19 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    19 ° C
    19.2 °
    19 °
    89 %
    1.1kmh
    74 %
    sub
    29 °
    ned
    31 °
    pon
    35 °
    uto
    35 °
    sri
    26 °
    BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU

    BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU

    BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU

    Umjesto da se emisije stakleničkih gasova širom svijeta smanje, prošle godine one su povećane više nego ikada prije i iznosile su 55,3 gigatona štetnih gasova u atmosferu, navodi se u posljednjem UN izvještaju o nedostacima u globalnim emisijama (stakleničkih gasova).

    Ako se nastavi ovim tempom, temperatura će do kraja stoljeća porasti za 3,2 ° C sa svim dalekosežnim i destruktivnim posljedicama koje će se odraziti na klimatske promjene.

    Akta.ba je analizirala emisiju ugljen dioksida od 1992. do 2016. godine u Bosni Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Njemačkoj.

    Dostupni podaci pokazuju da je emisija u ovim zemljama, pogotovo u Njemačkoj, puno veća nego u našoj zemlji. S druge strane, sve ove države imaju daleko manju zagađenost zraka od Bosne i Hercegovine. 

    Tražeći objašnjenje za navedene podatke, prof.dr. Azrudin Husika potvrdio je za portal Akta.ba da BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU.

    STAKLENIČKI GASOVI NEMAJU DIREKTAN UTICAJ NA KVALITET ZRAKA

    “Međutim, ti gasovi imaju globalni uticaj, kao što je naglašeno utiču na klimatske promjene. Staklenički gasovi nemaju direktan uticaj na kvalitet zraka. Koncentracija ugljen dioksida kad bi se i znatno povećala, recimo udvostručila, to ne bi uticalo na ljudsko zdravlje. Međutim, to bi bilo katastrofalno jer bi uzrokovalo povećanje globalne temperature. Bitno je naglasiti da ugljen dioksid ima globalni uticaj, a ne lokalni”, ističe on.

    Prema njegovima riječima, emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte tj. gasova koji uzrokuju globalne klimatske promjene (u literaturi se označavaju kao GHG, a najznačajniji GHG je ugljen dioksid) u Bosni i Hercegovini u 2014. godini, koja je ujedno i poslјednja godina za koju je do sada urađen inventar, iznosile su oko 26 miliona tona ekvivalentnog ugljen dioksida.

    S obzirom da postoji više gasova koji izazivaju efekat staklene bašte ukupna emisija GHG se izračunava adekvatnim sabiranjem svih stakleničkih gasova u odnosu na ugljen dioksid, pa se ukupna emisija za neku državu izražava kao ekvivalentna emisija.

    “Po glavi stanovnika, emisije GHG-a u 2014. godini iznosile su oko 7,38 tona CO2ekv, što je za oko 15% manje od prosjeka država EU (EU-28) u istoj godini. Emisije GHG-a po jedinici BDP-a za BiH su iznosile 1,87 kg CO2ekv po jednom euru u 2014. godini, dok je prosjek EU iznosio 0,39 kg CO2ekv po jednom euru, što ukazuje na neracionalno korištenje resursa, prije svega, energije”, pojašnjava Husika.

    Napominje da je u mnogim sredinama u BiH zrak zagađen jer su u njemu povećane koncentracije čvrstih čestica, sumpor dioksida i azotnih oksida. Ipak, to nema direktnu vezu sa emisijom ugljen dioksida.

    “Na primjer, ukoliko imamo termoelektranu na ugalj i ako ta termoelektrana ima savremene uređaje za smanjenje emisija čvrstih, sumpor dioksida i azotnih oksida njen uticaj na kvalitet zraka će biti zanemariv, ali ostaje emisija ugljen dioksida (jer su procesi izdvajanja tj. “filtriranja” ugljen dioksida iz dimnih gasova veoma skupi i još uvijek nisu komercijalni)”, kazao je.

    Shodno tome, dodaje, problematiku emisije stakelničkih gasova treba razlikovati od problematike zagađenosti zraka.

    EMISIJE STAKLENIČKIH GASOVA REZULTAT KONCEPTA RAZVOJA DRŽAVE ​

    “Naravno, ove dvije problematike imaju određenu vezu i mnoge mjere smanjuju emisiju i stakleničkih gasova ali i zagađivanje zraka. Na primjer, korištenjem električnih automobila, koja se pune električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, se smanjuje i zagađivanje zraka i emisije stakleničkih gasova istovremeno”.

    Iznos emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene je posljedica korištenja fosilnih goriva. Najveći dio energije iz fosilnih goriva se dobija sagorijevanjem ugljika koji se nalazi u fosilnim gorivima.

    “To znači ako koristimo fosilna goriva za proizvodnju energije moramo emitovati ugljen dioksid. Ponovo naglašavam, postoje tehnologije da se on “izdvoji” iz dimnih gasova ali to je još uvijek veoma skupo”, naglašava naš sagovornik.

    Inače, od velikih razvijenih zemalja svijeta najveću emisiju stakleničkih gasova po stanovniku ima SAD, oko 20 tona po stanovniku godišnje. Od zemalja EU, najveću emisiju po stanovniku ima Luksemburg, nešto preko 20 tona što je skoro tri puta više u odnosu na BiH (7,38 tona po stanovniku u 2014. godini)

    Emisije u Kini rastu posljednih decenija tako da su kineske emisije po stanovniku oko 8,5 tona godišnje.

    Nerazvijene zemlje, posebno one koje dominanto koriste drvo za proizvodnju energije, imaju najmanje emisije, ispod 1 tone po stanovniku godišnje.

    “Emisije stakleničkih gasova su rezultat koncepta razvoja države tj. načina proizvodnje energije i efikasnosti njenog korištenja. Pošto sam objasnio da emisije GHG ne utiču direktno na zdravlje, mislim da nema smisla pričati o tome kako zagađen zraka djeluje na tijelo čovjeka? To je ipak pitanje za ljekare, ali u svakom slučaju nema kontekst kad se priča o stakleničkim gasovima”, zaključuje Husika.

    Umjesto da se emisije stakleničkih gasova širom svijeta smanje, prošle godine one su povećane više nego ikada prije i iznosile su 55,3 gigatona štetnih gasova u atmosferu, navodi se u posljednjem UN izvještaju o nedostacima u globalnim emisijama (stakleničkih gasova).

    Ako se nastavi ovim tempom, temperatura će do kraja stoljeća porasti za 3,2 ° C sa svim dalekosežnim i destruktivnim posljedicama koje će se odraziti na klimatske promjene.

    Akta.ba je analizirala emisiju ugljen dioksida od 1992. do 2016. godine u Bosni Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Njemačkoj.

    Dostupni podaci pokazuju da je emisija u ovim zemljama, pogotovo u Njemačkoj, puno veća nego u našoj zemlji. S druge strane, sve ove države imaju daleko manju zagađenost zraka od Bosne i Hercegovine. 

    Tražeći objašnjenje za navedene podatke, prof.dr. Azrudin Husika potvrdio je za portal Akta.ba da BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU.

    STAKLENIČKI GASOVI NEMAJU DIREKTAN UTICAJ NA KVALITET ZRAKA

    “Međutim, ti gasovi imaju globalni uticaj, kao što je naglašeno utiču na klimatske promjene. Staklenički gasovi nemaju direktan uticaj na kvalitet zraka. Koncentracija ugljen dioksida kad bi se i znatno povećala, recimo udvostručila, to ne bi uticalo na ljudsko zdravlje. Međutim, to bi bilo katastrofalno jer bi uzrokovalo povećanje globalne temperature. Bitno je naglasiti da ugljen dioksid ima globalni uticaj, a ne lokalni”, ističe on.

    Prema njegovima riječima, emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte tj. gasova koji uzrokuju globalne klimatske promjene (u literaturi se označavaju kao GHG, a najznačajniji GHG je ugljen dioksid) u Bosni i Hercegovini u 2014. godini, koja je ujedno i poslјednja godina za koju je do sada urađen inventar, iznosile su oko 26 miliona tona ekvivalentnog ugljen dioksida.

    S obzirom da postoji više gasova koji izazivaju efekat staklene bašte ukupna emisija GHG se izračunava adekvatnim sabiranjem svih stakleničkih gasova u odnosu na ugljen dioksid, pa se ukupna emisija za neku državu izražava kao ekvivalentna emisija.

    “Po glavi stanovnika, emisije GHG-a u 2014. godini iznosile su oko 7,38 tona CO2ekv, što je za oko 15% manje od prosjeka država EU (EU-28) u istoj godini. Emisije GHG-a po jedinici BDP-a za BiH su iznosile 1,87 kg CO2ekv po jednom euru u 2014. godini, dok je prosjek EU iznosio 0,39 kg CO2ekv po jednom euru, što ukazuje na neracionalno korištenje resursa, prije svega, energije”, pojašnjava Husika.

    Napominje da je u mnogim sredinama u BiH zrak zagađen jer su u njemu povećane koncentracije čvrstih čestica, sumpor dioksida i azotnih oksida. Ipak, to nema direktnu vezu sa emisijom ugljen dioksida.

    “Na primjer, ukoliko imamo termoelektranu na ugalj i ako ta termoelektrana ima savremene uređaje za smanjenje emisija čvrstih, sumpor dioksida i azotnih oksida njen uticaj na kvalitet zraka će biti zanemariv, ali ostaje emisija ugljen dioksida (jer su procesi izdvajanja tj. “filtriranja” ugljen dioksida iz dimnih gasova veoma skupi i još uvijek nisu komercijalni)”, kazao je.

    Shodno tome, dodaje, problematiku emisije stakelničkih gasova treba razlikovati od problematike zagađenosti zraka.

    EMISIJE STAKLENIČKIH GASOVA REZULTAT KONCEPTA RAZVOJA DRŽAVE ​

    “Naravno, ove dvije problematike imaju određenu vezu i mnoge mjere smanjuju emisiju i stakleničkih gasova ali i zagađivanje zraka. Na primjer, korištenjem električnih automobila, koja se pune električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, se smanjuje i zagađivanje zraka i emisije stakleničkih gasova istovremeno”.

    Iznos emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene je posljedica korištenja fosilnih goriva. Najveći dio energije iz fosilnih goriva se dobija sagorijevanjem ugljika koji se nalazi u fosilnim gorivima.

    “To znači ako koristimo fosilna goriva za proizvodnju energije moramo emitovati ugljen dioksid. Ponovo naglašavam, postoje tehnologije da se on “izdvoji” iz dimnih gasova ali to je još uvijek veoma skupo”, naglašava naš sagovornik.

    Inače, od velikih razvijenih zemalja svijeta najveću emisiju stakleničkih gasova po stanovniku ima SAD, oko 20 tona po stanovniku godišnje. Od zemalja EU, najveću emisiju po stanovniku ima Luksemburg, nešto preko 20 tona što je skoro tri puta više u odnosu na BiH (7,38 tona po stanovniku u 2014. godini)

    Emisije u Kini rastu posljednih decenija tako da su kineske emisije po stanovniku oko 8,5 tona godišnje.

    Nerazvijene zemlje, posebno one koje dominanto koriste drvo za proizvodnju energije, imaju najmanje emisije, ispod 1 tone po stanovniku godišnje.

    “Emisije stakleničkih gasova su rezultat koncepta razvoja države tj. načina proizvodnje energije i efikasnosti njenog korištenja. Pošto sam objasnio da emisije GHG ne utiču direktno na zdravlje, mislim da nema smisla pričati o tome kako zagađen zraka djeluje na tijelo čovjeka? To je ipak pitanje za ljekare, ali u svakom slučaju nema kontekst kad se priča o stakleničkim gasovima”, zaključuje Husika.

    BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU
    BiH ima manje emisije gasova koji uzrokuju klimatske promjene od zemalja EU

    Posljednje objavljeno