19.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Deset godina od katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini

    Deset godina od katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini

    Ovih dana se obilježava deset godina od katastrofalnih poplava koje su Bosnu i Hercegovinu i regiju pogodile sredinom maja 2014. godine.

    Velike poplave uslijedile su nakon padalina koje su prešle rekorde zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja.

    Samo u razdoblju od 48 sati (13-14. maja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Hercegovine oko 150 l/m². Ekstratropska ciklona je izlila količinu kiše koja je uobičajena za više od tri mjeseca, na Srbiju, Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu.

    Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja.

    Ugroženo je bilo područje uz rijeku Savu.

    Voda je u samo nekoliko minuta, 15. maja, poplavila šire područje Doboja.

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. maja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS-a je 17. maja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području RS-a.

    Ljudske žrtve

    Najmanje 21 osoba je poginula u poplavama, a na hiljade su evakuirane iz svojih domova.

    Najviše ljudskih žrtava bilo je u Doboju gdje je pronađeno više leševa, a za neke se smatralo kako ih je rijeka Bosna donijela iz okolnih gradova. Žrtava je bilo i u Maglaju, Bosanskom Šamcu, Bijeljini, Bratuncu, Srbcu, Žepču, Modriči, Sanskom Mostu…

    Materijalne štete

    Aktivirana su bila mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su bile brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali zlouporabiti tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode.

    Centar za ukljanjanje mina upozorio je da je zbog poplava i klizišta došlo do pomjeranja pojedinih minskih polja koja su već ranije označena. Ugrožena su bila područja Doboja, Maglaja, Posavine i Unsko-sanske županije.

    Poplave su nanijele ukupnu štetu nešto veću od dvije milijarde eura, objavilo je izaslanstvo Europske unije u Sarajevu prenoseći sažetak konačnog izvještaja o posljedicama poplava, koje su sastavili domaći i međunarodni stručnjaci.

    Precizna je procjena kako su štete dosegnule iznos od 3,98 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 2,04 milijardi eura.

    Izvještaj se temelji na procjenama različitih razina vlasti Bosne i Hercegovine provedenim uz podršku EU-a, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke.

    Analiza je pokazala kako su poplavama koje su Bosnu i Hercegovinu pogodile od 14. do 19 maja najviše pogođeni privatni sektor, obiteljska mala, srednja i velika poduzeća, poljoprivredni proizvođači, te veliki broj građana.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Ovih dana se obilježava deset godina od katastrofalnih poplava koje su Bosnu i Hercegovinu i regiju pogodile sredinom maja 2014. godine.

    Velike poplave uslijedile su nakon padalina koje su prešle rekorde zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja.

    - Reklama -

    Samo u razdoblju od 48 sati (13-14. maja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Hercegovine oko 150 l/m². Ekstratropska ciklona je izlila količinu kiše koja je uobičajena za više od tri mjeseca, na Srbiju, Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu.

    - Reklama -

    Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja.

    - Reklama -

    Ugroženo je bilo područje uz rijeku Savu.

    Voda je u samo nekoliko minuta, 15. maja, poplavila šire područje Doboja.

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. maja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS-a je 17. maja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području RS-a.

    Ljudske žrtve

    Najmanje 21 osoba je poginula u poplavama, a na hiljade su evakuirane iz svojih domova.

    Najviše ljudskih žrtava bilo je u Doboju gdje je pronađeno više leševa, a za neke se smatralo kako ih je rijeka Bosna donijela iz okolnih gradova. Žrtava je bilo i u Maglaju, Bosanskom Šamcu, Bijeljini, Bratuncu, Srbcu, Žepču, Modriči, Sanskom Mostu…

    Materijalne štete

    Aktivirana su bila mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su bile brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali zlouporabiti tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode.

    Centar za ukljanjanje mina upozorio je da je zbog poplava i klizišta došlo do pomjeranja pojedinih minskih polja koja su već ranije označena. Ugrožena su bila područja Doboja, Maglaja, Posavine i Unsko-sanske županije.

    Poplave su nanijele ukupnu štetu nešto veću od dvije milijarde eura, objavilo je izaslanstvo Europske unije u Sarajevu prenoseći sažetak konačnog izvještaja o posljedicama poplava, koje su sastavili domaći i međunarodni stručnjaci.

    Precizna je procjena kako su štete dosegnule iznos od 3,98 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 2,04 milijardi eura.

    Izvještaj se temelji na procjenama različitih razina vlasti Bosne i Hercegovine provedenim uz podršku EU-a, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke.

    Analiza je pokazala kako su poplavama koje su Bosnu i Hercegovinu pogodile od 14. do 19 maja najviše pogođeni privatni sektor, obiteljska mala, srednja i velika poduzeća, poljoprivredni proizvođači, te veliki broj građana.

    Zenica
    scattered clouds
    19.7 ° C
    19.7 °
    19.7 °
    99 %
    1.3kmh
    42 %
    ned
    27 °
    pon
    25 °
    uto
    30 °
    sri
    29 °
    čet
    30 °