18.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    moderate rain
    18.5 ° C
    18.5 °
    18.5 °
    92 %
    0.9kmh
    100 %
    sub
    26 °
    ned
    19 °
    pon
    23 °
    uto
    20 °
    sri
    21 °

    Danas 22. marta obilježava se Svjetski dan voda

    Danas 22. marta obilježava se Svjetski dan voda

    Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine.

    Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, slatke vode na planeti Zemlji ima svega 2.5%. Od toga podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%).

    Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode moguće koristiti za potrebe čovječanstva. U svijetu čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

    Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja. Onečišćenje podzemnih voda, jezera, tekućica i mora dodatno utiče na smanjenje postojećih zaliha vode.

    Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.

    Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse budući da se u vodotoke i jezera ulijevaju bez prethodnog biološko-hemijskog prečišćavanja. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravnotežu. To dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode.

    Značaj šuma u sprječavanju poplava i erozije

    U regulaciji vodnog režima zemljišta, izvorišta vode za piće i vodotokova, kao i u zaštiti zemljišta od erozije, uloga šuma je od prvorazrednog značaja. Šume povoljno utiču na vodni režim i sprečavaju eroziju zemljišta. Time šume umanjuju mogućnost pojave poplava i njihovih štetnih posljedica.

    Hidrološka funkcija šuma sastoji se prečišćavanju podzemnih i površinskih voda i u smanjenju njihovog brzog oticanja. Zaštitni uticaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme dugotrajnih kiša i ljetnjih pljuskova, kao i u proljeće za vrijeme topljenja snijega. Vjetrobranskom funkcijom šuma sprječava prekomjerno isparavanje i isušivanje poljoprivrednog zemljišta i promjenu mikroklime.

    Nekontrolisana siječa šuma ima veoma štetan uticaj na regulaciju vodnog režima zemljišta, pošto šume imaju veliku moć upijanja vode. Močvare takođe imaju sposobnost upijanja vlage, ali one se danas masovno isušuju radi industrijskog razvoja. Ako ljudi nastave da uništavaju ove površine, u budućnosti će postojati sve veći rizik od pojave poplava.

    Šume imaju izuzetan značaj i u zaštiti zemljišta od erozije. Najbolji stabilizator zemljišta i najefikasniji način zaštite zemljišta od erozije je šumska vegetacija. Regulišući vodni režim i vezujući zemljište korjenovim sistemom, šume sprečavaju erozione procese.

    Zbog toga pošumljavanje šumskih goleti i erodiranih terena ima višestruko značenje. Povećanjem šumskih površina pošumljavanjem povećava se ekološki potencijal šuma, tj. njihova višestruka zaštitna uloga.

    Šume predstavljaju jedan od osnovnih resursa u Strategiji razvoja Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se u ratnom periodu.

    Međutim, u toku je nekoliko važnih projekata na nivou Bosne i Hercegovine koji kao konačan cilj imaju uspostavljanje transparentnog upravljanja i gospodarenja šumama i primjenu svjetskih i evropskih standarda u svim segmentima šumarstva.

    U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu saradnju.

    Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992.), koja je u Bosni i Hercegovini stupila na snagu 03.03.2010.godine, pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima, koji služi potrebama  prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega  ljudskog zdravlja.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine.

    Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, slatke vode na planeti Zemlji ima svega 2.5%. Od toga podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%).

    Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode moguće koristiti za potrebe čovječanstva. U svijetu čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

    Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja. Onečišćenje podzemnih voda, jezera, tekućica i mora dodatno utiče na smanjenje postojećih zaliha vode.

    Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.

    Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse budući da se u vodotoke i jezera ulijevaju bez prethodnog biološko-hemijskog prečišćavanja. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravnotežu. To dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode.

    Značaj šuma u sprječavanju poplava i erozije

    U regulaciji vodnog režima zemljišta, izvorišta vode za piće i vodotokova, kao i u zaštiti zemljišta od erozije, uloga šuma je od prvorazrednog značaja. Šume povoljno utiču na vodni režim i sprečavaju eroziju zemljišta. Time šume umanjuju mogućnost pojave poplava i njihovih štetnih posljedica.

    Hidrološka funkcija šuma sastoji se prečišćavanju podzemnih i površinskih voda i u smanjenju njihovog brzog oticanja. Zaštitni uticaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme dugotrajnih kiša i ljetnjih pljuskova, kao i u proljeće za vrijeme topljenja snijega. Vjetrobranskom funkcijom šuma sprječava prekomjerno isparavanje i isušivanje poljoprivrednog zemljišta i promjenu mikroklime.

    Nekontrolisana siječa šuma ima veoma štetan uticaj na regulaciju vodnog režima zemljišta, pošto šume imaju veliku moć upijanja vode. Močvare takođe imaju sposobnost upijanja vlage, ali one se danas masovno isušuju radi industrijskog razvoja. Ako ljudi nastave da uništavaju ove površine, u budućnosti će postojati sve veći rizik od pojave poplava.

    Šume imaju izuzetan značaj i u zaštiti zemljišta od erozije. Najbolji stabilizator zemljišta i najefikasniji način zaštite zemljišta od erozije je šumska vegetacija. Regulišući vodni režim i vezujući zemljište korjenovim sistemom, šume sprečavaju erozione procese.

    Zbog toga pošumljavanje šumskih goleti i erodiranih terena ima višestruko značenje. Povećanjem šumskih površina pošumljavanjem povećava se ekološki potencijal šuma, tj. njihova višestruka zaštitna uloga.

    Šume predstavljaju jedan od osnovnih resursa u Strategiji razvoja Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se u ratnom periodu.

    Međutim, u toku je nekoliko važnih projekata na nivou Bosne i Hercegovine koji kao konačan cilj imaju uspostavljanje transparentnog upravljanja i gospodarenja šumama i primjenu svjetskih i evropskih standarda u svim segmentima šumarstva.

    U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu saradnju.

    Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992.), koja je u Bosni i Hercegovini stupila na snagu 03.03.2010.godine, pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima, koji služi potrebama  prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega  ljudskog zdravlja.

    Posljednje objavljeno