Građani Bosne i Hercegovine svjedoče sve većem broju incidenata, od saobraćajnih konfrontacija do pljački kojima je zajednička upotreba vatrenog oružja. Bilo da se radi o lakom naoružanju poput pištolja ili, pak, još opasnijim automatskim i poluautomatskim puškama, ishod često završi kobno.
Povećanom interesovanju za vatreno oružje doprinose i osjećaj nesigurnosti, nepovjerenje u institucije te traume koje veliki dio stanovništva BiH nosi iz tragičnih 90-ih godina.
U BiH mnogi građani posjeduju oružje još iz vremena rata “za svaki slučaj” ili zbog uvjerenja da institucije ne mogu garantovati njihovu zaštitu.
Trauma, kolektivna sjećanja i naslijeđeni mentalitet preživljavanja igraju ključnu ulogu u tome da oružje nije samo sredstvo odbrane već i simbol kontrole nad vlastitim životom, u društvu koje već decenijama živi u neizvjesnosti.
Prema podacima Centra za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja (SEESAC), od početka 2025. do danas zabilježeno je 615 incidenata u kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja. Poređenja radi, tokom 2024. zabilježeno je 499 incidenata u kojima je bilo korišteno vatreno oružje na području Bosne i Hercegovine.
Iz ove organizacije ističu da je u 98 posto (3517) slučajeva sudjelovala osoba muškog spola, dok žene čine samo dva posto (75) crne statistike.
Slika je nešto drugačija sa žrtvama – 79 posto (834) žrtava su muškarci, a 21 posto (218) žene.
Prema studiji Koordinacionog odbora za malo oružje i lako naoružanje za 2024, utvrđeno je da u BiH ima 363.929 registrovanih komada naoružanja različitih kalibara, što predstavlja povećanje od približno 2,5 posto u razmaku od jedne godine. S druge strane, prema podacima organizacije Small Arms Survey (Švicarska), broj nelegalnog i neregistrovanog oružja premašuje brojku od 800.000. To znači da na stotinu stanovnika BiH ima 31 komad vatrenog oružja.
