Bruceloza je zahvatila i područje Kantona 10, gdje su potvrđeni prvi slučajevi zaraze kod ljudi, dok veterinarske službe bilježe višestruko više zaraženih životinja nego prošle godine
Bruceloza, zarazna bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, više nije ograničena samo na područje Srednjobosanskog kantona. Najnoviji epidemiološki i veterinarski podaci pokazuju da se zaraza proširila i na Kanton 10, gdje su potvrđeni prvi slučajevi oboljenja među stanovništvom.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, do sada su registrovane tri oboljele osobe – dvije s područja Drvara i jedna iz Livna. Direktorica Zavoda za javno zdravstvo dr. Diana Mamić navela je da su to prvi evidentirani slučajevi zaraze kod ljudi na ovom području.
Istovremeno, veterinarske službe bilježe značajan porast broja zaraženih životinja u odnosu na prošlu godinu. Prema riječima doktorice veterinarske medicine Dubravke Puđe, do sada su potvrđena ukupno 72 pozitivna grla, među kojima su 32 goveda i 40 ovaca. Sve zaražene životinje su, kako je navela, blagovremeno i neškodljivo uklonjene, piše Federalna.
Podsjetila je da je tokom 2025. godine situacija bila znatno povoljnija, kada je registrovano svega sedam pozitivnih grla. Najizraženija žarišta zaraze trenutno se nalaze na području Glamoča, Kupresa, Drvara i Tomislavgrada.
Nadležni kao jedan od glavnih razloga širenja bolesti navode nomadsko stočarstvo i nekontrolisano kretanje stada.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Kantona 10 Dubravko Kovačević istakao je da je nomadska ispaša posljednjih godina smanjena, ali da i dalje predstavlja ozbiljan rizik, posebno na području Glamoča i Kupresa, gdje na ispašu dolaze stočari iz Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, kao i iz Republike Srpske.
Problem, kako navode nadležni, predstavljaju i mala porodična gazdinstva čiji vlasnici životinje drže za vlastite potrebe, ali ih ne registruju niti provode zakonom propisane zdravstvene mjere.
Dubravka Puđa upozorava da se manje grupe neregistrovane stoke često miješaju s većim stadima na ispaši, čime se povećava rizik od širenja zaraze. Dodala je i da vlasnici neregistrovanih životinja nakon eutanazije nemaju pravo na naknadu štete.
Stručnjaci podsjećaju da se ljudi najčešće zaraze direktnim kontaktom s oboljelim životinjama, ali upozoravaju da najveći rizik za širu javnost predstavlja konzumacija nepasterizovanog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka.
Posebno ističu da se povećan rizik odnosi na domaći mladi sir i kajmak kupljene iz neprovjerenih izvora.
