3.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    3.9 ° C
    3.9 °
    3.9 °
    99 %
    1.3kmh
    100 %
    sri
    4 °
    čet
    5 °
    pet
    6 °
    sub
    9 °
    ned
    12 °

    Bitno je da SAD uvjere EU da se pridruže sankcijama protiv pojedinaca u BiH

    Bitno je da SAD uvjere EU da se pridruže sankcijama protiv pojedinaca u BiH

    Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv istaknutih bh. pojedinaca zbog navodne upletenosti u korupciju i narušavanje demokracije u zemlji vjerovatno neće imati ozbiljan učinak na nivo korumpiranosti i demokratskog nazadovanja, te je bitno da Washington uvjeri Europsku uniju da se pridruži ovim i budućim sankcijama, smatra Ivana Stradner, savjetnica Fonda za zaštitu demokracije.

    Stradner podsjeća na sankcije koje je ministarstvo financija SDA uvelo 26. septembra i 3. oktobra, kojima su obuhvaćeni državna tužiteljica Diana Kajmaković, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, te bh. biznismen Slobodan Stanković i njegova firma Integral Inženjering A.D. Laktaši sa sjedištem u Republici Srpskoj.

    Sankcije Ministarstva financija, izdane u skladu s Izvršnom naredbom (E.O.) 14033, zamrzavaju svu američku imovinu navedenih strana i zabranjuju im pristup američkom financijskom sistemu, pojašnjava Stradner, i podsjeća kako se radi o četvrtom, odnosno petom paketu sankcija izdanih u okviru ovlasti koje je predsjednik Joe Biden izdao ministaru financija SAD.

    – Otkako je Dejtonski sporazum okončao rat u BiH 1995. godine, Bosnu i Hercegovinu na okupu drži delikatna ravnoteža između Republike Srpske kojom upravljaju Srbi i Federacije BiH s bošnjačkom većinom -navodi Stadner i dodaje kako Milorad Dodik, lider vladajućeg SNSD-a i još uvijek aktualni član Predsjedništva BiH sada prijeti – uz podršku Rusije i Srbije – da će se Republika Srpska odcijepiti.

    To bi moglo ponovno potaknuti etničko nasilje u zemlji i destabilizirati širu regiju, upozorava autorica teksta, i podsjeća kako je upravo Dodik predmet sankcija koje je ministarstvo financija izdalo protiv Dodika u januaru, nakon što ga je već 2017. sankcioniralo.

    – Nažalost, ove sankcije vjerojatno neće imati ozbiljan učinak na razinu korupcije ili demokratskog nazadovanja u BiH, jer sankcionirane strane imaju malo poslovnih veza sa Sjedinjenim Državama. Kao takvo, bitno je da Washington uvjeri Europsku uniju da se pridruži ovim i budućim sankcijama protiv loših aktera u BiH, koji više posluju i putuju Europom – predlaže Stadner.

    Podsjetila je i kako je u martu ove godine Vijeće Europske unije donijelo odluku kojom se “proširuju okvirne mjere na pojedince ili subjekte” koji podrivaju stabilnost BiH.

    – Njemačka se zalagala za sankcioniranje Dodika, ali Mađarska se usprotivila, tvrdeći da bi to bilo ‘kontraproduktivno’ za integraciju Bosne i Hercegovine u EU. Mađarska ima dugu historiju ispunjavanja naredbi Moskve na Balkanu, a Europska unija bi trebala izvršiti pritisak na Mađarsku da podrži sankcije. To bi trebao biti glavni fokus suradnje SAD-a i EU-a na Balkanu – dodaje autorica teksta.

    Na kraju zaključuje kako se BiH ne smije vratiti u haos koji je doživjela devedesetih godina, te kako Zapadne sile mogu spriječiti da se to desi tako što će pozvati na odgovornost entitete i pojedince koji žele rasparčati zemlju.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv istaknutih bh. pojedinaca zbog navodne upletenosti u korupciju i narušavanje demokracije u zemlji vjerovatno neće imati ozbiljan učinak na nivo korumpiranosti i demokratskog nazadovanja, te je bitno da Washington uvjeri Europsku uniju da se pridruži ovim i budućim sankcijama, smatra Ivana Stradner, savjetnica Fonda za zaštitu demokracije.

    Stradner podsjeća na sankcije koje je ministarstvo financija SDA uvelo 26. septembra i 3. oktobra, kojima su obuhvaćeni državna tužiteljica Diana Kajmaković, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, te bh. biznismen Slobodan Stanković i njegova firma Integral Inženjering A.D. Laktaši sa sjedištem u Republici Srpskoj.

    Sankcije Ministarstva financija, izdane u skladu s Izvršnom naredbom (E.O.) 14033, zamrzavaju svu američku imovinu navedenih strana i zabranjuju im pristup američkom financijskom sistemu, pojašnjava Stradner, i podsjeća kako se radi o četvrtom, odnosno petom paketu sankcija izdanih u okviru ovlasti koje je predsjednik Joe Biden izdao ministaru financija SAD.

    – Otkako je Dejtonski sporazum okončao rat u BiH 1995. godine, Bosnu i Hercegovinu na okupu drži delikatna ravnoteža između Republike Srpske kojom upravljaju Srbi i Federacije BiH s bošnjačkom većinom -navodi Stadner i dodaje kako Milorad Dodik, lider vladajućeg SNSD-a i još uvijek aktualni član Predsjedništva BiH sada prijeti – uz podršku Rusije i Srbije – da će se Republika Srpska odcijepiti.

    To bi moglo ponovno potaknuti etničko nasilje u zemlji i destabilizirati širu regiju, upozorava autorica teksta, i podsjeća kako je upravo Dodik predmet sankcija koje je ministarstvo financija izdalo protiv Dodika u januaru, nakon što ga je već 2017. sankcioniralo.

    – Nažalost, ove sankcije vjerojatno neće imati ozbiljan učinak na razinu korupcije ili demokratskog nazadovanja u BiH, jer sankcionirane strane imaju malo poslovnih veza sa Sjedinjenim Državama. Kao takvo, bitno je da Washington uvjeri Europsku uniju da se pridruži ovim i budućim sankcijama protiv loših aktera u BiH, koji više posluju i putuju Europom – predlaže Stadner.

    Podsjetila je i kako je u martu ove godine Vijeće Europske unije donijelo odluku kojom se “proširuju okvirne mjere na pojedince ili subjekte” koji podrivaju stabilnost BiH.

    – Njemačka se zalagala za sankcioniranje Dodika, ali Mađarska se usprotivila, tvrdeći da bi to bilo ‘kontraproduktivno’ za integraciju Bosne i Hercegovine u EU. Mađarska ima dugu historiju ispunjavanja naredbi Moskve na Balkanu, a Europska unija bi trebala izvršiti pritisak na Mađarsku da podrži sankcije. To bi trebao biti glavni fokus suradnje SAD-a i EU-a na Balkanu – dodaje autorica teksta.

    Na kraju zaključuje kako se BiH ne smije vratiti u haos koji je doživjela devedesetih godina, te kako Zapadne sile mogu spriječiti da se to desi tako što će pozvati na odgovornost entitete i pojedince koji žele rasparčati zemlju.

    IzvorN1

    Posljednje objavljeno