Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network pozvali su Dom naroda Parlamenta Federacije BiH da odbaci izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom, upozoravajući da se radi o štetnom projektu koji se usvaja po hitnom postupku, bez javne rasprave i uz ozbiljne pravne i finansijske rizike za BiH.
Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH izjavila je da je jasno da se jedna od presudnih odluka o budućnosti energetskog sektora u BiH donosi brzopleto, pod ogromnim političkim pritiskom fosilnog lobija američke administracije, uz potpuno ignoriranje zakona BiH.



“Da je Zakon o koncesijama poštovan, ova američka kompanija bez ikakvih referenci ne bi mogla dobiti posao jer nema nikakvo iskustvo u tom sektoru. Prijedlog zakona preskače sva ključna pitanja i ostavlja ih naknadnom dogovoru između Vlade Federacije i američke kompanije. Politički osjetljiv projekt je predat u ruke nekompetentnoj kompaniji bez ikakvih obveza prema BiH”, zaključuje Kreševljaković.
Pippa Gallop iz Bankwatch network istakla je da Federalna vlada govori o privatnom investitoru kao da će Bosna i Hercegovina dobiti taj gasovod besplatno.
“Ali to ne funkcionira tako. Na ovaj ili onaj način, kroz visoke račune za energiju, garancije za kredite ili ugovore o plaćanju zakupa kapaciteta po principu ‘puno za prazno’, javnost u Federaciji BiH će na kraju platiti troškove ovog projekta. Koliko sve ovo košta zapravo, nitko još ne zna, jer će cijena i uvjeti biti dogovoreni iza zatvorenih vrata bez odobrenja Parlamenta”, kaže Gallop.
Dodala je da nisku ovisnost Bosne i Hercegovine o uvoznom gasu treba posmatrati kao prednost, te da upravo gledamo novu energetsku krizu u svijetu i divljanje cijena struje i grijanja baš zbog uvoznog gasa.
“BiH treba učiti na primjeru bogatih država EU koje se pokušavaju osloboditi svoje zavisnosti o uvoznom gasu poticanjem obnovljivih izvora energije i elektrifikacije, a ne ponavljati njihove skupe greške”, navela je Gallop.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH naglasio je da izjave predstavnika političkih partija nakon glasanja u Predstavničkom domu dokazuju da se podrška gasovodu temelji na populizmu i površnom sagledavanju geopolitike, a ne na zakonitosti, razumijevanju dugoročno održivog razvoja energetskog sektora i kvaliteti samog ponuđenog rješenja.
“Na dnevnoj bazi svjedočimo činjenici da trenutna američka administracija ničim nije pokazala da joj se može vjerovati. Usvajanje ovog zakona će dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju podaničke kolonije, čija će energetska sigurnost i suverenitet zavisiti od hirova jednog čovjeka i njegove radikalne politike. Iskreno se nadamo da će delegati u Domu naroda pronaći hrabrosti da zaštite interese građana Bosne i Hercegovine i da neće dopustiti Trumpu da trguje uslugama sa svojim lakejima na štetu građana Bosne i Hercegovine”, zaključuje Žiško.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je predložene izmjene Zakona 8. aprila, dok je sjednica Doma naroda zakazana za 15. april.
Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network ranije su objavili analizu koja, kako navode, ukazuje na pravne, finansijske i institucionalne rizike projekta, koja je predstavljena poslanicima oba doma Parlamenta FBiH.
Organizacije pozivaju delegate Doma naroda da odbace predložene izmjene zakona i zatraže transparentan i zakonit proces odlučivanja o strateškim energetskim projektima od javnog interesa u BiH, saopćeno je iz Aarhus centra.

