.
Upala pluća stečena u zajednici najčešće je uzrokovana bakterijama poput streptokoka, hemofilusa i stafilokoka. Bolnička upala pluća obično je uzrokovana otpornijim bolničkim bakterijama, dok je virusna upala pluća najčešće povezana s virusima influence. Postoji i nezarazna upala pluća, koja nastaje uslijed udisanja toksičnih tvari, kiseline ili stranog tijela.
Ako kašalj traje duže od deset dana, pojačava se noću, praćen je visokom temperaturom, bolovima u grudima ili otežanim disanjem — ne odgađajte posjet liječniku. U slučaju upale pluća, brza dijagnoza i liječenje mogu biti ključni.
