6.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    6.2 ° C
    6.2 °
    6.2 °
    65 %
    1.7kmh
    39 %
    sri
    6 °
    čet
    8 °
    pet
    7 °
    sub
    4 °
    ned
    4 °

    Bijeli hljeb je jedna od sramnih privilegija u odnosu na standard građana

    Bijeli hljeb je jedna od sramnih privilegija u odnosu na standard građana

    Dok je prosječna plaća u Federaciji trostruko manja od iznosa koji je posljednjih mjeseci dosegla potrošačka korpa, a životni standard građana naše zemlje sve lošiji, milionski iznosi i dalje se izdvajaju za zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti, a koji, osim na entitetskim nivoima, i u nekim kantonima još imaju pravo na plaću i nakon okončanja mandata.

    Sa oko 900 maraka, Srednjobosanski kanton je, kao i godinama ranije, na posljednjem mjestu po prosječnoj plaći u Federaciji. No, ni tu cifru ne zaradi veliki broj radnika u realnom sektoru, među kojima je više od 5 hiljada tekstilaca, čija su prosječna primanja oko 600 maraka. S druge strane, paušali zastupnika u Skupštini SBK-a, sa usvojenim povećanjem osnovice za ovu godinu, iznosit će dvostruko više – oko 1.100 maraka, dok će plaće 18 profesionalnih zastupnika, uz paušal, dosegnuti 3 i po hiljade.

    Plaću u trajanju jedne godine, nakon prestanka javne dužnosti, dok ne nađu drugi posao ili odu u penziju, zahvaljujući zakonima koje su prethodno sami usvojili, zatražilo je 9 zastupnika iz proteklog mandata Skupštine SBK-a – HDZ-ovi Josip Kvasina, Anto Lozančić i Dajana Maros, SDA-ovi Muharem Grabus, Amer Mrako, Melisa Musa Šijak iz SDA, SBB-ovi Edina Hrustić i Almir Švago , te Željka Bošnjak iz SDP-a. Za tu namjenu iz kantonalnog budžeta planirano je skoro 480 hiljada maraka, odnosno u bruto iznosu oko 4,5 hiljade mjesečno po zastupniku.

    Predsjedavajući Skupštine SBK-a Dražen Matišić (HDZ BiH) ističe da je trenutno zakonsko rješenje takvo kakvo je „Ako ne dođe do drugačijeg prijedloga, mi ćemo se ponašati kako je trenutno na snazi“.

    – Ako ste proveli jedan mandat, treba proći 6 mjeseci da biste dobili negdje posao ili konkurisali na neku javnu ustanovu, preduzeće. Ovo su, ipak, izabrani ljudi koji su dobili čast da predstavljaju građane, iz tih razloga treba prethodne zakone riješiti i onda ne bi bio problem ukidanje bijelog hljeba – kaže premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA).

    Većina zastupnika s kojima je Federalna TV razgovarala kaže da su samo iskoristili svoje zakonsko pravo. I to je tačno, no šta je sa pravima drugih građana, pitaju se penzioneri čiji su zahtjevi godinama bez odgovora.

    – To je licemjerstvo. Među onima koji su podnijeli zahtjev ima i onih koji su podnijeli inicijativu da se zakonski reguliše da nema bijelog hljeba. To je dovoljno bilo da penzionerima koji su sa minimalnim penzijama da se uplate markice – tvrdi Senad Buljina, predsjednik Saveza udruženja penzionera SBK-a.

    Za razliku od zastupnika, radnik na području SBK-a nakon 15 do 25 godina rada, u slučaju gubitka posla, godinu dana dobija tek oko 400 maraka. Nezaposlenim porodiljama mjesečna naknada iznosi oko 300 maraka. Građani su uglavnom nezadovoljni ovakvom raspodjelom budžetskog novca.

    Ponašanje političara prava je slika bh. društva, stav je struke, a bijeli hljeb jedna od sramnih privilegija u odnosu na standard građana. A upravo u kriznim vremenima, neophodno je kažu, politički odgovorno djelovati.

    – Riječ je zaista o bahatom i poprilično drskom ponašanju zvaničnih predstavnika svih nivoa vlasti. Oni su odavno izgubili bilo kakav kontakt sa bosanskohercegovačkom realnosti. Nažalost, oni su u pravu, jer je to po zakonu. Ali zakon nije sveto slovo, zakoni se trebaju mijenjati – poručuje Dženeta Omerdić, profesorica Državnog i međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli.

    No, za njihovu promjenu treba politička volja, ali iako su inicijative pokretane, do sada volje za ukidanjem bijelog hljeba nije bilo. I dok se u predizbornim kampanjama većina političara poziva na poštivanje volje građana, ovakvi primjeri pokazuju da su im vlastiti interesi, ipak, na prvom mjestu.

    Broj zastupnika koji su zatražili pravo na bijeli hljeb možda bi bio i veći da dio njih nije ostao u skupštinskim klupama i u novom sazivu. Ali, ova nezarađena plata koje, pozivajući se na zakon, ne žele da se odreknu – nije jedino sporno pitanje. Tu su i dvostruke funkcije, koje u ovom sazivu obavljaju četiri člana Vlade u tehničkom mandatu, u isto vrijeme i zastupnika u Skupštini SBK-a.

    Značajnija od pitanja koje naknade primaju je činjenica da zakone predlažu – i onda ih opet sami usvajaju. Ali to je tema neke druge priče…

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Dok je prosječna plaća u Federaciji trostruko manja od iznosa koji je posljednjih mjeseci dosegla potrošačka korpa, a životni standard građana naše zemlje sve lošiji, milionski iznosi i dalje se izdvajaju za zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti, a koji, osim na entitetskim nivoima, i u nekim kantonima još imaju pravo na plaću i nakon okončanja mandata.

    Sa oko 900 maraka, Srednjobosanski kanton je, kao i godinama ranije, na posljednjem mjestu po prosječnoj plaći u Federaciji. No, ni tu cifru ne zaradi veliki broj radnika u realnom sektoru, među kojima je više od 5 hiljada tekstilaca, čija su prosječna primanja oko 600 maraka. S druge strane, paušali zastupnika u Skupštini SBK-a, sa usvojenim povećanjem osnovice za ovu godinu, iznosit će dvostruko više – oko 1.100 maraka, dok će plaće 18 profesionalnih zastupnika, uz paušal, dosegnuti 3 i po hiljade.

    Plaću u trajanju jedne godine, nakon prestanka javne dužnosti, dok ne nađu drugi posao ili odu u penziju, zahvaljujući zakonima koje su prethodno sami usvojili, zatražilo je 9 zastupnika iz proteklog mandata Skupštine SBK-a – HDZ-ovi Josip Kvasina, Anto Lozančić i Dajana Maros, SDA-ovi Muharem Grabus, Amer Mrako, Melisa Musa Šijak iz SDA, SBB-ovi Edina Hrustić i Almir Švago , te Željka Bošnjak iz SDP-a. Za tu namjenu iz kantonalnog budžeta planirano je skoro 480 hiljada maraka, odnosno u bruto iznosu oko 4,5 hiljade mjesečno po zastupniku.

    Predsjedavajući Skupštine SBK-a Dražen Matišić (HDZ BiH) ističe da je trenutno zakonsko rješenje takvo kakvo je „Ako ne dođe do drugačijeg prijedloga, mi ćemo se ponašati kako je trenutno na snazi“.

    – Ako ste proveli jedan mandat, treba proći 6 mjeseci da biste dobili negdje posao ili konkurisali na neku javnu ustanovu, preduzeće. Ovo su, ipak, izabrani ljudi koji su dobili čast da predstavljaju građane, iz tih razloga treba prethodne zakone riješiti i onda ne bi bio problem ukidanje bijelog hljeba – kaže premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA).

    Većina zastupnika s kojima je Federalna TV razgovarala kaže da su samo iskoristili svoje zakonsko pravo. I to je tačno, no šta je sa pravima drugih građana, pitaju se penzioneri čiji su zahtjevi godinama bez odgovora.

    – To je licemjerstvo. Među onima koji su podnijeli zahtjev ima i onih koji su podnijeli inicijativu da se zakonski reguliše da nema bijelog hljeba. To je dovoljno bilo da penzionerima koji su sa minimalnim penzijama da se uplate markice – tvrdi Senad Buljina, predsjednik Saveza udruženja penzionera SBK-a.

    Za razliku od zastupnika, radnik na području SBK-a nakon 15 do 25 godina rada, u slučaju gubitka posla, godinu dana dobija tek oko 400 maraka. Nezaposlenim porodiljama mjesečna naknada iznosi oko 300 maraka. Građani su uglavnom nezadovoljni ovakvom raspodjelom budžetskog novca.

    Ponašanje političara prava je slika bh. društva, stav je struke, a bijeli hljeb jedna od sramnih privilegija u odnosu na standard građana. A upravo u kriznim vremenima, neophodno je kažu, politički odgovorno djelovati.

    – Riječ je zaista o bahatom i poprilično drskom ponašanju zvaničnih predstavnika svih nivoa vlasti. Oni su odavno izgubili bilo kakav kontakt sa bosanskohercegovačkom realnosti. Nažalost, oni su u pravu, jer je to po zakonu. Ali zakon nije sveto slovo, zakoni se trebaju mijenjati – poručuje Dženeta Omerdić, profesorica Državnog i međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli.

    No, za njihovu promjenu treba politička volja, ali iako su inicijative pokretane, do sada volje za ukidanjem bijelog hljeba nije bilo. I dok se u predizbornim kampanjama većina političara poziva na poštivanje volje građana, ovakvi primjeri pokazuju da su im vlastiti interesi, ipak, na prvom mjestu.

    Broj zastupnika koji su zatražili pravo na bijeli hljeb možda bi bio i veći da dio njih nije ostao u skupštinskim klupama i u novom sazivu. Ali, ova nezarađena plata koje, pozivajući se na zakon, ne žele da se odreknu – nije jedino sporno pitanje. Tu su i dvostruke funkcije, koje u ovom sazivu obavljaju četiri člana Vlade u tehničkom mandatu, u isto vrijeme i zastupnika u Skupštini SBK-a.

    Značajnija od pitanja koje naknade primaju je činjenica da zakone predlažu – i onda ih opet sami usvajaju. Ali to je tema neke druge priče…

    Posljednje objavljeno