Tematska sjednica Ekonomsko-socijalno vijeće održana početkom marta u Sarajevo otvorila je pitanje zloupotrebe bolovanja kao jednog od ključnih problema na tržištu rada u Federaciji BiH. Predsjednik Vijeća, Safudin Čengić, najavio je da bi nacrt novog Zakona o zdravstvenom osiguranju mogao biti završen u naredna dva mjeseca, nakon čega će biti upućen Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na razmatranje.
Čengić je ukazao na ozbiljnost problema navodeći primjer iz vlastite kompanije, gdje je u protekle četiri godine gotovo polovina zaposlenih koristila bolovanje. Naglasio je da se zloupotrebe dešavaju na više nivoa – od institucija i zdravstvenih radnika do samih zaposlenika. Istovremeno je poručio da prava radnika koji su stvarno bolesni neće biti ograničena.
Portal Akta.ba zatražio je dodatna pojašnjenja od Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, uključujući podatke o trajanju bolovanja, dijagnostici, najčešćim uzrocima izostanaka i evidentiranim zloupotrebama.
Prema važećim pravilima, privremenu nesposobnost za rad utvrđuje izabrani ljekar primarne zdravstvene zaštite, a dijagnoze se vode prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) Svjetska zdravstvena organizacija. Odluka se dostavlja osiguraniku, poslodavcu i nadležnom kantonalnom zavodu.
I radnici i poslodavci imaju pravo žalbe u roku od 48 sati, o kojoj odlučuje ljekarska komisija kantonalnog zavoda, čija je odluka konačna. Kontrolu bolovanja provode kantonalni zavodi, ali i poslodavci u periodu kada oni snose troškove naknade.
Podaci ukazuju na značajan rast troškova. Tokom 2024. godine izdaci za bolovanja duža od 42 dana, finansirani iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, iznosili su više od 60 miliona KM, što je povećanje od preko 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast povezan je s povećanjem broja dana bolovanja, koji je porastao za skoro 250 hiljada.
Ukupno je zabilježeno gotovo dva miliona dana bolovanja dužih od 42 dana, od čega se najveći dio odnosi na odsustva zbog bolesti. Manji dio odnosi se na druge osnove, uključujući njegu članova porodice.
Iako nadzor nad bolovanjima formalno postoji, iz Federalno ministarstvo zdravstva ističu da detaljne kontrole provode kantonalni zavodi, što otvara pitanje ujednačenosti i efikasnosti sistema na području cijele Federacije BiH.
